Inovativni prehrambeni proizvodi na jednom mjestu
Sajmovi hrane i zdravog življenja – sa svojim prepoznatljivim segmentima Organica&Kronoplja, APItera i Mystic – počeli su 5. prosinca na Zagrebačkom velesajmu. Kroz četiri dana, održat će se niz stručnih i popratnih događanja, predstavljanja proizvoda, degustacija i promocija.
Prvog dana sajma održan je okrugli stol o Mogućnostima razvoja hrvatskog apiturizma, održan u organizaciji Hrvatskog apiterapijskog društva. O značajkama apiterapije i apiturizma razgovarali smo s Gordanom Hegić, predsjednicom Hrvatskog apiterapijskog društva, koja se bavi promocijom apiterapije i edukacijom pčelara te povezivanjem svih tih dijelova apiterapije i apiturizma.
Na upit što je apiterapija, Gordana Hegić za poslovniFM ističe kako je to kultura konzumacije pčelinjih proizvoda, prije svega s ciljem podizanja kvalitete života i očuvanja zdravlja. Ako postoji neka zdravstvena tegoba može se koristiti i pri bržem ozdravljenju. „Apiterapiju čini niz pčelinjih proizvoda, a to može biti upotreba meda, peluda, propolisa ili matične mliječi, ali isto tako može biti i udisanje zraka iz košnice, zatim masaže i razni oblozi od meda. Mlade osobe u pubertetu koje imaju problem s nečistom kožom i aknama mogu koristiti medne obloge i maske lokalno, ali i mješavine meda i peluda i to oralnim putem, jer će to iznutra nahraniti kožu B vitaminom“, pojasnila je Hegić.
Novi inovativni proizvod – apiturizam
Na osnovu apiterapije razvija se apiturizam koji uključuje niz aktivnosti i inovativnih turističkih proizvoda. To mogu biti kušaonice meda, medne ceste, api inhalacije, masaže medom pa do raznih edukacijskih centara za upoznavanje s pčelinjim proizvodima. U Hrvatskoj postoje registrirani OPG-ovi za bavljenje apiterapijom te obrti za inhalacije, primjerice na Plitvicama i u Novskoj. Apiturizam je razvijen u susjednim državama, a Hrvatska zaostaje za zemljama u regiji.
Hrvatsko apiterapijsko društvo je član Europskog apiterapijskog društva. „Nije problem u povezivanju sa srodnim društvima u ostalim zemljama već u uvođenju inovacija“, istaknula je Gordana Hegić. Dodala je kako će hrvatski članovi društva nositi žig i imat će certifikat za ono čime se bave. Za sve zainteresirane organiziraju se tečajevi iz apiterapije, a sljedeći će se održati početkom 2020. godine u Labinu.
Uz liječenje medom, važno je istaknuti i aromaterapiju, o čemu je za Sajamski radio govorio Siniša Boras iz tvrtke Aromara. Aromaterapije uključuje liječenje i pomoć unaprjeđenju života, uz eterična ulja. U programu Aromare nalazi se više od 50 čistih eteričnih ulja. Većina sirovina od kojih se proizvode eterična ulja nabavljaju se u inozemstvu, iako Aromara sve više uspostavlja suradnju s lokalnim proizvođačima u Hrvatskoj. „U ponudi imamo šest eteričnih ulja iz Hrvatske, od čega je pet iz biološke proizvodnje, a cilj je u sljedećih nekoliko godina prijeći brojku od 10 eteričnih ulja iz naše zemlje“, rekao je Boras. Dodao je kako je sve veći interes za samoniklo ubiranje bilja.
Jedna od vrsta eko-poljoprivrede je i proizvodnja industrijske konoplje i ostalih specijalnih biljaka koje su koriste kao hrana, lijek ili kozmetika. Gordan Masnjak, predsjednik Udruge Kronoplja bio je odličan sugovornik na tu temu, naglasivši da članovi udruge na Sajmovima hrane i zdravog življenja nastupaju već sedam godina. Ove godine predstavljaju široki asortiman proizvoda temeljenih na konoplji te na drugim specijalnim biljkama. Riječ je o industrijskoj konoplji, a prerađivači mnogo znaju i o medicinskoj konoplji. „Žao mi je što prve sjetvene godine 2012. nismo isplivali na onom mjestu na kojem smo trebali biti. Prije četiri godine, možda se to ne zna, bili smo među pet proizvođača u Europi“, rekao je Masnjak. Tome su pridonijeli mikro i mali poduzetnici koji su se pokazali kao žilava i jaka grana industrije, vezana uz poljoprivredu. Udruga Kronoplja ima 60-ak proizvoda koji poboljšavaju kvalitetu življenja.
