Inova sajamski radio

Inova je više od inovacija

Po broju prijavljenih patenata Hrvatska je ostvarila čak 40-postotni porast, no kad se pogleda njihov broj i uvidi da je riječ porastu s 10 na 14 prijava, onda time ne možemo biti zadovoljni. Po tom smo broju i dalje na dnu u odnosu na druge zemlje EU-a, rečeno je na panelu o mogućnostima financiranja inovatorstva, kojim su na Zagrebačkom velesajmu otvoreni 15. izložba inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova i Inova – 44. hrvatski salon inovacija s međunarodnim sudjelovanjem. Inova je najstarija izložba inovacija u svijetu, s tradicijom…Riječ je o drugoj nastarijoj izložbi inovacija u svijetu, s tradicijom koja je započela 1971. godine, a koja je ove godine okupila rekordan broj sudionika. Inovacije predstavlja više od 550 izlagača iz 31 zemlje, a posebno veseli velik odaziv mladih, srednjoškolaca i studenata.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Mario Antonić, kaže kako to tijelo, u suradnji sa HGK-om i agencijom Hamag Bicro, implementira dvije bitne strategije: poticanja inovacije i pametne specijalizacije, koje su donijete za razdoblje od 2014. do 2020. godine. U okviru inovacijskog vijeća formiran je inovacijski sustav za industriju za pet područja. U njihovu realizaciju dosad se uključilo oko 230 stručnjaka koji su generirali više od 300 projektnih ideja, dostupnih potencijalnim partnerima i investitorima, kaže Antonić, te dodaje da je, paralelno s tim, Zakonom o državnim potporama za istraživanje i razvoj definirana podrška kroz porezni poticaj, pri čemu su prihvatljivi troškovi osoblja, amortizacije instrumenata i opreme, istraživanja, izdaci poslovanja, kao i troškovi studije izvedivosti.

Član Uprave Hamag Bicroa za inovacije, Ante Janko Bobetko, kaže kako Hamag ima cijeli niz mjera koje široko obuhvaćaju, od najmanjih do velikih tvrtki, kao i sve razine tehnološke razvijenosti inovacije. Tako postoji program Inovacije i razvoj (IRI), koje pokriva financiranje od početne ideje do prototipa, programi za pretkomercijalnu i komercijalnu fazu projekta, dok se inovatori fizičke osobe mogu javiti na natječaj POT-s. Upravo je završen POT-s 8, a rezultati su pozitivni.

Mnogi inovatori ne uklapaju se u neke uvjete programa, upozorava Marko Kravar, vlasnik tvrtke Termis i član Zajednice za inovativni rad. Kaže kako je i sam, kada se želio javiti na neke od natječaja, imao problem jer je njegova tvrtka „prestara“, odnosno posluje već 28 godina, a i proizvod nije procijenjen.

Kravar smatra da bi trebalo razmisliti o osnivanju fonda rizičnog kapitala za financiranje inovacija, s čime se slaže i Bobetko. Dodaje kako je to prijeka potreba za razvoj inovacija kad su u pitanju fizičke osobe, pa i za tvrtke koje možda imaju kvalitetne prototipove proizvoda kojima je potrebna znatna i često skupa prilagodba da bi postali zanimljivi tržištu. Zbog toga i Hamag Bicro razmišlja o osnivanju takvog fonda, no za to će trebati prilagoditi i zakonske odredbe.

Ladislav Prežigalo, predsjednik Saveza inovatora Zagreba, upozorava da mnogo toga treba mijenjati, pogotovo situacije u kojima poduzetnik na odobrenje sredstava ponekad čeka tri do četiri godine, jer tad mu sredstva više i nisu potrebna. I on ističe kako je potreban fond za inovatore kojima treba 10.000 – 15.000 eura, ili možda toliko kuna, ali treba osigurati da to dobiju efikasno i brzo.

– Zadovoljan sam trendovima kad je riječ o inovatorstvu, a ima mnogo prostora za napredak. Među ostalim, trebali bismo stimulirati mentore i učitelje u školama koji rade s mladim inovatorima i više se posvetiti upravo radu s mladima, kaže Prežigalo.

Značajnu ulogu u organizaciji Inove 2019. ima Zagrebački savez inovatora koji okuplja 12 udruga s 800 do 900 inovatora, kaže mr. Neven Marković, tajnik Saveza. On posebno ističe poziv poslovnoj zajednici da njihovi predstavnici dođu na izložbu i tu pronađu svoje buduće poslovne programe, proizvode i usluge. Inova, dodaje, ne donosi samo inovacije u tehnici. Tu ima svega – organizacije poslovanja, umjetnosti, baštine i inovacije, rješenja za široku potrošnju, start upova, a tu su i sve uspješne kompanije koje su nastale na inovacijama.

