„Treba reći da je postojeći zakon o autorskom pravu relativno dobar, međutim, u kontekstu ubrzane digitalizacije i internetizacije, i razvoja novih poslovnih modela na internetu u pogledu korištenja intelektualnih tvorevina, zapravo se dogodio disbalans između onoga što zakon o autorskom pravu u skladu s europskim direktivama govori i onoga kako su na te propise odgovorile velike internetske platforme. Novi zakon bolje će štititi kulturnu i kreativnu industriju na internetu“, izjavila je za poslovniFM dr. sc. Romana Matanovac Vučković, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i stručna voditeljica radne skupine za izradu novog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.
U posebnoj emisiji Bizkulture posvećene novom Zakonu o autorskom pravu, pripremljene tijekom savjetovanja o njemu, u emisiji govore i Valentina Weisner, predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava DZNAP, Milan Majerović Stilinović, voditelj Sektora komunikacija i odnosa s javnošću HDS ZAMP-a te Silvije Varga, prvi čovjek diskografske kuće Dancing Bear.
Prijedlog novog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima izazvao je mnogobrojne reakcije autora iz svijeta filma, kazališta, glazbe, ali i među novinarima i fotoreporterima. Valja znati da je prije nekoliko godina na europskoj razini donijeta odluka da se zbog bolje prilagodbe pravnog okvira na internetu autorska prava reformiraju.
„Prije nego što je Europska unija donijela tu odluku, mjerila je utjecaj tih kreativnih, kulturnih i medijskih industrija na bruto nacionalni proizvod EU-a, na zapošljavanje itd. Tu su bili uključeni mnogi ekonomski parametri. Zaključak je bio da kreativne, kulturne i medijske industrije u gospodarstvu EU-a imaju više od 4 posto udjela u bruto nacionalnom proizvodu, da je sam apsolutni iznos obrtaja novca unutar tih industrija ogroman, da je stopa zapošljavanja veća od 3 posto, a pokazalo se i da su te industrije u gospodarskoj krizi 2008. godine bile osobito rezistentne u odnosu na druge industrije. Nisu padale, nego su čak i rasle za nekoliko promila, u situaciji kad je sve padalo. To sve zajedno razlog je da se pristupi boljoj zaštiti tih industrija na internetu“, rekla je Romana Matanovac Vučković u emisiji Bizkultura koju uređuje i vodi Goran Šikić, te dodala da je europska Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu donijela određene promjene.
„Platforme koje nude određenu glazbu u određenom redoslijedu i vi koristite tu play-listu na kojoj se, s vremena na vrijeme, pojavljuju oglasi. Što je više glazba slušana, to ima više oglasa. I naravno, ti oglasi onda sve više koštaju. I kroz taj sustav oglašavanja ti posrednici, zapravo – zarađuju. Sad se ide za tim da te platforme od zarade dio plate onima čijim se sadržajima koriste. Spomenula sam glazbu, ali isto je i u audiovizualnom kontekstu, medijskoj industriji gdje se bolja zaštita daje nakladnicima informativnih publikacija koje su tekstovi, fotografije i videoisječci“.
Na primjedbu urednika emisije da filmski snimatelji prigovaraju da tim prijedlogom gube umjetnički status i postaju tehničko osoblje, napomenula je da je to je malo pogrešno shvaćeno.
„Nije bila namjera da bi oni izgubili autorski status, jer ovo je zakon o autorskom pravu. Dakle, svi oni koji su obuhvaćeni zakonom o autorskom pravu izrijekom su autori. Ja sam samo voditeljica stručne skupine, ne donosim odluke o tom pitanju, već je to ministrica. Ali, s obzirom na sve argumentacije i analize koje su provedene u javnoj raspravi, koliko vidim, čini se da će ti argumenti bili prihvaćeni. Tako da bih kao stručna voditeljica mogla izjaviti u ovom trenutku da bi to bilo popravljeno tako da glavni snimatelji i glavni montažeri zvuka i slike zajedno sa scenaristima, redateljima i autorima glazbe posebno skladane za određeno audiovizualno djelo budu smatrani ko-autorima. Pritom bismo uzeli u obzir argumente koje su nam dali u javnoj raspravi neki teoretičari filma, pa bi redatelj bio izdvojen kao glavni koautor. To se u ovom trenutku čini kao prihvatljivo rješenje“, otkrila je Matanovac Vučković, a potom i pojasnila kako će novi sustav ubirati prihode i kako će se oni distribuirati, pitanje koje je, kako je pokazala javna rasprava, među glazbenicima izazvalo određenu zbunjenost.
„Problem u cijeloj priči je da ima krivih informacija i dezinformacija. I vidi se da je određena zbunjenost. Ono što upravo radimo je da uredimo da se ta prava na internetu dobivaju. Međutim, tu je slika vrlo slojevita. U zadnjih 20 godina nije se dogodila samo lošija pravna pozicija, recimo, glazbene industrije (iako se to odnosi i na sve druge kreativne kulturne industrije), nego se uslijed činjenice da se pravo tumačilo na određeni način u zadnjih 20 godina dogodilo to da je kroz te poslovne modele vrijednost glazbe jednostavno pala. I sad, ako gledate tradicionalne načine iskorištavanja glazbe i vidite kolike su zarade, te koliko glazbenik može zaraditi na internetu, onda je tu golema diskrepancija. Jer vi na koncertu možete ugovoriti honorar, odsvirate svojih pola-sata sat, i za to dobijete određenu standardnu cijenu. Kad se prodaju CD-ovi, opet postoji određena standardna cijena. A vi kad odete na internet, onda postoji monetizacija koja se događa putem klikova. Gledala sam podatke glazbene industrije koji pokazuju koliko puno se mora koristiti neko glazbeno djelo da bi ono išta zaradilo na internetu u odnosu na tradicionalne oblike korištenja. Televizija i radio plaćaju prava za korištenje glazbe kroz kolektivni sustav, a na internetu u zadnjih 20 godina vi klikate i klikate i onda nakon ne znam koliko milijuna klikova možete zaraditi od YouTubea 2,5 lipe ili 1,5 kunu. To je ono što je jako loše, to su ti poslovni modeli koji su doveli do devalvacije vrijednosti kulturnog i kreativnog sadržaja.
Na internetu su se, specifično, razvili novi modeli, jako puno ljudi voli raditi individualno. Novim zakonom želimo osigurati da se te modele može uključiti u postojeći sustav. Sadašnji prijedlog zakona daje veliku slobodu da se ta prava mogu ostvarivati kolektivno, preko organizacija za kolektivno ostvarivanje, ali možete ostvarivati i individualno, ako to želite. U cijeloj toj priči sad postoje određeni prijepori, ali mislim da u svakom slučaju mi gledamo argumente i sve što se događa u javnoj raspravi koja traje do 17. svibnja i svakako da će se tu još razgovarati i odmjeriti o čemu se radi i što tko predlaže, iako su u samoj radnoj skupini sudjelovali predstavnici svih dijelova pojedinih sektora“, objasnila je za poslovniFM Romana Matanovac Vučković.
Predstavnik HDS ZAMP-a Milan Majerović Stilinović izložio je stajalište te organizacije koja smatra da su platforme poput Googlea i YouTubea pod izgovorima zaštite privatnosti i poslovnih tajni, zapravo, vrlo netransparentne i jednostrane u odlukama. One su razvile uspješan poslovni model unutar kojeg su koristile kreativni sadržaj, ali nije bilo pregovaranja. Pritom napominje i da zakon ne predviđa nikakve posljedice za korisnike, već je odgovornost na platformi koja mora, prema njegovim riječima, „transparentnije izvještavati podatke o zaradi“.
Silvije Varga, glavni čovjek diskografske kuće Dancing Bear iz Zagreba, kaže da se veseli novom zakonu koji se temelji na Direktivi EU-a s namjerom da se povećaju prava svih dionika u glazbenoj industriji i da se povećaju naknade sudionicima tog procesa, koje su, kako kaže, trenutno minorne.
„Jedini je problem to što je možda malo Hrvatska brza s donošenjem tog zakona. Implementacija direktive je predviđena za sve europske zemlje u roku nekih dvije do tri godine. Mislim da se ovdje prebrzo ulazi u jedan dio i nepotrebno. S druge strane, jedna interesna skupina želi iskoristiti priliku i ubaciti nešto u taj zakon što apsolutno nije u skladu s Direktivom, a ni uzancama tog posla“, kazao je Silvije Varga, te na pitanje o čemu je konkretno riječ, odgovorio:
„Treba naglasiti da smo svi, izvođači i diskografi zajedno, radili na implementaciji te direktive, da bi HUZIP, kolektivna organizacija koja prikuplja prava izvođača za javno izvođenje, pokušao progurati prijedlog po kojem bi se kolektivno ostvarivala prava izvođača, takozvana digitalna prava, što je apsolutni nonsens i ne postoji nigdje na svijetu. To bi dovelo do daljnje devastacije tržišta. Znamo da trenutačno kod nas posluje Deezer nekoliko godina, YouTube se počeo monetizirati možda prije godinu dana… Iz izvještaja ZAMP-a znam da se tu radi o kojih stotinjak tisuća kuna godišnje na cijelom tržištu. To je za desetak tisuća autora minoran prihod. Spotify ne dolazi niti će doći ako se ova odredba stavi u zakon, kako traži HUZIP, niti će doći bilo koji ozbiljan glazbeni servis, ako do tog dođe. Naime, oni traže zaštitu studijskih glazbenika i da se u zakon uvrsti da je obligatorno kolektivno sakupljati prava izvođača. To nigdje ne postoji. Time bi se derogiralo pravo izvođača da odabere što je najbolje za njega, može to raditi sam, ili preko nekog diskografa ili kako hoće“, odgovorio je Silvije Varga.
Valentina Wiesner, predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, koje je sudjelovalo u izradi nacrta zakona, pojasnila je da će novinari novim zakonom dobiti mogućnost monetizacije svog prava na udjel od prihoda ostvarenog na njihovom autorskom radu koji se prenosi putem internetskih platformi kao što je Google, ali smatra da je nerealno očekivati da bi u ovom sazivu Sabora prijedlog zakona mogao biti prihvaćen, jer se očekuje raspuštanje Sabora.
Objavljeno 15. svibnja 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM