Inteliber sajamski radio 4

Inteliber je jedina ozbiljna knjižara u Hrvatskoj

Interliber je već tradicionalno manifestacija od velikog značenja za nakladničku branšu u Hrvatskoj, i upravo u vrijeme Interlibera nakladnici planiraju objavu većine izdanja u koja polažu najveće nade da će privući publiku

Na sajmu smo razgovarali s pjesnikom ali i dugogodišnjim izdavačem Brankom Čegecom, vlasnikom izdavačke kuće Meandar Media, koji je svojim višedesetljetnim javnim radom vrlo dobro upućen sugovornik kada je riječ o događanjima u izdavaštvu.

„Mi uvijek očekujemo isto: da knjige koje smo napravili između dva Interlibera, ali naravno i naša starija izdanja, učinimo dostupnima publici. Dakle, Interliber je, nažalost, jedina ozbiljna knjižara u Hrvatskoj i jedino mjesto na kojem možete vidjeti većinu produkcije koja je ovog časa u Hrvatskoj dostupna“, istaknuo je Branko Čegec. „Nama je bitno da ovamo dođu ljudi i da napokon te naše knjige vide i da ih uspiju nabaviti. To se ponajprije odnosi na ljude koji žive izvan Zagreba. Dakle, situacija u Zagrebu nije bajna, dapače, prilično je loša, lošija nego ikad, međutim u ostatku Hrvatske to je zapravo čista katastrofa. Niti jedan malo veći grad u Hrvatskoj nema ozbiljnu knjižaru. Ozbiljne knjižare nemaju više čak ni neki veliki gradovi, barem ne u centru grada, poput Splita. Pa evo sada je baš kolega govorio kako se u Rijeci zatvorila knjižara Ribook, koja je u ozbiljnom smislu funkcionirala kao knjižara, i tako dalje. Dakle, imamo velik problem s distribucijom knjiga uopće. Nama priča s knjigom, nažalost, završava onoga časa kad je mi proizvedemo. Nažalost, nakon toga ispada da je to proizvod s kojim ne znate što biste činili jer ga nemate gdje plasirati“, s prilično mirnom rezignacijom konstatira Čegec svoj pogled na prilike u knjižarskoj branši.

Izdavačevom proizvodu, više-manje, nema druge nego da ode u knjižnice i, kako primjećuje Čegec, možda je to jedini način na koji ljudi mogu doći do knjiga i nekako vidjeti o čemu je riječ.

„Međutim, mislim da to nije dovoljno. Prije svega, nema dovoljne količine knjiga u knjižnicama da bi ljudi mogli posuđivati. Druga stvar, ljudi ne znaju da te knjige postoje, jer, naravno, nitko se ne bavi istraživanjem. Ono po čemu je knjiga bila dostupna, to je neki odjek u medijima, to je kritička recepcija itd. To sve danas ne postoji. Interliber je, nažalost, postao jedino mjesto kompenzacije za sve to. Možda malo previše očekivanja za jedan, manje-više, običan sajam”, zaključio je Branko Čegec iz Meandra, koji je na ove godine na Interliberu predstavio dvije teorijsko-filozofske knjige, knjigu Rite Felski Granice kritike, koja govori upravo o profesionalnoj recepciji knjige danas, te knjigu Korisnost beskorisnog talijanskog teoretičara Nucca Ordinea.

„Dakle, to je knjiga koja govori o tome zašto se velik dio humanističkih disciplina, a prije svega umjetnost, doživljava kao nešto beskorisno, i na koji način se mi danas suočavamo s posljedicama potiskivanja humanistike iz obrazovnih sustava”, spomenuo je Čegec u svom prigodnom izboru preporuka za čitanje.

Nakladnička kuća HenaCom posljednjih se nekoliko godina istaknula objavljivanjem relativno novijih imena europske i svjetske književnosti. Nermina Husković, glavna urednica HenaComa, ispričala nam je kakva su njihova očekivanja od ovogodišnjeg Interlibera. Kao i većina nakladnika, za nastup na najvećoj književnoj manifestaciji u Hrvatskoj – Interliberu, pripremaju se veći dio godine, a najintenzivnije posljednjih nekoliko mjeseci uoči Sajma, kada objavljuju nove naslove. Pohvalila se da su ove godine objavili dva finalista Bookera. To su Chigozie Obioma i njegov drugi roman Orkestar manjina, on je i jedini pisac koji je u zadnje dvije godine bio dvaput nominiran za nagradu Booker, a u finalu je bila i svjetski poznata britansko-turska spisateljicaElif Shafak.

„Mi smo ove godine gotovo u rekordnom roku objavili njezin roman 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu. To je prekrasna priča koja propituje tretman ljudi s margine u širem društvenom okruženju. Sam naslov naslanja se na medicinski fenomen koji otkriva da, zapravo, mozak radi još deset minuta i nekoliko sekundi nakon prestanka rada srca. Njena glavna junakinja na početku romana umire i rekonstruira u tih deset minuta cijeli svoj život koji je tragičan jer je ona seksualna radnica”, kaže Ermina Husković te najavljuje da će uskoro doći novi roman poznate Ruskinje Guzel Jahine. Smatra da je ona, kako kaže, „čudo na književnoj sceni jer je svojim debijemZulejha otvara očiosvojila sve najbolje nagrade u Rusiji i naši čitatelji s nestrpljenjem očekuju Volginu djecu“.

Na štandu nakladničke kuće Vuković&Runjić nije bilo suvlasnice Milane Vuković Runjić, koja je preuzela funkciju kolokvijalno zvanu zagrebačka ministrica kulture, ali nam je zato Iva Cikojević spremno predstavila koje njihove novitete možemo potražiti na Interliberu.

Nestrpljivo se tražila zbirka pripovijedaka Harukija Marakamija Slon nestaje, kao i autobiografija Leonarda Cohena I’m your man: Život Leonarda Cohena. Uz to, tu je i knjiga Prijatelj Sigrid Nunez, topla ljudska priča o prijateljstvu sa psom. Za Interliber im je izašao i drugi dio trilogije Rachel Cusk pod nazivom Tranzit. Najprodavaniji su im naslovi Harukija Murakamija i Orhana Pamuka, pa su napravili reizdanja tih autora jer su posljednjih godina bili vrlo traženi.

Tradicionalno je na Interliberu prisutna izdavačka kuća Jesenski i Turk, koja je poznata i po mrežnoj-knjižari Superknjižara. Osnivač te kuće je Mišo Nejašmić, donedavno stručnoj javnosti poznat kao predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara.

„Interliber, srećom, ne dijeli sudbinu ostatka stanja u našoj branši tako da iz godine u godinu pokazuje znakove svoje vitalnosti, nekad u kvalitativnim, a nekad u kvantitativnim momentima. Isto očekujem i ove godine. Možda nas situacija s vremenom neće pomaziti, ali nadam se da će se kritična masa očekivanja ostvariti”, kazao je Nejašmić za poslovniFM.

Interliber je uvijek prigodno vrijeme da se kaže nekoliko riječi o stanju nakladničke branše, pa smo za komentar zamolili i Nejašmića.

„Može se reći da je najveći dio branše još živ. Broj naslova ne budi neki optimizam, ali za običnog čitatelja ovo je ulazak u knjiški raj. Ali ako se gleda s razine što bi naše društvo trebalo dobivati, mislim da proizvodimo upola manje od onog što bismo kao društvo trebali proizvoditi, i što se tiče znanstvene knjige i što se tiče prijevoda. Tu smo deficitarni i politike koji ozbiljno tome pristupaju trebale bi o tome voditi računa, a ne skrivati se iza onih stvari koje su kvalitetne i smatrati da je to sasvim dovoljno“, kaže Mišo Nejašmić iz izdavačke kuće Jesenski i Turk.

Adriana Piteša, urednica u Profilu, kazala nam je da očekuju da će ovaj Interliber nadmašiti prošlogodišnji.

„Interliber je vjerojatno najvažniji događaj vezan uz knjige za sve izdavače. Zbog toga mi, a vjerujem i ostale kolege, čuvamo velik broj noviteta. Mi sada brojimo, ugrubo, dvadesetak naslova koji su stigli ili neposredno prije Interlibera ili na sam Interliber, zato što nam se čini, a barem je tako pokazala praksa proteklih godina, da čitatelji doista dolaze na Interliber da bi kupili knjige s popustom, koji se kreće od 20 posto na nove naslove do 80 ili 90 posto za one starije naslove“, kaže Piteša te dodaje kako smatra da čitatelje zanimaju i nove knjige, pa zato žele doći na Interliber i vidjeti knjige koje nisu ranije vidjeli u knjižarama.

„Otvaranje ovogodišnjeg Interlibera proteklo nam je u znaku knjige Ive Goldsteina Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća. Tu je i Nogomet i politika u Jugoslaviji Richarda Millsa, te knjiga Nismo same Ivane Kalogjera, priče žena oboljelih od raka koje je ona objavljivala na svom portalu Nismo same. Knjiga Kako razgovarati s neznancima Malcolma Gladwella upravo vlada svjetskim top-ljestvicama najprodavanijih knjiga, a od proze naši bi aduti bili Mučna ljubav Elene Ferrante, prvijenac kojim se autorica Genijalne prijateljice predstavila svijetu, zatim Kirka Madeline Miler, Ispovijest Jessie Burton i mnogi drugi”, pobrojila je Profilove adute Adriana Piteša.

U potrazi za tržišnim hitovima na Interliberu, otkrili smo u razgovoru s Markom Hadjurom iz Mozaika knjiga jednu vrlo zanimljivu i obećavajuću pojavu.

„Svake godine, zapravo, najprodavaniji su naslovi – dječji naslovi. Tu su Jeff Kinney i njegov serijal o Gregu, te domaći autori Sanja Pilić i Sanja Polak. Dječja literatura je, što se tiče Mozaika, najprepoznatljivija i najviše prolazi. Među najprodavanije tri, četiri knjige uvijek su to dječji naslovi, rijetko kada uđe eventualno neka strana knjiga”, kazao je Marko Hadjur.

Dakle, pronađen je put do nove, najmlađe publike?

„Tako je, upravo smo pokrenuli ove godine uoči Interlibera kampanju „Djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle“, s kojom smo ciljali na roditelje, jer su oni ti koji mogu prenijeti i djeci prenose ljubav prema čitanju. Cilj je da roditelji kupe i djeci od malih nogu čitaju knjigu, jer to je jedini način da se od najranije dobi stekne ljubav prema čitanju. Zato nam je drago da dječji romani domaćih autora imaju i dvoznamenkasta izdanja”, naglasio je Marko Hadjur iz Mozaika knjiga.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Objavljeno 16. studenoga 2019.