Iduće godine mogli bi se realizirati neki infrastrukturni projekti, a razmatramo i mogućnost ulaganja u nekretnine
AZ fond ima pod upravljanjem 42 milijarde kuna, a od toga je 5,7 milijardi uloženo u hrvatsko gospodarstvo. Neki će pitati zašto to nije 20 milijardi, no trenutačno za to jednostavno nema dovoljno projekata. I ne sjedimo i ne čekamo prilike, nego ih aktivno tražimo. I neminovno će nam se dogoditi i izlazak na strana tržišta. Jer, 42 milijarde kuna kojima upravlja AZ, odnosno 110 milijardi kojima upravljaju svi fondovi drugog stupa, svakako je preraslo domaće tržište, ocijenio je za poslovniFM Kristijan Buk, predsjednik Uprave AZ mirovinskog društva,koje upravlja obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
„U svakodnevnom radu na stol nam stiže puno prijedloga i zahtjeva za ulaganjima, tako je bilo i s tvrtkom Garden Brewery. Treba reći da je Garden Brewery dijelom novca od te dokapitalizacije odmah kupio 50 posto tvrtke Submarine, dakle iskoristili su to za širenje ponude. Odmah smo u tome prepoznali lijepu hrvatsku priču. Naime, kompletna priča je hrvatska: sve se proizvodi u suradnji s hrvatskim tvrtkama i uz hrvatsko znanje i tehnologije. Tu su hrvatski proizvođači mesa, krumpira…, osim hmelja, koji, nažalost, ne proizvodimo“, ističe Kristijan Buk u emisiji Osiguraj se… za mirovinu, u razgovoru sa urednicom Marijanom Matković, u kojem je sudjelovao i Mario Staroselčić, član Uprave AZ fonda za upravljanje imovinom. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
„Procjena ulaganja u pojedinu tvrtku može trajati do šest mjeseci, što ovisi i o veličini tvrtke. Nastojimo u tom roku od početnog „snimanja“ doći do konačnog zaključka, kako bi tvrtke mogle dalje planirati svoje poslovanje ako je odgovor negativan. Kao i kod svakog drugog ulaganja, prije ulaganja mirovinskih fondova tvrtka mora uskladiti pravila korporativnog upravljanja, što, na primjer, uključuje sustav kontrole, način usvajanja planova i slične detalje poslovnog procesa“, pojašnjava Buk napominjući kako se svaki projekt koji dođe na stol razmatra jednako pažljivo, kako oni od 20 milijuna kuna, kao ovaj, tako i projekti od 40 milijuna eura.
Kako je s ulaganjem u Garden Brewery AZ fond preuzeo 49,5 posto vlasništva, čime postaje ozbiljan partner, mnoge tvrtke koje bi se možda upustile u takvu suradnju zasigurno će zanimati koliki je utjecaj AZ-a na poslovanje tvrtke nakon toga, te što dobivaju.
„Kao vlasnici, naravno, predlažemo profesionalne predstavnike u Nadzornom odboru i dalje se ponašamo kao dioničari. Na primjer, kad tvrtka usvaja strateški plan za idućih pet godina, naravno da će to doći pred dioničare na Skupštini, te da ćemo tada analizirati ciljeve Društva“, kaže Buk, a Staroselčić dodaje: „S obzirom na iskustvo korporativnog upravljanja u mnogim većim kompanijama, mirovinski fondovi sigurno mogu doprinijeti i tome da tvrtke u koje ulažu podignu razinu korporativnog upravljanja, što kompanijama koje o tome možda dotad nisu vodile toliko računa, sigurno može pomoći da postanu bolje i jače.“
Mirovinski fondovi odnedavno smiju ulagati u start up tvrtke, no za fondove je prirodnije da u njih ulažu preko fonda koji će poticati start upove
AZ obvezni mirovinski fondovi nedavno su predstavili i ulaganje u turizam, u hotelsku tvrtku Imperial Riviera. Suradnja s Valamarom traje od 2016. godine, a projektom dokapitalizacije Imperial Riviere s 300 milijuna kuna, AZ je toj tvrtki „dao“ kapacitet od 200 milijuna eura, koji mogu upotrijebiti za širenje postojećih kapaciteta, ali i za akviziciju u novih.
„To je već sada respektabilna tvrtka, no vjerujemo da ovim ulaganjima ima potencijal ući u prvih pet turističkih kompanija na tržištu“, ističe Buk. Dodaje kako AZ fondovi puno ulažu u turizam, no ulažu i dosta energije u diversifikaciju portfelja, kako u nekim lošijim godinama za turizam vrijednost imovine ne bi bila poljuljana.
„Zato moram istaknuti da dosta ulažemo i u prehrambenu industriju. Tu su, na primjer, Čakovečki mlinovi i Podravka. Zatim, u farmaceutiku, gdje imamo tvrtku koja nije hrvatska – Krka, imamo ulaganje u Atlantic, proizvodnju Končara i slično. Dosta toga diversificiramo i izvan turizma i spremni smo i dalje razmatrati nove projekte“, kaže Buk.
„Svakako imamo potencijala za dalje, to su prvenstveno veliki infrastrukturni projekti u suradnji s državom, no postoje i drugi. Razmišljamo, na primjer, o ulaganju u nekretninski dio, u što do sada nismo ulagali. Vjerujemo da tu postoji nešto veća mogućnost predviđanja novčanih tijekova, no još uvijek moramo biti oprezni, iskorak mora biti napravljen vrlo pametno“, dodaje Staroselčić. Projekt u ovom trenutku nije u fazi da bi se o njemu moglo razgovarati podrobnije, kažu sugovornici, no sigurno je da se neće ići u greenfield ulaganja, već u projekte kod kojih postoji mogućnost vrednovanja povrata.
Kad je, pak, riječ o velikim infrastrukturnim projektima, Buk ističe da se o njima u zadnje vrijeme intenzivnije razgovara te da bi neki od njih mogli biti realizirani iduće godine. Na primjedbu da su takve naznake najintenzivnije do izbora, a onda zamru, ipak je optimističniji.
„Mislim da je svaka vlada sve svjesnija našeg potencijala, no za velike projekte ipak treba vremena. Uzmite u obzir da otkad smo u Europskoj uniji treba ispuniti i vrlo opsežna pravila. No, mogu reći da projekata ima i da se o njima razgovara, te vjerujem da ćemo u sljedećoj godini dio toga realizirati“, kaže.
Mirovinski fondovi odnedavno smiju ulagati u start up tvrtke, no za fondove je prirodnije da u njih ulažu preko fonda koji će poticati start upove. Tako bi, na primjer, fond koji je za tu namjenu osnovao HBOR, mogao biti potencijal.
„No, mi smo konzervativni ulagači. Postoji volja da pomognemo ‘start up scenu’, no nama to ne može biti među primarnim ulaganjima“, kaže Staroselčić, dok Buk ističe kako mirovinci u ovoj priči moraju voditi računa o procjenama da od 10 takvih tvrtki njih 8 propadne.
„Mi nismo tu da se igramo, koliko god to loše zvuči, nego da očuvamo vrijednost imovine članova i da ju oplemenimo“, dodaje Buk dobar šlagvort za pitanje koliko će to ubuduće biti moguće s visokim ulaganjima u državne obveznice kojima ozbiljno padaju kamate.
„Moram reći da je uobičajen način razvoja mirovinskih fondova podjela na tri faze. Prva je akumulacija sredstava i u toj je fazi ključno da se konzervativnom politikom ulaganja očuva vrijednost imovine. I mi smo to osigurali upravo ulaganjem u državne obveznice te time osigurali jako dobre prinose za naše članove. Druga faza obuhvaća traženje novih prilika za širenje portfelja. Sad smo pri kraju te faze i na putu za ulazak u treću. Naime, prerasli smo domaće tržište i može se očekivati veći izlazak na inozemna“, kaže Buk. Na tvrdnje mnogih da sve to ide presporo te da bi fondovi više trebali ulagati u dionice, odnosno gospodarstvo, kaže kako činjenica da su fondovi do sada u svim godinama, osim u onoj kriznoj godini za cijeli svijet a ne samo za Hrvatsku, uspješno ostvarivali prinose.
„To pokazuje da smo konzervativnom politikom ulaganja pogodili, odnosno da je bilo vrijeme za takvu politiku ulaganja, a sada idemo dalje“, obrazlaže Buk.
Mario Staroselčić pojašnjava kako članovi fondova, zapravo, nemaju problem s time koji je izvor zarade, dokle god njihov fond zarađuje.
„Ljudima je prilično svejedno je li to prihod od kamata ili kapitalni dobitak. Činjenica jest da je kroz povijest mirovinskih fondova u proteklih 17 godina prosječan udio obveznica u portfelju iznosio 70 do 80 posto, no postoji nekoliko razloga zbog kojih je tako. Glavni su razlog zakonski limiti, koji su usmjerili ulaganja određenjem da je minimalni ulog u obveznice 50 posto. S godinama, limiti se malo relaksiraju, pa smo 2014. imali mini reformu u okviru koje se omogućilo da fondovi A kategorije više ulažu u dionice. Realno, 70 do 80 posto ulaganja u obveznice možda jest previše, no pitanje je i kuda taj novac sada diversificirati, čime se u zadnje vrijeme vrlo intenzivno bavimo. Iza sebe imamo deset godina ekspanzivnih monetarnih politika koje provode glavne središnje banke diljem svijeta – FED, Europska središnja banka, Japanska središnja banka – koje su ‘stvorile’ puno novog novca, a posljedica toga je da imamo vrlo zahtjevne evaluacije drugih klasa imovine, odnosno one su vrlo skupe“, pojašnjava Staroselčić.
„Tako je danas dionički indeks američke burze SP 500, koji je najsveobuhvatniji, koji ruši rekorde. Imate kamatne stope koje nikada nismo vidjeli, pa je prije nekoliko mjeseci i naše Ministarstvo financija izdalo trezorski zapis uz negativnu kamatnu stopu. Na svjetskom tržištu imate 17 trilijuna obveznica koje su izdane uz negativnu kamatnu stopu i skoro pa nemamo kud. Mi smo ipak mirovinski fond, kojemu je primarna zadaća zaštititi novac članova, održati njegovu vrijednost radi budućih mirovina, kaže Staroselčić te dodaje kako fondovi zato moraju gledati dugoročne projekte koji imaju predvidljiv tijek, što nije lako. U tom kontekstu razmatraju se i nekretninski fondovi.
„No, treba reći da će državne obveznice ostati dominantne još neko vrijeme“, ističe.
Još jednom, tražimo da nam AZ-ov dvojac argumentira odgovor kojim bismo pobili tvrdnje da je mirovinska reforma, u kojoj mirovinski fondovi ulažu primarno u državne obveznice, izgubila smisao. Što smo time dobili i koliko bi situacija bila drugačija da se više ulagalo u dionice?
„Kad uspoređujemo prinose mirovinskih fondova u Hrvatskoj s fondovima u drugim zemljama OECD-a, napravili smo dobar posao. Naš prosječni prinos u B fondovima u proteklih 17 godina iznosi oko 5,5 posto, što je dobrih tri posto iznad inflacije. Sjetimo se, u vrijeme kad smo kretali u reformu, govorilo se da će biti dobro ako pobijedimo inflaciju za jedan do dva posto“, kaže Staroselčić. Dodaje kako takav portfelj ubuduće neće biti održiv, no drugo je pitanje koliko će proces diversifikacije portfelja trajati.
„Kad bi se, na primjer, dogodila korekcija na tržištu, a spominju se priče o usporavanju gospodarstva, što ne znači da će se i dogoditi, možda bi se taj portfelj mogao brže diversificirati, ako bi cijene imovine bile prihvatljive. No, u ovom trenutku, po sadašnjim cijenama, nije prihvatljivo da imovinu izlažemo velikim rizicima. A što bi bilo da smo u prošlosti kupovali neku drugu kategoriju imovine, teško je odgovoriti. Mogu vam samo postaviti kontrapitanje: što bi se dogodilo da je hrvatski mirovinski fond imao 50 posto dionica u portfelju i da dođe 2008. godina, dogodi se pad od 60 posto, pa da mediji počnu pisati da smo u jednoj godini izgubili 30 posto imovine naših članova?“, pita Staroselčić te dodaje kako bi mediji tada pisali o tome da su fondovi izgubili i 30 posto imovine svojih članova.
AZ dobrovoljni mirovinski fondovi čine više od 50-ak posto tržišta
Kristijan Buk dodaje da je možda važno istaknuti statistiku o poslovanju fondova.
„U AZ fondu imamo ukupnu imovinu koja vrijedi oko 42,2 milijarde kuna, a dosad je uplaćeno 33,3 milijarde. Dakle, mi smo zaradili 15, 6 milijardi kuna za članove, odnosno gotovo 50 posto, i to ako iz računice maknemo oko 6,7 milijardi kuna koje smo dosad isplatili“, kaže Buk.
Razgovor o mirovinskoj štednji nije potpun bez dobrovoljnih mirovinskih fondova, a i za tu temu predstavnici AZ mirovinskog društva važni su sugovornici. Naime, AZ dobrovoljni mirovinski fondovi čine više od 50-ak posto tržišta, pa vrijedi vidjeti koliko ulažu u edukaciju osiguranika.
„Aktivno radimo na edukaciji naših budućih, kao i sadašnjih članova i pokušavamo približiti ljudima financijski proizvod koji je dobar za njih. Naime, osim što imamo 15 posto državnog poticaja na uplate, do maksimalnih 750 kuna poticaja, u trećem stupu imamo i porezne olakšice za poslodavce koji uplaćuju štednju za svoje radnike, do iznosa od 500 kuna mjesečno (6.000 kuna godišnje). No, to je proizvod koji zaista još nije dobro prepoznat“, kaže Kristijan Buk, te ističe da su prinosi u tim fondovima također dobri od početka ulaganja.
„Na primjer, AZ Benefit ima prinos od početka ulaganja od 6,5 posto. Imamo 12 fondova, pa bi predugo trajalo da ih nabrajamo, no rezultati u svim fondovima su vrlo dobri“, dodaje.
Kako smo razgovor započeli od ulaganja u tvrtku koja proizvodi pivo, zgodno je istaknuti da Mario Staroselčić uopće nije ljubitelj piva. Što će biti ako se pojavi neki Zagorac, koji proizvodi rakiju, pitamo u šali.
„Bilo je simpatično kad su ljudi iz Garden Brewerya, u trenutku kad su mislili da će poentirati u svojoj prezentaciji, shvatili da uopće ne pijem pivo. Kasnije smo se šalili da su u tom času imali osjećaj da su na izlazu, no pobijedila je hladna profesionalnost“, kaže Mario, dok Kristijan Buk upućuje na dobru klopu, koja je, možda, prevladala.
„Treba istaknuti da Submarine, u koji je Garden Brewery uložio, ima farmu krava na Žumberku, koja proizvodi meso isključivo za njih, ima dva OPG-a koji proizvode krumpir isključivo za njih, ima farmu jaja, koja radi isključivo za njih. Mislim da je to doista pravi put da se i naša poljoprivredna proizvodnja revitalizira i da takvim tvrtkama trebamo davati šansu“, istaknuli su za poslovniFM Buk i Staroselčić, predsjednik i član Uprave AZ mirovinskog društva za upravljanje mirovinskim fondovima.
Objavljeno 22. studenoga 2019. ©poslovniFM