Trebamo ulagati u domove palijativne skrbi i domove umirovljenika te stvarati novu ekonomiju za „srebrne“ generacije
„Limiti ulaganja koji su postavljeni mirovinskim fondovima ne odražavaju potrebu da se osiguraju potrebna sredstva za mirovinu, te da se maksimalno iskoriste njihovi potencijali za ulaganja. Kod nas društvo još uvijek misli da će se država pobrinuti za sve, a u Europi i u svijetu je aktualan trend, koji bi morao postati i naš, da mirovinski fondovi i mirovinska društva stvaraju ekonomiju per se, za umirovljenike, od ulaganja u domove za palijativnu skrb, domova za starije, pa i do toga da grade cijele gradove za starije. Ukratko, fondovi stvaraju novu ekonomiju za „srebrne“ generacije, izjavio je za poslovniFM Željko Bedenic, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva (RMOD). Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
„Kao što je nekad Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u svom vlasništvu imao domove za starije, pa i toplice, na primjer, trebamo se okrenuti s ulaganjima tamo gdje su naši konzumenti. Nama će u idućih 10 do 15 godina u sustav i dalje ulaziti više novca nego što će biti potrebno za isplatu. Naše projekcije su da bi mirovinski sustav oko 2035. godine mogao držati oko 35 posto BDP-a. Ta su sredstva raspoloživa za ulaganje i trebala bi se iskoristiti na kvalitetniji način“, upozorava Bedenic. Dodaje kako RMOD sam nije dovoljno jak da bi mogao ući u takve projekte, no ako se na tržištu pojavi HZMO kao isplatitelj mirovina iz drugog stupa – a postoje informacije da su zatražili dozvolu za osnivanje MOD-a od Hanfe – u suradnji s mirovinskim fondovima mogli bi potaknuti razvoj ekonomije za starije generacije, kojima država u ovom trenutku ne omogućuje onu razinu skrbi koju bi očekivali. „Prostora ima i za partnerstvo s osigurateljima“, istaknuo je Bedenic u emisiji Osiguraj se… za mirovinu, u razgovoru s urednicom Marijanom Matković.
Naše projekcije su da bi mirovinski sustav oko 2035. godine mogao držati oko 35 posto BDP-a
Željko Bedenic
„Već sada imamo umirovljenike koji su relativno dugo proveli u štednji i imaju visoke mirovine. Oni će sigurno biti potencijalni korisnici tih usluga“, kaže Bedenic. „Danas ima puno onih koji su protivnici drugoga stupa, koji kažu: ‘Država vam da novce, vi ih stavite u državne obveznice i gotovo’. Mogu razumjeti te ocjene. No, prvenstveni je cilj mirovinskih fondova da uvećaju sredstva svojih članova i u vrijeme kad je država imala bolji odnos rizika i prinosa nego što je to bilo kod ulaganja u ekonomiju, oni su se racionalno ponašali i ulagali su u obveznice. Sada se to promijenilo i mislim da će i oni racionalno mijenjati politiku ulaganja“, kaže predsjednik Uprave RMOD-a. Dodaje kako je portfelj RMOD-a vrlo sličan portfeljima fondova drugoga stupa B i C kategorije, s tim da MOD može do 10 posto imovine uložiti u nekretninske projekte.
„Mi nismo dovoljno veliki da bismo imali problema s alokacijom ulaganja te mogli utjecati na tržište ulaskom u nadzorne odbore tvrtki, ali u sinergiji svih sudionika na tržištu kroz spomenute projekte sigurno možemo stvoriti segment u kojem bismo sami upravljali jednim posve novim dijelom ekonomije“, ističe.
RMOD je i dalje jedino mirovinsko osiguravajuće društvo s dozvolom Hanfe za isplatu mirovina iz drugog i trećeg stupa. Iako je osnivač, Raiffeisen banka, još u travnju prošle godine objavila da je 75 posto društva, minus jedna dionica, prodano Triglav osiguranju, Hanfa još nije potvrdila akviziciju. To se očekuje do kraja jeseni, kaže sugovornik. S obzirom na to da je RMOD donedavno bio jedini isplatitelj mirovina, a sada tu isplatu mogu obavljati i fondovi, pa i mirovinska osiguravajuća društva, pitamo predsjednika Uprave RMOD-a je li to ozbiljan problem za Društvo? Otežava li RMOD-u posao činjenica da pristiže manji broj mirovina iz trećega stupa na isplatu?
„Ne otežava, ali nas usporava u planovima. Naime, razmišljali smo da ćemo zbog drugoga stupa ove godine morati zaposliti još troje, četvero ljudi, a kako je ove godine treći stup, neću reći presušio, ali oko 80 posto najmanjih iznosa zapravo ostaje u fondovima, samo smo prebacili ljude. Rastemo, ali ne po onim stopama po kojima smo planirali“, kaže. Dodaje kako ne postoje precizne projekcije o tome kojim se osiguranicima može isplatiti ostanak u fondu i u vrijeme isplate, a kome se isplati prebaciti novac u MOD.
„To su dva različita proizvoda i to je jako teško projicirati. Fond vaša ušteđena sredstva podijeli na 60 jednakih udjela i isplaćuje ih prema broju jedinica u fondu i njihovoj vrijednosti, tako da iznos koji umirovljenik svaki mjesec dobije – varira. Kod nas je riječ o isplati mirovine, u koju je ukalkulirana i inflacija, i to je uvijek isti iznos koji se isplaćuje. U slučaju viška u tehničkim pričuvama, mi to možemo isplatiti, s tim da iznos nikada ne može biti manji od ugovorenog iznosa mirovine“, pojašnjava Bedenic, te dodaje da kad su u pitanju isplate iz fonda, iznosi se mogu razlikovati, ovisno o vrijednosti obračunskih jedinica.
I dok u drugom stupu HZMO vjerojatno ulazi u isplatu mirovina iz drugoga stupa, zasad nema najava da će se pojaviti konkurencija RMOD-u u trećem stupu. „U drugom stupu s vremenom se može očekivati još četiri do pet isplatitelja, no treći stup je svima vjerojatno još premali kolač“, procjenjuje sugovornik. Unatoč tome, RMOD je i ove godine umirovljenicima iz trećeg stupa tijekom ljeta isplatio višak iz tehničkih pričuva, najviši do sada.
„Prema Zakonu o MOD-ovima, oni nisu klasična osiguravajuća društva, nego hibrid fonda i osiguravajućeg društva. Dakle, osiguravajuće društvo upravlja sredstvima, ali za razliku od osiguranja, to nisu sredstva društva, nego su i dalje u vlasništvu umirovljenika. Ono što je slično osiguravajućim društvima jest da naši aktuari rade analize i procjenjuju tzv. rente, uz očekivani prinos, koji kao društvo moramo osigurati. Sve što društvo preko toga zaradi, isplaćuje u obliku viška“, pojašnjava Bedenic za poslovniFM. „Prosječan isplaćeni iznos po umirovljeniku ove godine iznosio je oko 1,5 mirovine. Društvo je osiguranicima garantiralo oko 2,5 posto prinosa, a zaradilo oko 4,5, pa je jedan dio tog viška isplaćen na taj način“, kaže sugovornik.
„Ostatak ide u interventne pričuve. Zakonodavac je predvidio da može biti i godina u kojima nećemo zaraditi garantirani prinos, pa bi se onda taj garantirani iznos isplaćivao iz tih sredstava. Kako u trećem stupu ne postoji obaveza usklađivanja mirovina s inflacijom, s garantiranim prinosom se ona pokriva i to je dobar način da se očuva vrijednost mirovina. Inače, prosječan iznos mirovina iz trećeg stupa raste iz godine u godinu, pa je s početnih 800 do 900 kuna, koliko je iznosio prosjek prije pet-šest godina, danas došla na 1000 do 1100 kuna“, kaže Bedenic.
„Kako više nismo jedini isplatioci mirovina iz trećeg stupa, jer ih isplaćuju i fondovi – od 2015. iznose štednje do 50.000 kuna, a odnedavno i do 100.000 kuna – teže nam je procijeniti znači li to da se prosječno razdoblje štednje produljilo, pa je tako došlo do razlike. Zapravo, pretpostavljamo da velika većina tih manjih iznosa ostaje u fondu i kad krene isplata, jer se ljudima ne da prebacivati novce“, kaže Bedenic. Mnogi možda i ne znaju da bi novac mogli prebaciti u MOD, pa ugovoriti mirovinu na dulji rok, već iz inercije ostaju u fondu, kaže.
Kad je, pak, riječ o drugom stupu, teško je zaobići jednu od zasigurno najvažnijih zakonskih promjena: Činjenicu da su i umirovljenici iz drugog stupa počeli ostvarivati pravo na dodatak uz mirovinu, za onaj dio vremena koji su proveli u prvom i drugom stupu.
„Postojali su granični slučajevi kod kojih se moglo dogoditi da bez prava na dodatak imaju i do 700 ili 800 kuna manju mirovinu. To su većinom bili umirovljenici koji su imali pravo na beneficirani staž, koji su relativno rano išli u mirovinu, uz očekivanu isplatu 30 do 32 godine, a njihovi kolege koji su samo nekoliko mjeseci stariji imali su za toliko veće mirovine. Od 1. siječnja zakon je dozvolio da se mogu vratiti u prvi stup. Od njih 20-ak nekoliko ih se vratilo, a otprilike 15-ak nije, jer nije bila velika razlika u mirovini. No, od 1. siječnja ispravljena je i nepravda i prošireno je pravo na dodatak u iznosu od 20,25 posto za one koji su bili u prvom i drugom stupu“, kaže Željko Bedenic. Do sada je oko 330 umirovljenika proteklih godina iskoristilo pravo na kombinirane mirovine, a u najavi za ovu godinu ih je 600 do 800 kombiniranih mirovina.
„To je rast od 200 do 300 posto u odnosu na baznu godinu i podaci govore da se ljudima koji su imali plaće iznad prosjeka definitivno isplati uzeti kombiniranu mirovinu. No čak se i oni s relativno malom ušteđevinom u drugom stupu odlučuju na kombiniranu mirovinu, čak i ako je ona 2 ili 3 posto manja od one iz prvog stupa. Zanimljiva su objašnjenja ljudi: Razlog je to da mi jamčimo isplatu do 20 godina, da mogu izabrati zajedničku mirovinu, kao i da time diverzificiraju svoj budžet“, pojašnjava Željko Bedenic.
Iako postupak ostvarivanja prava na kombiniranu mirovinu djeluje vrlo jednostavno, nažalost dugo traje, jer budući umirovljenik najprije u HZMO-u treba podnijeti zahtjev za mirovinu i dobiti informativni izračun. Dakle, prvo treba dočekati privremeno rješenje o mirovini od HZMO-a, s kojim mora otići u Regos i zatražiti informativni izračun za kombiniranu mirovinu, da bi to mogao usporediti i provjeriti ima li, možda, pravo na isplatu 15 posto ušteđenih sredstava iz drugog stupa odmah. Tek nakon toga vraća se u Regos, gdje potpisuje obrazac o tome što je odlučio. Tada čeka 15 dana, koliko traje rok tijekom kojega se može predomisliti, pa onda dobije obrazac na kućnu adresu i tek tada može doći u RMOD, potpisati zahtjev za isplatu i ostvariti pravo na isplatu.
„Upravo razgovaramo o tome kako bi se taj proces mogao skratiti i idemo vidjeti kako to rade u agenciji u Bruxellesu. Postoji mogućnost da se radi na tome da ljudi sve informacije dobiju na jednom mjestu. Na koncu, uskoro će sigurno biti i više MOD-ova, pa će biti važno da ljudi dobiju sve na jednom mjestu“, kaže Bedenic.
Inače, RMOD nudi ugovaranje više vrsta mirovina u odnosu na prvi stup mirovinskog osiguranja. Uz pojedinačnu, postoji mogućnost ugovaranja zajedničke mirovine, za korisnika mirovine i supružnika, a u oba slučaja može se ugovoriti i zajamčeno razdoblje od 5 do 20 godina. Tako u slučaju smrti obaju korisnika možemo imenovati i drugog korisnika koji će primate tu mirovinu do kraja tog razdoblja. U slučaju da postoje članovi obitelji i zakonski su nasljednici mirovine, njih moramo izabrati kao korisnike, no to može biti i bilo koja druga osoba. Razlika u odnosu na sustav generacijske solidarnosti prvenstveno je u tome što u prvom stupu bračni partner bira mirovinu koja je za njega povoljnija, pa može uzeti ili svoju ili obiteljsku mirovinu na temelju partnerove, dok u drugom i trećem stupu tu mirovinu može primati kao dodatnu.
Objavljeno: 25. listopada 2019. ©poslovniFM