Bošković: Stvorili smo algoritam koji pomaže liječnicima izabrati lijek za pacijente

Veliki problem današnjeg vremena je da je sve više kroničnih bolesnika, pogotovo onih starijih od 60 godina, čije kronične bolesti zahtijevaju puno lijekova, a svi ti lijekovi imaju puno interakcija između sebe. Naime, kad biramo novi lijek jako je bitna interakcija između raznih lijekova. Tu na scenu stapa naš algoritam koji napravi sken svih interakcija postojećih režima lijekova, sken s novim lijekom te onda nudi alternative lijeka ako se on pokazao lošim i daje pogled u budućnost tog pacijenta s novim lijekovima. Time smo stvorili algoritam koji pomaže liječnicima izabrati najbolje odgovarajući lijek za njihove pacijente, pojasnio je u razgovoru za PoslovniFM Marko Bošković, osnivač i direktor tvrtke Sanitas Analytica.

Polypharm Solutions je algoritam dostupan putem web aplikacije, trenutno za desktop računala, a za nekoliko mjeseci slijedi i mobilna aplikacija. Naš cilj je ponuditi aplikaciju kao plug-in za bolnički informatički sustav. To je softver koji bolnice i liječnici već koriste, i mi bi bili jedan dio unutar postojećeg softvera kako se liječnici ne bi morali „prešaltavati” s jednog softvera na drugi, pojašnjava Bošković u razgovoru s Borisom Živkovićem, urednikom i voditeljem emisije Pametna Hrvatska. Cjelovitu emisiju poslušajte u nastavku ili preuzmite za kasnije slušanje.

Na urednikov upit pojasnio je konkretno funkcionalnost algoritma.

– Liječnik prvo upiše nazive lijekove koje pacijent trenutno koristi onda nakon što stisne enter vidi sken tih lijekova i potencijalne interakcije između lijeka i bolesti. Npr. ako neki lijek pogoršava neku bolest – to je prvi stupanj skena. Drugi stupanj skena je interakcija na metabolizam, gdje vidimo i predvidimo potencijalne nuspojave između lijekova. Razvidne su tad najutjecajnije nuspojave, a nakon dodavanja novog lijeka to se isto s njim napravi, ali s različitim alternativama, pojasnio je Bošković. Dodao je kako je aplikacija prvenstveno namijenjena liječnicima koji propisuju puno lijekove, kao što su doktori opće prakse, psihijatri, specijalisti interne medicine, ginekolozi. Također i posebna je pomoć liječnicima koji se bave starijom populacijom pacijenata, kao što su liječnici u domovima umirovljenika.

– Poslovni model je zamišljen kao pretplata licence po liječniku. Ciljano tržište su sustavi gdje se investira u zdravlje i gdje je država uključena u zdravstvenu skrb. Također, planiramo i širenje na strana tržišta gdje je postajalo nekoliko sličnih ideja, ali s razlikom da naša aplikacija, algoritam, prepoznaje daleko veći broj lijekova i može ih usporediti, ponosno će Bošković.

– Medicinska, zdravstvena zajednica je dobro reagirala na beta verziju aplikacije, a alat se dijelio među liječnicima što je, smatramo, jako dobar znak. No, nisu samo liječnici oni koje mogu imati koristi od proizvoda, već to mogu imati i farmaceuti te i sami pacijenti. Zato planiramo postaviti mobilnu aplikaciju fokusiranu na pacijente i mislim da je to velika prednost jer softveri poput našeg su namijenjeni uglavnom liječnicima, ali ne i pacijentima, najavljuje.

Upitan je li i gdje testirana aplikacija, Bošković odgovara kako su sustav testirali u Institutu za kliničku i eksperimentalnu medicinu u Pragu, kao i u nekoliko manjih klinika u Hrvatskoj.

– S farmaceutskom industrijom nismo do sada imali baš puno kontakata jer smo na početku razvoja bili fokusirani na kliničku uporabu našeg sustava, no kako će sustav razvijati vjerojatno ćemo više surađivati i s farmacijom, nastavio je Marko Bošković. A što se tiče izvora podataka, kaže kako ih je više. Najvažniji izvor je ono što se naziva farmakokinetičkim modelima. Ti modeli predstavljaju neki proces, u ovom slučaju metabolizam lijeka. Mi koristimo te informacije kako bismo mogli izgraditi bolju sliku svakog pojedinog pacijenta.

– Na upit kako se uopće rodila ideja za algoritam i sustav koji počiva na njemu,  sve je počelo na studiju medicine u Zagrebu gdje sam započeo istraživanja s profesorom Robertom Likićem. Profesor Likić me stalno „gurao” u smjeru prema digitalizaciji istraživanja. Učio sam puno o farmakokinetičkim modelima i što sam više istraživao to sam shvatio da onaj dio za koji sam mislio da postoji zapravo ne postoji i da ima mjesta za potpuno nove alate, kao što je naš sustav koji počiva na algoritmu Polypharm Solutions. I tako je sav moj rad krenuo u smjeru istraživanja te sam zaključio da klinička praksa nije nužna za mene već da je ono čime osobno mogu više pridonijeti je da omogućim kliničarima bolje djelovanje uz pomoć mojih istraživanja i mog sustava, odgovorio je Bošković, koji se vratio u Hrvatsku iz Kanade, gdje je proveo djetinjstvo i ranu mladost

– Najveću razliku između Hrvatske i Kanade vidim u tome što je apetit za rizik puno veći u Kanadi. Što meni na neki način i olakšava rad, zbog toga u Hrvatskoj imamo i manje konkurencije pa u tome vidim i veću priliku za uspjeh ovdje. U Kanadi je u svim segmentima društvo zasićeno tako da je teško odudarati od drugih, i što god ti nudiš tržištu imaš osjećaj da ima još more ljudi koji nude nešto slično ili isto. Još jedna velika prednost Hrvatske je u puno većoj kulturi zajedništva što rezultira time da se ljudi više pomažu međusobno. Evo, mi imamo ured u ZICER-u i kroz ZICER imamo pomoć u tuđim idejama i iskustvima, dok u Kanadi toga nema. U Kanadi ako imaš neku informaciju držiš je samo za sebe da bi sam zaradio. Srećom Hrvati još uvijek nisu takvi. Možda generaliziram, ali to je dojam koji imam prema RH i zato ovdje više volim biti ovdje, otkriva Bošković.

– A što se, pak tiče otvaranja firme u Hrvatskoj i birokracije koja prati poduzetništvo, definitivno je u Kanadi, kao i na cijelom zapadu, brže i jednostavnije jer je sve online, a općenito sistem koji ima više birokracije ima manje inovacije. No, ipak ne bih rekao da je Hrvatska puno iza, već držim da je samo nužno optimizirati procese za budući rast i razvoj, zaključio je razgovor za PoslovniFM Marko Bošković.

Autor: Boris Živković Foto: Darko Buković/PoslovniFM

Objavljeno 18. studenoga 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM.