Ekonomske posljedice borbe protiv koronavirusa osjetili su brojni sektori u Hrvatskoj, a kulturni sektor među prvima. Zatvoreni stadioni, kina, kazališne i koncertne dvorane, muzeji i galerije ostavili su tisuće umjetnika i drugih djelatnika vezanih uz taj sektor bez mogućnosti da zarade za život. O tome kako je koronakriza utjecala na kulturni sektor i mjerama koje se poduzimaju, za poslovniFM su govorili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, umjetnički ravnatelj kolektiva Domino Zvonimir Dobrović, zatim osnivač i direktor online platforme za prodaju ulaznica Entrio Berislav Marszalek i Nora Krstulović, kazališna redateljica i osnivačica portala Teatar.hr.
Koliko je koronakriza pogodila kulturu, upitali smo resornu ministricu Ninu Obuljen Koržinek.
„Uz neke druge sektore, poput ugostiteljstva, turizma i usluga, neposredni učinci na kulturu osjetili su se odmah, zatvaranjem prostora za javna okupljanja i, zapravo, nekako se dogodilo da su od danas do sutra mnogobrojni umjetnici, ali i tehničko osoblje koje radi u kazalištima, kinima i koncertnim dvoranama, ostali bez ikakvih prihoda. Udarac je zaista trenutačan, potpuni prestanak bilo kakvih aktivnosti i velik broj osoba koje su ostale bez ikakvih prihoda“, kazala je ministrica Nina Obuljen Koržinek za poslovniFM.
Među dijelovima sektora koji su najviše pogođeni, ministrica navodi izvedbene umjetnosti koje u velikoj mjeri ovise i o ulaznicama (kazališne predstave, koncerti, plesne predstave, veliki festivali). Međutim, zatvorile su se i knjižnice i knjižare, pa se usporilo i izdavaštvo, iako dijelovi tih djelatnosti u dobrom djelu prihoduju iz proračuna, kako je primijetila.
„Situacija je zapravo jako nevesela“, kazala je Nora Krstulović za poslovniFM. „Jako veliki broj naših kolega ne samo što je ostao bez ikakvih primanja, nego zbog nestalnosti i niske razine primanja nije bio u mogućnosti ostvariti nikakve financijske zalihe. I mi sad govorimo o ljudima kojima se dnevno prijeti iseljavanjem iz podstanarskih stanove i koji ne vide rješenje situacije. Recimo, najnovije preporuke znanstvenika s Oxforda govore da će u nekoj količini mjere fizičkog distanciranja biti obavezne do 2022. godine, i zapravo ogroman broj naših kolega razmišlja o potpunoj promjeni profesije, jer je potpuno neizvjesno kako će se bilo kakva veća okupljanja ljudi u javnosti uopće moći održavati dok cjepivo za ovu bolest ne bude otkriveno“, istaknula je Nora Krstulović.
„Na našu je djelatnost koronakriza imala najveći mogući utjecaj s obzirom na to da se bavimo distribucijom ulaznica za razna događanja. S obzirom na to da su od početka prošlog mjeseca sva javna okupljanja zabranjena, tako i naši prihodi padaju na nulu. Mi smo prvi bili na fronti i nažalost zadnji ćemo se vratiti u pogon“, kazao je Berislav Marszalek, osnivač i direktor platforme Entrio.
U kulturnom sektoru ukupno prekarnih radnika različitih kategorija samostalnih umjetnika ima oko 20.000
Nora Krstulović
Kakve su mjere poduzete da se ublaži udar? U sklopu vladinih mjera iz ožujka osigurano je da poduzetnici, i iz kulturnog sektora i samostalni umjetnici, mogu aplicirati na mjeru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta, podsjetila je u razgovoru ministrica Obuljen Koržinek.
„Odgodili smo reviziju priznavanja statusa samostalnog umjetnika i donijeli smo odluku da se sva programska sredstva, koje je Ministarstvo kulture već uplatilo različitim korisnicima u svim područjima kulture i umjetnosti, mogu koristiti bez obzira na to što će programi biti otkazani ili odgođeni, u prvom redu zato da bi se financirao rad samostalnih umjetnika, honoraraca, freelancera, dakle onih koji su ostali bez ikakvih prihoda. Uz mjeru HZZ-a, mi smo paralelno objavili javni poziv za samostalne umjetnike kojima država uplaćuje doprinose, jer nisu bili obuhvaćeni ovom mjerom, i krenut ćemo s isplatama, ovisno o tome koliki je gubitak prihoda, odnosno koliko je pojedini umjetnik ranije zarađivao, ostvarili smo mogućnost naknade za puno radno vrijeme i za pola radnog vremena. Znači, 1.650 ili 2.350 kuna, a to će ići u skladu s odlukom Vlade od sljedećeg mjeseca na 4.000 odnosno 2.000 kuna“, izjavila je za poslovniFM ministrica Obuljen Koržinek.
Kazališna redateljica i osnivačica portala Teatar.hr Nora Krstulović u svojoj izjavi kazala je da velik dio prekarnih radnika u kulturi u ovom trenutku nema nikakvu pomoć.
„Jedina izravna pomoć Ministarstva kulture upućena za kulturni sektor je ova za 1.400 samostalnih umjetnika čiji je rad od zamjetnog značenja za Republiku Hrvatsku, zbog čega im država plaća mirovinsko i zdravstveno osiguranje, no čak je i među tih 1.400 kulturnih radnika napravljena razlika pa će oni koji su do sad zarađivali više dobiti veću pomoć, a oni koji su zarađivali manje dobiti manju pomoć. Prema nekim procjenama, u kulturnom sektoru ukupno prekarnih radnika različitih kategorija samostalnih umjetnika ima oko 20.000, pa vam je jasno da pomoć za ovih 1.400 ne znači bogznašto“, komentirala je Nora Krstulović.
„S druge strane, umjetničke organizacije, kao specifičan pravni oblik u kulturi, navodno su kvalificirane za mjere pomoći gospodarstvu, međutim ogroman broj kolega svakodnevno se javlja s pritužbama da državne instance traže od njih dokazivanje gospodarske djelatnosti, što je potpuno van svake pameti. Nažalost, kad se sve uzme u obzir, mjere za kulturu su nikakve. Čak je i Ministarstvo financija objavilo da su mjere pomoći sportu planirane u iznosu od 40 milijuna kuna, a mjere pomoći kulturi u iznosu 34 milijuna kuna, pri čemu je Ministarstvo kulture u zajednički fond pomoći izdvojilo 12 milijuna kuna, a ured za sport – nula“, istaknula je Nora Krstulović.
Zvonimir Dobrović, umjetnički ravnatelj platforme Domino, ističe da su bile pozitivne mjere koje se odnose na priznavanje dosadašnjih troškova u organizaciji produkcija koje su se već počele raditi, ali se neće moći izvesti.
„No, ono što u Hrvatskoj nedostaje, jedna je vizija građenja povjerenja s pozicija Ministarstva kulture, gdje bi to povjerenje ljudima pokazalo da se na njih misli i da nisu prepušteni birokratizaciji, kaosu i nesigurnosti pred kojom se svi nalazimo“, kazao je Dobrović.
Direktor online platforme za prodaju ulaznica Entrio Berislav Marszalek kazao nam je kakav razvoj događaja očekuje u svojoj djelatnosti.
„Slijedi nam nekoliko mjeseci, ako ne i godinu dana teškog razdoblja dok se eventi ne vrate, dok se javna okupljanja ponovno ne dopuste. Vrlo teško je to predvidjeti, ali vjerujem da je većina turističke, pa time i festivalske sezone – izgubljena. Proljeće i ljeto najintenzivnije su razdoblje kad se većina događanja odvija, tako da će gubici biti nemjerljivi.“
U sljedećim tjednima Ministarstvo kulture će raspisati jedan ad hoc natječaj, koji će se dijelom financirati iz Europskog socijalnog fonda, a dijelom iz sredstava Ministarstva kulture za kulturu online
Nina Obuljen Koržinek
Ministrica kulture otkrila je da se intenzivno razmišlja o novim mjerama.
„Na globalnoj razini razgovaramo o tome kako amortizirati tako veliki udar na kulturni i kreativni sektor i, naravno, sve je neizvjesno u ovoj situaciji za koju nitko nije bio spreman. Tražimo najbolja rješenja, razmjenjujemo iskustva različitih država, i svakako da ćemo tražiti načine kako honorirati umjetnike i kako valorizirati njihov rad.
Planiramo još u sljedećim tjednima raspisati jedan ad hoc natječaj, koji će se dijelom financirati iz Europskog socijalnog fonda, a dijelom iz sredstava Ministarstva kulture za kulturu online. Dakle, u ovom trenutku mnogobrojni umjetnici, glazbenici, glumci i institucije dijele svoje sadržaje online. To je dobro i mi to pozdravljamo, ali to je njima jedini izvor prihoda. Oni sad te sadržaje dijele besplatno, međutim to je proizvod njihovog rada, od toga oni žive, i ovim ad hoc natječajem želimo svima onima koji su to već počeli raditi i koji će to raditi u budućnosti, proizvoditi i na neki način dijeliti sadržaje na takav način, omogućiti određenu programsku potporu“, najavila je ministrica Obuljen Koržinek govoreći za emisiju Bizkultura poslovnog radija poslovniFM.
„Nisam taj koji zagovara bilo kakav državni intervencionizam u normalnim okolnostima, ja sam uvijek za slobodno tržište, ali ovo je, zapravo, situacija u kojoj je država, opravdano naravno zbog zaštite zdravlja, zabranila rad izuzetno velikom broju firmi i djelatnosti, tako da se u toj situaciji očekuje od države da pomogne, da ne bude poplave nezaposlenosti, otkaza, propalih firmi, bankrota itd. Država je pomogla, donijela je u drugom paketu dobre mjere, ali to će se trebati nastaviti. Gradovi trebaju hitno otpisati najmove gradskih prostora, ali i komunalne naknade i druge troškove koji su u njihovoj ingerenciji. Tu se treba napraviti mnogo veći pritisak na banke i leasinge da se uvede moratorij o kojem se govori već neko vrijeme, što bi trebalo biti minimalno 12 mjeseci… Moraju se spustiti porezi, olakšati poslovanje, poduzetničku i investicijsku klimu, da se dugoročno olakša poslovanje. Ja cijelu ovu situaciju zapravo gledam, nakon početne depresije, kao na jednu veliku priliku da se Hrvatska izgradi iz početka na zdravim temeljima, da se ovo iskoristi, da se izgradi funkcionalnija država“, zaključio je Marszalek.
Objavljeno 17. travnja 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM