Da me netko prije godinu dana pitao hoću li otvoriti privatnu praksu, rekao bih – ne! Ali život mijenja planove, novim situacijama treba se prilagoditi. Jako sam zadovoljan poslom koji radim, jako ga volim, ali još uvijek ne mogu reći koliko uspješno je moje poduzetništvo, jer Gynema ordinacija posluje od mjeseca studenoga 2019. godine. Jesam li u poduzetništvu uspješan ili nisam, o tome je još prerano donositi sud. Na to ću pitanje znati odgovoriti najranije 31. prosinca 2021. godine, no prvi su rezultati ohrabrujući“, istaknuo je za poslovniFM dr. Ratko Matijević, u emisiji Anamneza,u razgovoru s urednikom emisije Zvonkom Šebom.
Kad se 1984. godine upisao na Medicinski fakultet, dr. Matijević istodobno se upisao i na Elektrotehnički fakultet, želeći tako udovoljiti roditeljima koji baš i nisu bili uvjereni da je medicina za njega dobar odabir. No nakon završene prve godine studija roditelje je obavijestio da ostaje samo na medicini. Nikada, kaže, nije požalio tu odluku.
„Moram reći da ni pred sam kraj studija nisam znao kojim ću se područjem medicine baviti. Ključni trenutak bio je na petoj godini fakulteta, kad sam odlučio da se želim baviti zdravim ljudima. I jedino što sam u tome mogao odabrati bila je opstetricija, porodništvo. To je područje u kojem nema nekih velikih bolesti, odnosno ima ih ali ih možemo držati pod kontrolom, no svi očekujemo da iz bolnice iziđe zdrava majka sa zdravim djetetom“, iznio je dr. Matijević svoja sjećanja na početak karijere.
A njegova je profesionalna karijera uistinu osebujna i svrstava ga u sam vrh hrvatskih liječnika opstetričara. Uz to što je pročelnik Zavoda za ginekologiju u Klinici za ženske bolesti i porode Kliničke bolnice „Merkur“ u Zagrebu, profesor, doktor znanosti Ratko Matijević, liječnik, specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist maternalne i fetalne medicine, redoviti je profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, član je Hrvatskoga društva za ginekologiju i opstetriciju, a također i član Kraljevskoga zbora ginekologa i opstetričara Ujedinjenog Kraljevstva, član je Hrvatskoga društva za perinatalnu medicinu, te član Svjetske Akademije perinatalne medicine.
Kad je odlučio postati samostalni poduzetnik, vizija dr. Matijevića bila je dovesti svoju ginekološku ordinaciju na mjesto jedne od vodećih ustanova izvanbolničke zdravstvene zaštite u Zagrebu i Hrvatskoj pa čak i izvan Hrvatske. Dakako da to nije nimalo laka zadaća.
„Nije to laka zadaća, ali nije ni nemoguća. No što su ciljevi veći, i zahtjevi su veći, i prilagodbe, ali postignuti rezultati daju i veće zadovoljstvo. Naš je cilj da u Gynema ordinaciji pacijentima pružimo vrhunsku kvalitetu zdravstvene usluge. Da me se ne bi pogrešno shvatilo, moram reći da isto takvu vrhunsku kvalitetu pacijenti dobivaju i u zdravstvenim ustanovama Republike Hrvatske. Dakle, Hrvatska ima jako dobru kvalitetu zdravstvene skrbi i privatna praksa ne razlikuje se bitnije u tome. Ono što se u privatnoj praksi dodatno dobiva povrh onog što se dobiva u društvenim bolnicama, to su posvećenost i vrijeme. Naši su pacijenti svjesni da u ambulantama i kliničkim bolnicama mogu dobiti sve i to vrlo brzo. Konkretno, kod mene nema liste čekanja. Prepoznam li da je neki problem ozbiljan, pacijenta ću naručiti na pregled odmah sutra. Ili još danas. Ugurat ćemo vas negdje i bit ćete pregledani. No, netko tko ima manji problem kvalitete razine zdravstvene zaštite možda će zato morati čekati, doći će na red po listi prioriteta.
Hrvatska ima jako dobru kvalitetu zdravstvene skrbi i privatna praksa ne razlikuje se bitnije u tome
Naš je problem možda u tome da mi dosta pacijenata koji možda nemaju potrebu za tercijarnom zdravstvenom zaštitom, za tom najvrhunskijom medicinom, usmjeravamo u centre izvrsnosti u kojima rade najbolji profesori, primarijusi, najbolji docenti, najbolji liječnici… Na taj način opterećujemo ih ‘banalnim’ zdravstvenim sustavom, nazovimo ga tako, a to im oduzima dio vremena koji bi trebali posvećivati vrhunskoj medicini“, smatra dr. Matijević.
U posljednje vrijeme vrlo se često govori i raspravlja o demografskim problemima. Šire se čak upozorenja da se djece rađa sve manje i manje, širi se bojazan da će Hrvati kao narod nestati…
„Ne možemo reći da umiremo, da ćemo nestati, ali nešto moramo učiniti. Nije problem samo u tome da u Hrvatskoj godišnje umire 15-ak tisuća ljudi više nego što ih se rađa, nego je problem i u tome da sve više ljudi odlazi iz Hrvatske. Ne odlaze stariji ljudi, niti odlaze djeca. Odlaze radno sposobni ljudi, ljudi u takozvanoj reproduktivnoj dobi. Dakle, ti ljudi, plus činjenica da je sve manje i manje novorođene djece, djeluje negativno na našu demografsku politiku.
U Gynema ordinaciji bavimo se općenitom ginekologijom i opstetricijom, mi nismo subspecijalizirani ni u jednoj djelatnosti pa tako ni djelatnosti takozvane humane odnosno asistirane reprodukcije. Mi radimo najviše na edukaciji ljudi. Zašto neki ljudi ne mogu imati djecu? Jedan od vodećih uzroka je problem neplodnosti koji nastaje zbog infekcije, zbog upala koje potencijalno mogu biti rezultat različitih spolno prenosivih bolesti. Ljude, dakle, treba usmjeravati na razumno spolno ponašanje, jer to je ključ reproduktivnog zdravlja.
To je prvo, a nakon toga mi ćemo raditi takozvanu osnovnu obradu neplodnog braka, pokušati naći uzroke neplodnosti. U tome ima elemenata koji su zaista realni i fizički i psihički, pa vrlo često nakon konzultacija, pomoći i pojašnjenja i bez nekih ozbiljnijih medicinskih intervencija u nekim situacijama dolazi do začeća. Izvantjelesnu oplodnju za sada nemamo namjeru raditi, jer u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj djeluju vrhunske medicinske ustanove, i državne i privatne, koje se time bave i ka kojima ćemo svoje pacijente usmjeravati“, kaže dr. Matijević.
Ženama se preporučuje da ginekologu odlaze redovito. Kako je definirana ta potrebu redovitosti i što rutinski povremeni pregledi obuhvaćaju?
„Na kontrolne preglede žene bi ginekologu trebale početi odlaziti od trenutka spolne aktivne, i takve periodične preglede, ako je sve u redu, trebale bi obavljati jedanput godišnje. Ne zbog liječenja nego zbog prevencije. Jer prevencija je u medicini mnogo važnija od same kurative. Primjerice, taj famozni HPV virus vrlo je ozbiljan, u mnogim je studijama izravno povezan s rakom vrata maternice. HPV virus moguće je prevenirati primarnom i sekundarnom prevencijom. Primarna prevencija je izostanak spolnih odnosa, korištenje zaštite, i u konačnici – cijepljenje. Sekundarnu prevenciju pružamo mi ginekolozi. Od trenutka u kojem prepoznamo abnormalni nalaz Papa-testa do pojave raka može proći osam do petnaest godina. Ženama je, dakle, vrlo važno da dođu ginekologu, da prepoznaju problem, jer im se može pružiti mnogo bolje i kvalitetnije liječenje nego ako dođu u kasnijim fazama bolesti“, ističe dr. Matijević.
U razgovoru za poslovniFM, dr. Matijević govorio je, uz ostalo, i o problemu maloljetničke trudnoće i savjetodavnim uslugama koje Gynema ordinacija pruža, o posebice se dotaknuo važnosti prvog pregleda i čuvanja trudnoće.
„Na prvi pregled trudnica bi trebala doći, ako je sve u redu, sa šest na sedam tjedana trudnoće, dakle kad menstruacija kasni dva i pol do tri tjedna. Ne treba doći prerano jer postoji mogućnost da se trudnoća ne prepozna. Ali dobro je doći da se trudnoća prepozna i definira što je ranije moguće kako bi se na prvom pregledu odlučilo je li riječ o trudnoći niskog rizika ili trudnoći visokog rizika, kako bi se prilagodila antenatalna skrb koja ne uključuje samo ginekologe nego i primalje, ponekad socijalne radnike, fizioterapeute…, uključuje mnoge specijalnosti čija je zadaća da u konačnici imamo najbolji rezultat – porod zdrave majke i odlazak kući sa zdravim djetetom. To je naš cilj!“, istaknuo je dr. Matijević.