Dodaje kako Grad Zagreb ima odlično organiziran sustav potpore inovatorima, no veliki je problem inovatora koji se sami ne usude ući u teške poduzetničke vode, dok gospodarstvo za ideje i projekte čiji bi razvoj financirali još ne pokazuje dovoljno interesa. Posebno ističe potrebu da se potiče inovativnost kod mladih, jer uz kvalitetne poticaje moguće je ostvariti vrhunske rezultate. Takve je talente važno prepoznati, razvijati i godinama poticati. Ističe primjer mladog poduzetnika Mateja Bošnjaka, kojeg su u Savezu prepoznali još prije desetak godina, a koji je nakon niza nagrada osnovao vlastitu tvrtku, zaposlio ljude i ove godine na Tajvanu osvojio nagradu za najbolju inovaciju u konkurenciji 28 zemalja.

Marković dodaje kako imamo mnogo mladih inovatora, ponaviše zahvaljujući tome što sve više škola odlično radi s njima. Među njima su, kaže Osnovna škola u Brestju, Srednja elektrotehnička škola, Prva tehnička škola Tesla, a ove godine prvi put svoje inovacije na Inovi predstavlja i Škola za modu i dizajn, čiji su ruksaci sa šestinskim motivom izabrani za poklon predstavnicima Saveza koji su se predstavljali u Zagrebu. Prvi su put na sajmu i četiri fakulteta Zagrebačkoga sveučilišta.

Učenica zagrebačke Škole za modu i dizajn, Matea Grgić, na Velesajmu je predstavila šestinski ruksak, inovativni suvenir grada Zagreba koji će, kaže, biti prepoznatljiv gdje god ga gosti našega grada ponesu. Ideja da se proizvede takav suvenir je njena, a izvela ju je zajedno s kolegama u školi i mentoricom, profesoricom Mirjanom Bendeš, koja je jako ponosna što se Škola pojavila na Inovi i kaže da to planiraju nastaviti. 

Među mladim inovatorima je i Josip Užarević iz Gundinaca u Brodsko-posavskoj županiji. On na Inovi predstavlja inovativne čajeve, tinkture i masti, utemeljene isključivo na biljnoj bazi. Ideju razvija s poduzetničkim inkubatorom Tera Tehnopolisom i uz njihovu pomoć planira osnovati tvrtku.

– Predstavljamo proizvode koji su za higijenu i njegu kože. Pasta za zube, krema za razne kožne probleme, mast za njegu kože na bazi kantariona i šampon koji je na bazi pepela našeg slavonskog hrasta, koji se loži i taj se pepeo preradi u šampon. Dobar je najviše za čišćenje i dezinfekciju vlasišta, masnu kosu i perut, kaže, te dodaje kako u svijetu sve veće konkurencije nije lako pripremiti inovativan proizvod koji zadovoljava sve standarde, ispitati ga, doraditi za tržište i zaštititi, no uz podršku poduzetničkog inkubatora – nije nemoguće.

Dobra ideja koja se pomalo slaže u poduzetnički uspjeh dogodila se i Zlatku Šakiću, bravaru po struci, koji je osmislio „tropismene glagoljične puzzle“ . Riječ je o slagalici s trodimenzionalnim slovima, koju s jedne strane „čitate“ na latinici, a kad slovo okrenete dobivate isto slovo na glagoljici. To je njegova prva inovacija. Na primjeru imena i slova poslovniFM vidljivo je kako to izgleda – ista slova tvore naziv i na latinici, kao i na glagoljici, a opipom to isto slovo se čita po Brailleovom pismu.

• 

• 

• 

– U  šestom mjesecu podnio sam zahtjev za zaštitu, a počeli smo ga i predstavljati u turističkim zajednicama. Reakcije su pozitivne. Tako smo se u roku od mjesec dana dogovorili i supruga je otvorila obrt, a ja modeliram, izrađujem slova i – slušam, kaže u šali Šakić. Dodaje kako su slova već pobudila zanimanje na sajmu ARCA, gdje je dobio zlatnu medalju u konkurenciji, te posebno medalju makedonskog saveza inovatora. Upravo očekuje da „tropismeni glagoljički puzzle“ postane suvenir grada Rijeke, no nada se i tome da će ga prepoznati i Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica.

Tvrtka Recro Topusko, čiji je vlasnik i zasad jedini zaposlenik Kristijan Kuzmić, na Inovi se predstavila s Recro bike servisom, metalnom konstrukcijom koja izgleda kao malo širi stup, a služi da na njega naslonite bicikl kojem je potreban popravak. Stup sadrži i alate koji biciklistima avanturistima, kad imaju problema na putovanju, može biti potreban, kao i pumpu za gume. Uz to, Kuzmić predstavlja i malu solarnu stanicu koja može služiti za punjenje električnih bicikala.

– Stup je napravljen od nehrđajućeg čelika i ne zahtijeva nikakva održavanja. Postavlja se na izletišta, ili kao urbana oprema u gradovima, posebno na obilježenim biciklističkim stazama, a može se koristiti i za punjenje mobitela, ističe Kuzmić. Oba prozvoda već su dostupna na tržištu. Više od 130 stupova  postavljeno je diljem Hrvatske, a jedan čak i u Bosni i Hercegovini.

Na Inovi se našla i inovacija tvrtke Citus d. o. o. koja omogućava individualizirano, a ujedno i anonimno uzimanje podataka o čovjeku, te omogućava tvrtkama da „prepoznaju“ kupce, odnosno korisnike usluge, na temelju biometrijskih podataka – primjerice, razmaka između očiju, veličine brade i slično. Podaci se šifriraju i nedostupni su bilo kojem sustavu, odnosno nisu povezani s imenom i prezimenom ili fotografijom, ali omogućavaju, na primjer, da kad kupac dođe pred maloprodajni hladnjak i nekoliko puta uzme određeni proizvod, sljedeći put sustav to prepozna i na blagajni se aktivira loyality program.

– Ideja je općenito primjenjiva u marketingu, u situacijama kada se provode tzv. loyality programi, ili programi vjernosti. Dakle, onaj tko taj program organizira nema vaše osobne podatke, ali može dodijeliti nagrade koje inače dodjeljuje na bazi vašeg ponašanja i kupnje proizvoda, pojašnjava Tomislav Bronzin, vlasnik i glavni istraživač tvrtke te autor ideje. Kaže kako surađuje s distributerima pića, posebno energetskih pića, ili voda s dodacima, te ima distributera koji sustav planira staviti u maloprodajni lanac u cijeloj Europskoj uniji.

Među inovatorima na ovogodišnjoj Inovi našli su se i mladi inovatori Elektrotehničke škole u Zagrebu, iz Udruge inovatora Končar, s nastavnikom tehničke skupine predmeta, Mariom Tretinjakom.

– I ove smo godine ovdje i predstavljamo se sa sedam radova. Imamo jako zainteresirane učenike i možemo se pohvaliti da smo pretprošle godine bili proglašeni najboljom srednjom školom od svih radova, a prošle godine osvojili smo drugo mjesto za IOT učionicu. Naša udruga radi već niz godina i to je jako mnogo slobodnog vremena kroz vannastavnu aktivnost, mogu reći da smo u to uložili mnogo subota, kaže Tretinjak.

Jedan od učenika, Tin Perlić, kaže da je danonoćno u školi i obožava ovakve inovacije i projekte. Ne može ni nabrojiti niz nagrada koje je osvojio, no najdraža je Inova za projekt koji je napravio doslovno sam – projekt za ubacivanje kovanica. Ističe da su nastavnici njihove škole vrlo otvoreni prema inovatorstvu, podržavaju učenike, a škola katkad zna i financirati projekte.

I ekipa iz Strojarsko tehničke škole Frana Bošnjakovića u Zagrebu na Inovi je bila dobro „raspoložena“. Leo Varat, učenik četvrtog razreda, predstavio se s poluautomatskom rezačicom lima, koja radi na principu pneumatike. Može biti primjenjiva u industriji, ali i u kućanstvu – dosta je kompaktna i s njom se jednostavno rukuje, odnosno dovoljno je pritisnuti gumb i cilindar pokreće rezačicu.

I Bruno Štefan iz iste škole predstavlja svoj rad, no toliko je složenog naslova, da u prvom času ni sam nije znao kako bi nam ga predstavio. Krajnje pojednostavljeno, riječ je o trofaznom motoru koji se kontrlira preko bluetootha. Njegov kolega Filip Kulaš, također iz četvrtog razreda, predstavio je svoju zamku za glodavce. Posebna je po tome što ih ne ranjava i ne ubija, s tim da ima bluetooth dojavu, tako da čovjeku koji ih lovi javlja kad je životinja uhvaćena, pa ju ne mora obilaziti. Za inovacije se počeo zanimati još u osnovnoj školi, zato je, kaže, i upisao Strojarsko tehničku školu.

Učenik iste škole, Martin Kotarski, došao se predstaviti autićem na bežično blouetooth upravljanje, koji na sebi ima i malu RC kameru, koja „lovi“ na 20-ak, 30-ak metara, što je projekt koji mu je bio zgodan da se malo upozna s programiranjem. No, ima i primjenu – uz igru autićima, pogodna je i za špijunaže, ili razminiravanje, na primjer, iako bi to već trebali biti roboti, kaže Kotarski.

Četvorica studenata Fakulteta strojarstva i brodogradnje u srijedu su imala nastavu do podne, pa je njihov profesor Željko Šitum, sam donio i postavio četiri inovativna rada.

– Jedan od njih je autonomno vozilo pokretano pneumatskim mišićima, drugi kormilo broda, čiji se list zakreće pomoću pneumatskog cilindra, treći je sustav kuglice na ploči pogonjen pneumatskim mišićima, a četvrti pneumatski manipulator za transportiranje raznihpredmeta. Izradili su ih studenti smjera mehatronika i robotika, Šime Grbić, Dino Jelenić, Andreas Šantek i Fillip Vlahović.

Mladi su predstavljali i Savez inovatora Sjeverne Makedonije. Dea Rajhl i Miroslav Bojkoski iz privatnog učilišta Yahya Kemal College predstavili su se znanstvenim projektima, među kojima je i jedan za pročišćavanje vode. Miroslav dodaje kako je to za njih vrlo važan projekt, jer je Makedonija najzagađenija država u Europi. Ukupan process trajao je oko godinu dana, kaže Dea, te dodaje da je projekt već predstavljen u nekoliko zemalja.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Objavljeno 17. studenoga 2019.