Sada već imamo više od 4000 umirovljenika kojima se isplaćuje mirovina iz drugog mirovinskog stupa, a kad je u pitanju treći mirovinski stup i dobrovoljna štednja, trenutačno je u isplati oko 7000 mirovina, istaknula je za poslovniFM Biserka Žalac, članica Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva, koje isplaćuje mirovine na temelju štednje u mirovinskim fondovima.
Nakon što je lani prošireno pravo na dodatak uz mirovinu i za osiguranike koji su štedjeli u drugom mirovinskom stupu, sve je više umirovljenika kojima se taj oblik štednje za mirovinu isplatio. Dakle, sve je više onih kojima je kombinirana mirovina – ona iz prvog i drugog stupa – viša od one koju bi primali samo iz sustava generacijske solidarnosti. Jedan od tih umirovljenika je i Franjo Lešić, donedavno zaposlenik Raiffeisen banke. U mirovinu je otišao na početku ove godine, a kako se poklopilo da to pravo može iskoristiti i njegova supruga, njih dvoje sada zajedno uživaju u čuvanju prve unučice, pa gospodin Franjo kaže da su im dani ispunjeni velikim veseljem. No, sretan je i zato što mu je mirovina jako dobra. Naime, na početku ove godine napunio je 65 godina života i 39 godina staža, a kako je dobar dio radnog vijeka primao dobru plaću, daleko je od većine umirovljenika koji jedva spajaju kraj s krajem.
– Moja ukupna mirovina iznosi oko 10.500 kuna, a od toga je oko 1.500 kuna mirovine iz drugog stupa. To je oko 14 ili 15 posto od ukupne mirovine. Uzmemo li u obzir razdoblje tijekom kojega sam uplaćivao u drugi stup, dakle oko 18 godina, zadovoljan sam iznosom iz drugog stupa, kaže.
U HZMO-u je, kaže, najprije zatražio predkompletiranje mirovine, kako se ne bi dogodilo da ima problema s evidencijom mirovinskog staža. A sam postupak, od podnošenja zahtjeva za mirovinu do ostvarivanja prava, trajao je tri do četiri mjeseca, s tim da HZMO prvo izdaje rješenje o pravu na privremenu mirovinu, i isplaćuje akontaciju, kako umirovljenik ne bi bio bez prihoda.
– Sam taj postupak u HZMO-u i Regosu, prema mome mišljenju, ipak traje malo predugo, a kad već dođe u fazu da ugovarate mirovinu iz drugog stupa, to se rješava u roku od nekoliko dana, uz izračun modela isplate i savjet, kaže Lešić. No, danas mu obje mirovine stižu redovno, otprilike u isto vrijeme. Mirovina iz prvog stupa za protekli mjesec na računu u banci je već prvoga, dok se ona iz drugog isplaćuje do 3. dana u mjesecu, za tekući mjesec, kaže sugovornik.
Zanimljivo je da je i njegova supruga također štedjela u drugome mirovinskom stupu, no njoj se taj oblik štednje nije isplatio, odnosno povoljnije joj je bilo vratiti se u sustav generacijske solidarnosti i primati mirovinu kao da nikad nije štedjela u drugom stupu. No, zato je kod ugovaranja mirovine iz drugog stupa gospodin Franjo izabrao pojedinačnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem, na rok od 20 godina, kako bi supruzi zajamčio dozu sigurnosti. Tako bi, u slučaju da se njemu nešto dogodi tijekom spomenutog roka od 20 godina, njegova supruga do kraja tog razdoblja primala njegovu mirovinu iz drugog stupa u 100-postotnom iznosu.
Biserka Žalac, zamoljena za komentar primjera s početka naše priče, odnosno što pokazuju iskustva umirovljenika s mirovinama iz drugog stupa – koliki su iznosi tih mirovina u odnosu na uplate osiguranika, kaže:
– Odnos između mirovine iz prvog i drugog stupa ovisi, prije svega, o godinama staža navršenima samo u prvom stupu, te o tome koliko ukupno iznosi mirovina u prvom stupu, jer se ona različito određuje za razdoblje tijekom kojega je netko bio samo u prvom stupu u odnosu na razdoblje kad je bio u oba sustava. Kad uspoređujemo iznose mirovina iz istog razdoblja, kod svake od njih dosad smo vidjeli da je mirovina iz drugog stupa veća nego što je ona za isto razdoblje iz prvog stupa, kad bismo ih promatrali prema visini uplaćenih doprinosa. Kad računate da ste u prvi stup i u tom razdoblju i dalje uplaćivali 75 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje, to je dobar rezultat. Štoviše, mirovina iz drugog stupa otprilike ide prema tome da za isto razdoblje uplate dobijete polovicu iznosa koji dobivate iz prvog stupa, dakle, daje efekt kao da ste u tom razdoblju 50 posto doprinosa uplaćivali u drugi stup. U većini izračuna mirovina ide prema tome.
Kako se drugi mirovinski stup donedavno isplatio samo umirovljenicima koji su tijekom razdoblja štednje u drugom stupu imali izrazito visoke plaće, pa se u šali govorilo da su to samo ‘direktorske mirovine’, naša sugovornica kaže da se to polako mijenja. Granica isplativosti kombinirane mirovine pomakla se bliže prosječnoj plaći, tako da se drugi stup danas isplati već i onima koji su imali prosjek plaće nešto veći od državnog prosjeka. No, najvažnije je to da nitko ne može biti u situaciji da pogriješi u izboru mirovine na svoju štetu, kaže sugovornica.
– Kod tih je mirovina bitno da ljudi imaju priliku odabrati ono što je za njih osobno najpovoljnija opcija. Ponekad to i nije velika razlika, ponekad i mirovina iz drugog stupa može biti manja, ali je čovjeku važno da dobije onih 15 posto iz drugog stupa, jer mora riješiti neki dug, pa pristaju na to da će cijeli život imati nešto manji anuitet. Pokazalo se da je izbor mirovine jako individualno pitanje te da svatko mora donijeti odluku za sebe, na temelju vlastite obiteljske situacije.
Druga dobra stvar vezana uz mirovine iz drugog stupa je i to da postoje opcije za to da maksimalno iskoristimo ono što smo uštedjeli. Tako je gospodin Franjo s početka naše priče izabrao pojedinačnu doživotnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem od 20 godina, koja podrazumijeva da će – ako se njemu nešto dogodi – njegova supruga nastaviti primati njegovu mirovinu iz drugog stupa do kraja tog razdoblja. On kaže kako postupak ostvarivanja prava na mirovinu iz dva stupa baš i nije jednostavan te može potrajati, no informacijama i savjetima koje je dobio u MOD-u vrlo je zadovoljan. Dakle, kako se pravo na mirovinu iz drugog stupa ostvaruje te kako možemo znati koja je opcija isplate za nas povoljnija, pitamo Biserku Žalac.
– Prvi je korak podnošenje zahtjeva HZMO-u. Na temelju podataka o stažu i plaći, HZMO utvrđuje pravo na mirovinu i radi informativni izračun. Ako je riječ o osiguraniku koji je bio i u drugom stupu, onda su to dva izračuna: A i B. Time se pruža zaštita osiguranicima da baš nitko ne može biti u situaciji da dobije mirovinu koja je manja po sili zakona, zato što je morao štedjeti u drugom stupu. Prvi izračun pokazuje kakvu bi mirovinu osiguranik ostvario samo u prvom stupu, dakle da se vrati u taj sustav. Drugi izračun – izračun B – u kojem HZMO izračunava osnovnu mirovinu iz drugog stupa, umanjenu zbog toga što ste uplaćivali samo 75 posto doprinosa u prvi, a ostalo u drugi stup. U oba slučaja, u iznosu mirovine uključen je i dodatak na mirovinu. Regos istodobno od mirovinskog osiguravajućeg društva zatraži informativni izračun mirovine iz drugog stupa prema stanju na računu u obveznom mirovinskom fondu. Tad još ne znamo ime i prezime, niti druge podatke o osiguraniku, pa računamo samo pojedinačnu doživotnu mirovinu na temelju iznosa na računu, i taj izračun vraćamo Regosu. Oni to šalju budućem umirovljeniku, kao izračun B, i on na temelju tih izračuna donosi odluku o tome želi li mirovinu A i povratak u prvi stup, ili kombiniranu mirovinu koja je model B. Ako se odluči za tu opciju, u kasnijem postupku može ostvariti pravo na isplatu 15 posto od ukupnog iznosa na računu odjednom.
– Ako ste izabrali mirovinu B, prvo treba u Regosu potpisati izjavu o tome. Time se pokreće postupak donošenja rješenja o mirovini iz prvog stupa, koju isplaćuje HZMO. Kad HZMO donese to rješenje i pošalje ga osiguraniku na kućnu adresu, on još jednom mora otići u Regos i potpisati izjavu o tome koje mirovinsko osiguravajuće društvo bira za isplatu mirovine iz drugog stupa. Nakon toga počinje teći zakonom propisan rok od 15 dana, tijekom kojih se imate pravo predomisliti, pa Regos 16. dan pokreće postupak zatvaranja računa osiguranika u fondu i novac prebacuje u društvo koje će isplaćivati mirovinu. Tada MOD poziva budućeg umirovljenika na potpisivanje ugovora o mirovini i tada biramo model isplate i računa se konkretna mirovina, pojašnjava Biserka Žalac.
Postupak u najboljem slučaju traje dva mjeseca, kaže, no u praksi se dogodi i tri do četiri mjeseca, ponekad i duže, ako se sve poklopi s blagdanima. Dobra vijest je da HZMO u relativno kratkom roku donosi rješenje o privremenoj mirovini i ta se akontacija isplaćuje u međuvremenu. Kad stigne konačno rješenje o mirovini, stižu i zaostatci.