Prva hrana za pse s konopljom
Novost na hrvatskom tržištu je hrana za kućne ljubimce s dodatkom konoplje, zapravo jedinstvena na svijetu. Što je to zapravo objasnio je za poslovniFM Mladen Falamić, direktor tvrtke Protect Pharma. Prvi u svijetu koriste ulje konoplje u hrani za kućne ljubimce i to pse – Canibis. Posjeduju eko certificirane proizvode od pira i heljde, čaj od konoplje, prahove mladih trava, ječma i pšenice kao i mladog lista koprive u kapsulama.
„Za eko proizvode izvor je naš OPG, a još otkupljujemo iz Hrvatske i imamo sve moguće certifikate primjerice Halal, eko, vegan i ostale certifikate. Naši kupci su svi oni koji razmišljaju o onome što jedu, žele se zdravo hraniti i razmišljaju o nutritivnim vrijednostima hrane“, rekao je Falamić. Na upit o tome je li zdrava hrana skupa, odgovorio je kako je – biti bolestan još skuplji, ali ipak priznao kako ekološka hrana ima svoju cijenu.
Uskoro će predstaviti novi proizvod – vodu s konopljom i još neke inovativne proizvode. Pritom je Falamić posebno istaknuo već navedenu hranu za pse, jedinu takve vrste na europskom, ali i svjetskom tržištu, te naglasio kako već imaju upite za tu hranu iz Amerike, Kanade, Belgije, Luksemburga, Njemačke…
U posljednje doba sve se više budi svijest o biodinamičnoj poljoprivrednoj proizvodnji. O tome je govorila Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner. Kako je naglasila, taj centar za biodinamičku poljoprivrednu proizvodnju postoji desetak godina. Rodnu kuću Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu otkrili su švicarski antropozofi 1966. godine. Inače, Steiner je utemeljitelj antropozofijske medicine, organske arhitekture, biodinamičke poljoprivredne proizvodnje i Waldorfske pedagogije. „Biodinamička poljoprivredna proizvodnja je prijateljski raspoložena prema okolišu, flori i fauni i hrana koja se proizvodi na taj način je najkvalitetnija hrana koja postoji“, rekla je Posavec. Dodala je kako je to organska i ekološka hrana. Ljudi koji se time bave moraju prvo imati eko certifikat da bi nakon toga išli na nadogradnju kako bi dobili certifikat Demeter.
Potražnja veća od proizvodnje
Što se više radi na zemlji s biodinamičkim proizvodima više se stvara humusa. Ostavlja se zdravo tlo, koje s godinama ima sve više plodnog humusa. Na razini Europske unije, najveći su klimatski problemi. „Kod nas je veliki problem hrane, je li ta hrana zdrava ili GMO. Da bi netko bio biodinamički proizvođač mora koristiti biodinamičke pripravke koji se čak dijele besplatno na našim radionicama“, istaknula je Posavec. Dodala je kako je najvažnije da se koristi kompost. U Međimurskoj županiji nedavno je otvorena prva biodinamička cesta na svijetu tj. cesta na kojoj se nalazi desetak proizvođača biodinamičke poljoprivredne proizvodnje. Proizvode batate, jabuke i razno drugo voće i povrće. Interes postoji za razvitkom takvih cesta i u ostalim županijama, naglasila je Dijana Posavec. Ti proizvodi za sada ostaju u Hrvatskoj, jer je potražnja veća od proizvodnje. Kako je istaknula, još uvijek nemamo dovoljne količine za izvoz. No, cilj im je da takva hrana uđe na jelovnike u hrvatske vrtiće i škole.
Gordan Masnjak, Mladen Falamić 
Siniša Boras 
Gordana Hegić
Drugoga dana održavanja Sajmova hrane i zdravog življenja održat će se još niz zanimljivih stručnih i popratnih događanja, o čemu će biti riječi u sljedećoj emisiji na radiju poslovniFM.
Objavljeno 6. prosinca 2019.