Osiguravateljski pogled
Brinu nas najave povećanja troškova po polici zdravstvenog osiguranja
Prosječan hrvatski građanin godišnje ulaže 100-njak eura u životno osiguranje, dok je godišnji prosjek u Europskoj uniji oko 1.200 eura. Tu postoji veliki potencijal za rast, zbog čega Hrvatski ured za osiguranje smatra da bi i država trebala dati snažnu podršku, kroz poticaje ili bolji porezni tretman osiguranjima, kazao je Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje za poslovniFM, u razgovoru s Marijanom Matković, urednicom i voditeljicom emisije Osiguraj se… Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
HUO u razgovorima s državom postavljao je više zahtjeva, pri čemu je možda najvažniji dio njih povezan s potrebom osmišljavanja drugačijeg tretmana dobrovoljnog, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja.
Tim osiguranjima pokrio bi se veliki dio preventivnih aktivnosti, a poznato je kako se time smanjuje troškove kurative u zdravstvenom sustavu. Nažalost, u zadnje vrijeme bilježimo stagnaciju u prodaji dodatnog zdravstvenog osiguranja, a zdravstveni sustav istodobno neadekvatno odgovara na potrebe građana, ne možda kvalitetom, nego nedovoljno brzo. Neki smatraju da su naši proizvodi skupi, ili nepotrebni, jer je teoretski sve pokriveno osnovnim zdravstvenim osiguranjem, no građani se na svojoj koži često uvjere da, kad im je zaista potrebno, to nije uvijek tako. Zato smatramo da bi bilo dobro da se naša inicijativa usvoji, kaže Pauković. Dodaje kako osiguravatelji mogu imati ulogu partnera državnog sustava, tako što će kroz osiguranje pomoći većem dijelu građanima, ali i rasteretiti državni zdravstveni sustav.
HUO ostaje i kod zahtjeva da država redefinira ulogu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u sustavu
– Hrvoje Pauković
– Mislimo da trebamo dobiti podršku za razvoj dodatnog zdravstvenog osiguranja, jer se novac koji osiguratelji prikupe u tom sustavu vrati u sustav koji čine državne ili privatne bolnice, poliklinike, liječnici, medicinsko osoblje, kaže te dodaje kako bi to pomoglo i jačanju privatnog poduzetništva u zdravstvu.
HUO ostaje i kod zahtjeva da država redefinira ulogu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u sustavu, što je zahtjev ‘star’ nekoliko godina. Razlog je i dalje nelojalna konkurencija, odnosno činjenica da HZZO djeluje kao regulator tržišta dopunskog osiguranja, a istodobno i nudi tu uslugu na tržištu.
– Brinu nas neke najave izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju, koje bi, prema nekim informacijama, mogle ići u smjeru povećanja iznosa participacije u troškovima po polici, s 2.000 na 4000 kuna godišnje. Time će to postati proizvod koji nosi više troškova, odnosno – kako mi u osiguranju kažemo – više šteta. Podižu se troškovi štete, ali će premije ostati na istoj razini, što je direktni upliv HZZO-a na tržišnu konkurentnost i samu tržišnu utakmicu, upozorava Pauković. Takvo postupanje nije u skladu sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja, jer jedan osiguratelj kontrolira izmjene zakonskog okvira i nameće uvjete poslovanja, te drži njegovu cijenu, dodaje. I HZZO sam plaća te troškove, ali iz nekih drugih izvora, što nije fer tržišna utakmica, upozorava sugovornik te dodaje kako HUO ostaje i kod ideje da bi HZZO, za poslove dopunskog osiguranja, trebao osigurati posebno društvo za osiguranje te poslovati prema pravilima istog zakona i pod kontrolom Hanfe, kao i ostali osiguratelji, pojašnjava Pauković.
Poticaji mirovincima nisu problem-osiguravatelji trebaju podršku
– Dobro je da su se u dobrovoljnom mirovinskom osiguranju zadržali državni poticaji, što ide malo u korist trećeg stupa u odnosu na osiguranja, no ne smatramo da je to problem. Drago nam je da građani izdvajaju za štednju, pa i kroz treći stup. No, moramo istaknuti da su i neki naši segmenti poslovanja atraktivni, posebno u životnom osiguranju, te da bi u tom smislu trebalo ulagati, kaže Hrvoje Pauković.
Možda trebamo vratiti porezne olakšice za police zdravstvenog osiguranja
Država samo deklarativno potiče osiguranja, iako bi osiguratelji kroz životno osiguranje i niz proizvoda koji se ugovaraju uz njega, mogli imati vrlo aktivnu ulogu u preventivi.
– Možda bi trebalo vratiti porezne olakšice kakve smo imali za uplatu police zdravstvenog osiguranja, ili pronaći neki drugi, za državu prihvatljiviji model, kaže Pauković te dodaje kako su osiguratelji spremni na razgovor, jer prodaja proizvoda dodatnog zdravstvenog osiguranja već nekoliko godina stagnira, što je loše za sve.
– Police dodatnog zdravstvenog osiguranja obuhvaćaju jedan sistematski pregled godišnje i nekoliko specijalističkih pregleda, ovisno o visini i obujmu pokrića. A vrijedi ponoviti: veći dio premije vraća se kroz plaćanje obavljene usluge u državne bolnice ili privatni zdravstveni sustav, kaže direktor HUO-a.
U poljoprivrednom osiguranju – odlično
– U segmentu poljoprivrednog osiguranja rezultati su sve bolji, kaže direktor HUO-a te dodaje kako se u ovom slučaju mogu pohvaliti i napori Ministarstva poljoprivrede i potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, koji su s kvalitetnom kampanjom – „Osiguraj se i spriječi katastrofalne posljedice“ – postigli efekte.
– Ta vrsta osiguranja atraktivna je tim više što postoji poticajna mjera, kroz koju se, u suradnji sa EU-om, sufinancira 70 posto premije. Dakle, poljoprivrednici ne bi trebali odbijati tako poticajan paket za osiguranje, kaže.
Hrvatski građani za premiju imovinskih osiguranja godišnje izdvajaju oko 44 eura, dok je prosjek u EU oko 170 eura
– Hrvoje Pauković
– Samo jedna šteta malog poduzetnika može doslovno baciti na kopljena, pa je važno poslati poruku da se odgovarajućom policom takve situacije mogu prevenirati, kaže sugovornik.
Građani kao vlasnici kuća i stanova – još uvijek veliki izazov
Prema nekim procjenama, tek je oko 20 posto kućanstava adekvatno osigurano, a prosječna cijena police za stan od 60-ak kvadrata kreće se oko 700-ina kuna godišnje. To je trošak koji bi nam svima mogao biti prihvatljiv, ako uzmemo u obzir da često potrošimo i više na neke druge stvari koje nisu bitne, kaže Pauković.
– Hrvatski građani za premiju imovinskih osiguranja godišnje izdvajaju oko 44 eura, dok je prosjek u Europskoj uniji oko 170 eura i to je raskorak koji bismo morali smanjiti, kaže sugovornik te dodaje kako tu možda i sami osiguratelji moraju mijenjati pristup prema građanima i učiniti da im prednosti i sadržaj takvih polica budu jasniji i transparentniji, istaknuo je za poslovniFM Hrvoje Pauković u razgovoru s urednicom Marijanom Matković.
Objavljeno: 21. lipnja 2019. ©poslovniFM