Čak i samo s mjerenjem potrošnje mogu se postići uštede koje se tiču energenata, vode i naravno novca. Rekao bih da je omjer 50 naprama 50. Prva polovica je sustavno praćenje potrošnje kroz ISGE, Informacijski Sustav za Gospodarenje Energijom, kojim će se ukazati na ‘curenja’, a druga polovica je ponašanje korisnika u tim zgradama. Trenutno u ISGE-u je oko 20.000 objekata, od čega je 16.000 zgrada javnog sektora, ostalo su pojedinačni uredi u privatnim zgradama, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM Davor Pinturić, nacionalni sistemski administrator ISGE-a iz Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, Odjela za sustavno gospodarenje energijom.
Na pitanje voditelja podcasta Zgradonačelnik, koliko zapravo javne zgrade troše energije, Pinturić kaže da u posljednje četiri godine, dakle od 2019. naovamo, a govorimo o svih 20.000 objekata, ukupno je riječ je o 2,6 milijardi kWh, a prosjek potrošnje vode je 11 milijuna kubika (prostornih metara).
– Kada to ‘pretvorimo’ u eure, a moramo imati na umu i povećanje cijene energenata, s lanjskom potrošnjom to bilo blizu 500 milijuna eura, pojašnjava Pinturić.
Za razdoblje 2019.-2022. vidi se smanjenje potrošnje s nekih 370 milijuna kWh u 2019. na 327 milijuna kWh (a i protekom ostalih godina vidljiv je pad potrošnje) što je očito posljedica zamjene rasvjetnih tijela, a što se tiče vrijednosti u prve tri spomenute godine bila je cca 40 milijuna eura, dok je u protekloj godini bila oko 54 milijuna eura, naglasio je Pinturić.
U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) postoji pilot projekt uspostave i provedbe sustavnog gospodarenja energijom te razvoj novog modela financiranja. I nije riječ o projektu za javne zgrade, nego i za privatne višestambene zgrade.
– Krenuli smo s tim projektom i tek ćemo na kraju zapravo vidjeti što ćemo dobiti. Tim projektom htjeli smo holistički sagledati i obuhvatiti zgradu. Nastojimo uvesti sustavno gospodarenje energijom i nadam se na kraju ISGE u višestambene zgrade, pogotovo one koje će se energetski obnavljati. Riječ je o projektu temeljem kojega se postavljaju senzori u privatnim stanovima, u cijeloj Hrvatskoj – Rijeka, Zagreb, Velika Gorica i Karlovac. Za sada smo postavili senzore u 80-ak stanova u kojima su suvlasnici pristali na to. Postavljen je senzor koji mjeri unutarnju temperaturu, razinu CO2 i vlagu. Iz spomenuta tri parametra puno se toga može zaključiti. Sada to dižemo na razinu zgrade, mjerimo potrošnju toplinskih stanica i tako dalje – objasnio je Pinturić. Cjelovit podcast poslušajte u nastavku na podcast platformama Mixcloud i Spotify ili preuzmite za kasnije slušanje.
ISGE je, inače, informacijski sustav za gospodarenje energijom.
– U sklopu projekta Ujedinjenih naroda za poticanje energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj se 2007./2008. godine krenulo s razvojem strukture u jedinicama lokalne i regionalne samouprave te tijelima središnje državne uprave, kako bi se pratila potrošnja, odnosno koliko i kako pojedina zgrada javnog sektora troši energije i vode. Tada se krenulo na dobrovoljnoj bazi i tko je htio se priključivao u ISGE – kazao je Pinturić. Završetkom projekta 2014. godine, a budući da su postignute uštede i u kilovatsatima i u novcu, a da postavljena struktura ne propadne, zaključeno je da je potrebno nastaviti s daljnjim razvojem, pri čemu je logičan izbor bio APN.
– Krenulo se s prikupljanjem podataka objekata koji su u vlasništvu JLS-a, ministarstava i tako dalje. Oni podatke unose ručno. S tim podacima može se raditi jedna veća analiza bez obzira radili li se o pojedinom objektu ili zgradi ili se radi o zemljopisnom području. Ne treba zaboraviti da je među 20.000 objekata javnog sektora u sustavu, i dosta zgrada koje su zgrade kulturne baštine, pojašnjava Pinturić.
Naime, temeljem podataka koje su prikupili u ISGE-u, ali u tim podacima nema zgrada koje su imali neku vrstu obnove (fasada, novi prozori, kotlovnica, itd), došli smo da zaključka da je na razini Hrvatske ušteda između četiri i pet posto. Dakle, govorimo samo o uštedama koje smo postigli zbog mjerenja potrošnje, kaže Pinturić dodajući kako je ISGE jako dobar alat koji kada se zna primijeniti, može pomoći u smanjenju potrošnje energije i vode. Primjeri dobre prakse u Hrvatskoj su gradovi Poreč i Osijek te Primorsko-goranska županija.
ISGE je veliki alat koji može isproducirati jako veliku analizu, izvještaje, podatke. Pristup ISGE-u imaju imenovane osobe pojedine ustanove. Dakle, škola ili gradska uprava imenuje osobu za sustavno gospodarenje energijom. Ta osoba može imenovati više energetskih suradnika koji su zaduženi za određene segmente uprave – školstvo, muzeje, vrtiće. ISGE korisnici se nalaze u tim objektima, oni bi te objekte trebali poznavati ‘u dušu. To su primjerice ljudi iz tehničke službe, objašnjava Pinturić.
U ISGE-u je cca 830 zgrada na centralnom toplinskom sustavu, a osim zgradarstva prate i potrošnju javne rasvjete svih gradova i općina u Hrvatskoj.
– Još prije smo si zacrtali da se ‘ubacimo’ i u promet, odnosno u flote pojedinih gradova, a trenutno radimo na razvoju tog modela praćenja. U planu je i praćenje industrije u Hrvatskoj kroz sustav ISGE-a. Planova je puno, želja je velika, vidjet ćemo što će se moći realizirati – kazao je Pinturić na kraju razgovora za PoslovniFM, podcast Zgradonačelnik.
Sadržaj podcasta pripremljen je u suradnji s Agencijom za posredovanje u prometu nekretninama APN.
Urednik i voditelj: Darko Buković Foto: PoslovniFM
Objavljeno 16. lipnja 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.