Inače, kad ugovarate mirovinu iz drugog stupa, svi oni čija je mirovina iz prvog stupa najmanje 15 posto viša od najniže zakonom zajamčene mirovine, mogu ostvariti pravo na to da 15 posto sredstava ušteđenih u drugom stupu dobiju odjednom. Preostali iznos uvijek se isplaćuje kao doživotna mirovina, no moguće je izabrati nekoliko različitih modela isplate, ističe sugovornica.
– Zakonski je uvjet da se u drugom stupu sklapa ugovor o istoj mirovini koja je ugovorena i u HZMO-u – dakle, to može biti starosna, invalidska ili obiteljska mirovina. I dok je vrsta mirovine koju ugovaramo uvijek jednaka, mogući su različiti oblici isplate. Tako možete izabrati pojedinačnu doživotnu mirovinu. U tom slučaju mirovinu koristite samo vi, odnosno ako vam se nešto dogodi prije nego se sredstva isplate, nitko ne nasljeđuje pravo na isplatu. Druga je mogućnost pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem, kod koje birate određenu razinu osiguranja: To je opet doživotna mirovina, no ako se u zajamčenom razdoblju – koje može biti najviše 20 godina – umirovljeniku nešto dogodi, osoba koju imenuje za korisnika nastavit će primati tu mirovinu do kraja tog razdoblja. Tako će, u slučaju gospodina Franje, ako se njemu nešto dogodi, njegova supruga primati njegovu mirovinu iz drugog stupa do isteka tih 20 godina, pojašnjava Biserka Žalac, te dodaje kako postoje i zajedničke mirovine, kod kojih postoji i zakonska obaveza kada se one baš moraju ugovoriti. Na primjer, kada bračni drug u trenutku kada ugovarate mirovinu ima 50 godina, a nema vlastitih prihoda, tada korisnik mora ugovoriti zajedničku mirovinu. Dakle, ako nositelj mirovine umre, ta mirovina pripada njegovom bračnom drugu.
U oba slučaja, ako postoji maloljetno dijete, dužni smo ga imenovati kao korisnika u zajamčenom razdoblju.
– Dobro je da postoje ovakve mogućnosti, jer ako netko ima znatna sredstva na računu, na taj način može osigurati da se ta sredstva sigurno iskoriste, bilo da ih koristi za sebe, ili za članove svoje obitelji, pojašnjava sugovornica.
Kad je u pitanju treći mirovinski stup i dobrovoljna štednja, trenutačno je u isplati oko 7000 mirovina, no jedan dio umirovljenika već je i završio s isplatom, jer se često biraju kratka razdoblja isplate. Mirovinu iz trećeg stupa možete ugovoriti već s 55 godina, a sada se mogu isplaćivati i direktno iz fondova, ili sredstva možete prenijeti u MOD. U oba slučaja, možete izabrati isplatu do 30 posto sredstava odjednom, a ostatak kroz privremenu mirovinu, najkraće na pet godina.
– Ako se odlučite za isplatu iz fonda, tada se nakon isplate jednokratnog iznosa može isplatiti još do 100.000 kuna, dok sve iznad toga mora biti prebačeno u MOD. Pritom u fondu ne ugovarate iznos mirovine, već pravo na protuvrijednost za određeni broj udjela u fondu koji se mjesečno isplaćuje. To znači da iznosi isplate nisu svaki mjesec jednaki. S druge strane, ako ugovorite isplatu s MOD-om, tada se ugovara iznos na koji svaki mjesec možete računati, pojašnjava Biserka Žalac. Dodaje kako taj oblik štednje možda još nismo doživjeli onako kako bismo trebali. Važno je naglasiti i da u fondovima možete ugovoriti samo privremene mirovine, na rok od pet godina, dok MOD može isplaćivati i mirovine na dulji rok, odnosno doživotno.
– Pomalo mi je žao što moram reći da se iz dobrovoljne mirovinske štednje u većini slučajeva isplaćuju mirovine kod kojih većina ljudi podiže 30 posto sredstava jednokratno, a ostalo se ugovara na kratki rok, najčešće na pet godina. Smisao ove štednje trebala bi biti štednja za mirovinu, pa bi i u ovom slučaju trebalo razmišljati dugoročno – tako da ugovaramo doživotnu mirovinu, ili barem isplate na dulji rok – 10, 15 ili više godine. I mislim da ćemo svi zajedno morati poraditi na financijskoj pismenosti, kako bi se to promijenilo, zaključuje Biserka Žalac.
Imate li dodatnih pitanja, svakako posjetite stranicu Hanfe, ona nadzire poslovanje fondova i objavljuje sve važne informacije o njihovom poslovanju, a vrlo koristan izvor informacija je i stranica Udruženja društava koja upravljaju mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, popularno UMFO.
Emisiju Crno na bijelo, poslovni FM priprema u suradnji s Udrugom društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). www.mirovinskifondovi.hr.
Objavljeno 4. prosinca 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM