Ne možeš optimizirati proizvodni proces ako ne mjeriš. To je temelj kojim se u našem poslovanju vodimo. Svi znaju intuitivno koji im je problem, na kojem stroju nešto ne valja ili koji radnik je problem, ali bez dokaza ili mjerljivih rezultata, koji su skroz objektivni, to je teško egzaktno elaborirati, ne možeš biti ni siguran u to sto posto. Stoga je prvi korak izmjeriti – da bi se moglo optimizirati, a to je temelj koji rješavamo s digitalizacijom strojeva. To još nije industrija 4.0, već je u pitanju čista digitalizacija kako bi dobili prijeko potrebne informacije, istaknuo je za PoslovniFM Marin Bek, suosnivač i predsjednik Uprave tvrtke Ascalia.
Fokus je prije svega proizvođačka industrija, proizvodni sektor. Krećemo s idejom pomoći proizvodnom sektoru da proizvodi više ili da proizvodi sa što manje utroška energije ili uz manje vremena provedenog na proizvodnji. Znači, da se proizvodi više, uz iste kapacitete, drugim riječima podigne efikasnost proizvodnog procesa, pojasnio je Bek filozofiju djelovanja Ascalije u emisiji Pametna Hrvatska i razgovoru s urednikom Borisom Živkovićem. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
JANAF i poslovniFM predstavljaju nove ideje i startupove u emisiji Pametna Hrvatska.
– Provedba naše misije je veliki izazov, jer glavni problem u industriji su “šarene“ tvornice. Naime, nećete naći tvornicu koja ima strojeve istog tipa, istog proizvođača ili iste generacije, u pitanju je miks strojeva starosti od godine dana do 20 godina, a imamo i klijente sa strojevima starijim od 40-tak godina. Stoga, želite li to oplemeniti i podići na jedan viši nivo, digitalizirati kako bi bili efikasniji i podigli kvalitetu procesa proizvodnje, to je izuzetno zahtjevno. Mi to radimo pomoću IoT elektroničkih uređaja koji nam pomažu da stare strojeve „opametimo“ i digitaliziramo. Konkretno, kroz konzultantske usluge nastojimo pomoći tvornicama da shvate što u stvari njima treba od tih strojeva i kako doći do pravih informacija za uspješniju proizvodnju, pojašnjava Bek.
Osvrćući se na sam pojam IoT, Internet of things ili Internet stvari, Bek naglašava kako je kod njih riječ o uređaju koji pomaže da drugi uređaj spojimo na Internet. Za to postoje različite primjene, a jedna od primjena je upravo u industriji.
– Imate stroj i taj stroj puni boce pivom. Sada želite doći do određene informacije svaki put kada se puni jedna boca. Primjerice, želite znati do koje je razine napunjena i u kom vremenu se ta boca napuni. Znači, za rješenje tog problema postavljate odgovarajuće senzore. No, to nije dovoljno jer je potrebno te senzore spojiti na neki servis tj. Internet. Tu onda u „igru” upada sklop IoT koji nam pomaže da nešto iz fizikalnog svijeta pretvorimo u signal i pošaljemo na Internet da bi se onda ta informacija mogla koristiti. Za našu implementaciju koristimo Siemensove IoT uređaje, što nam daje sigurnost da će ti uređaji valjano ispuniti svoju funkciju. Time smo sebi smanjili troškove, no smanjili smo tako i troškove svojim klijentima. Siemens to proizvodi u velikim serijama i teško je konkurirati tako nečemu, a i besmisleno je, ocijenio je Bek.
– Jednom kad se uspostavi sustav i dođe do informacija, onda već i klijenti na prvom sastanku projekta uviđaju benefite. Tu se njima „upale lampice“ i već tad se zna što se treba mijenjati i što je usko grlo. Slijedeći korak je ugradnja naprednijih komponenti u proces, što već možemo zvati 4.0 optimizacijom procesa, jer se onda mogu dobiti mjerljivi rezultati. Primjerice, pametnijim i optimiziranijim planiranjem proizvodnje smanjuje se vrijeme potrebno do finalnog proizvoda -smanjite li vrijeme za 5 posto u tvornici koja radi 3 smjene sedam dana u tjednu, radi se o milijunima uštede koje klijenti ostvaruju našom implementacijom. Ista stvar je ako pričamo o umjetnoj inteligenciji za kontrolu kvalitete, reći će Bek.
Kontrola kvalitete i automatizacija
U proizvodnoj industriji kontrolu kvalitete najčešće rade ljudi – znači čovjek mora pogledati svaki komad koji se proizvodi i čovjek mora intervenirati. Ako je taj radnik koji dan loše raspoložen ili umoran, može mu nešto i promaknuti. S druge stane, postavlja se pitanje i koliko ima smisla da ljudi u 21. stoljeću gledaju u, recimo letve, i razmišljaju jesu li one OK ili ne. Sve u proizvodnom procesu da se automatizirati s pametnim algoritmima koji se mogu vrtjeti na jeftinom hardveru, što je ujedno velika ušteda za tvornice jer miču ljude s tih zamornih poslova koje zapravo više nitko ni ne želi raditi, a uz to podižu kvalitetu i proizvoda i sustava u cjelini, smatra Bek.
Dodaje da je cilj u svakom obliku proizvodnje detektirati gdje je izvor defekta kvalitete, i to što je moguće ranije u proizvodnom procesu. Ako vam se u početku proizvodnog procesa dogodi oštećenje, a vi dovršite proizvodni proces i tek na kraju radite kontrolu kvalitete – niste onda imali samo jedan mali komad troška, već ste imali trošak vremena i trošak strojeva koji su bez veze radili na proizvodu koji je već u startu – škart.
Na upit o stanju u hrvatskoj industriji, Bek odgovara kako se, nažalost, svjetski tehnološki trendovi u nas uopće ne prate, a to je i njima bilo iznenađenje kad su kretali.
– Osobno sam prošao više od 150 tvornica iz različitih proizvodnih sektora i svašta sam vidio. Pozitivno je što postoji barem želja za promjenom takve paradigme. Naime, danas je situacija ponešto drugačija nego kad smo krenuli prije nekoliko godina s cijelom pričom. Ipak su ljudi postali svjesni potrebe automatizacije, digitalizacije te da im treba praćenje proizvodnog procesa, umjetna inteligencija koja pomaže u radu te da je sve to nužno kako bi bili konkurentni. Djelom je tu pomogla i trenutna zdravstvena kriza što je ubrzalo digitalizaciju proizvodnje, ocijenio je Bek.
– Kad smo započeli razvijati Ascaliju, krenuli smo i s pametnim gradovima, pametnom infrastrukturom pa s pametnim tvornicama i onda smo u nekom trenutku shvatili da najviše smisla ima industrija, jer je, uz ostalo spomenuto, vezano previše politike i sve to ide presporo. I tako smo se posvetili isključivo industriji. Veliki push ili poguranac u radu dao nam je Mladen Jambrović, direktor Iverpana. Iverpan je uložio u nas i postali su nam prvi veliki klijent u Hrvatskoj i dan danas imamo podršku od njih i važna su nam referenca, istaknuo je Marin Bek u razgovoru za PoslovniFM. Dodao je da ih je u tvrtki danas 25, različitih poslovnih područja kompetencija.
JANAF i poslovniFM predstavljaju nove ideje i startupove u emisiji Pametna Hrvatska.
Autor: Boris Živković Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 3. prosinca 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM