Vjerujem u moć komunikacije. Vjerujem da je uvijek dobro komunicirati! Komunikacija treba biti promišljena, ne treba biti brzopleta i, kako mi to u struci volimo reći, nije dobro iskakati iz paštete. Ne mislim da je biti na naslovnicima dobar pokazatelj da ste u nečemu uspješni, ali izostanak komunikacije svakako, na duže staze, ima negativne posljedice. Interna komunikacija je iznimno bitna. Postoje različiti načini kako jednu poruku spustiti kroz cijelu organizaciju i važno je ljudima reći objektivno u čemu smo dobri, u čemu nismo, jer neki misle da se jako puno trude i onda kada rezultat izostane su jako iznenađeni. Zato je potrebno komunicirati interno što vam je važno, zaposlenicima u manjim ili većim grupama kontinuirano, barem nekoliko puta godišnje vrlo jasno reći kako nas vide drugi, kako mi sami sebe vidimo i što možemo napraviti bolje, istaknula je za poslovniFM Tamara Sušanj Šulentić, viša direktorica komunikacija Plive.
Takav sustavan pristup smanjuje količinu poluinformacija ili pogrešnih informacija. Naravno, ne možemo u tako velikom i dinamičnom sustavu, svakodnevno izloženom brojnim drugim pritiscima i različitim silnicama koje se događaju, očekivati da će to biti u potpunosti izbjegnuto. No, upravo zato je važno sustavno se time baviti, vraćati, izgraditi kulturu u kojoj nije problem pitati, u kojem se ljudi radije obraćaju službenim izvorima informacija nego da samostalno na kavi pokušavaju dosegnuti neke informacije. Važno je ljudima reći koga mogu pitati, tko su relevantni sugovornici, ne znamo svi sve. Treba ljude i naučiti. Zato služe, na kraju krajeva, i neke organizacijske strukture, procesi sa spoznajom tko je taj prvi sugovornik koga ću pitati.
Mislim da je jako važno u komunikaciji reći ne znam odgovor, ali ću ga potražiti ili ja ne znam, ali pitaj tamo i tamo. Nije dobar način govoriti sve znamo, uvijek znamo, o svemu znamo. Istodobno je potrebno prilagođavati se publici s kojom razgovaramo, jer oni imaju različita očekivanja, različite potrebe, različita pitanja i, naprosto, moramo se sami prilagođavati onome s kime razgovaramo, istaknula je Sušanj Šulentić u razgovoru s Tanjom Puretom, urednicom emisije Psihologija uspjeha.
Općenito, u komunikaciji je jako važno slušati i gledati. Postoji, vjerojatno s razlogom, ona uzrečica da imamo dva uha i jedna usta te da prije nego što donesemo stav, mišljenje, i prije nego što reagiramo, trebali bi saslušati druge. Primjerice, na sjeveru Europe je uobičajenija izravna komunikacija u kojoj nema onoga što se zove poruke između redova, nečega što se ne govori otvoreno, Na jugu Europe je puno više implicitne komunikacije, jer se u našim kulturama smatra da su neke stvari nepristojne za reći izravno. To i dalje ne znači da ne možemo reći ono što mislimo i da ne možemo uspješno komunicirati! Treba samo malo pripaziti kako svojim načinom i stilom ne bi vrijeđali sugovornike. Pogreška je kad netko svoj stil i svoju kulturu pokušava nametnuti kao dominantnu i kao jednako vrijednu. Poželjno je biti osjetljiv na te razlike, ocijenila je Šulentić,
Komunikacija ima iste principe i u privatnom i poslovnom životu
Je li danas veći problem u komunikaciji to što ljudi imaju problema u izražavanju vlastitih stavova ili što se ne slušaju međusobno ili oboje?, zapitala je urednica Pureta.
Iako nemam neka relevantna istraživanja, osobni mi je dojam da ima i jednog i drugoga. Ne uče nas od malih dovoljno da slušamo, jer aktivno slušanje ne znači da ja šutim dok drugi govore. Ustvari, unaprijed znam što želim reći, pa onda kada dođem do riječi, to ću i reći bez obzira što se u međuvremenu dogodilo. Činjenica jest da današnje okruženje ne potiče izražavanje vlastitog mišljenja, pogotovo ne potiče argumentirano izražavanje vlastitog mišljenja. U razgovoru, pri razmjeni mišljenja, važno je saslušati drugu stranu, upoznati je, probati razumjeti zašto ima stav koji ima i onda puno lakše možemo doći do zajedničkog rješenja. Tada puno lakše možemo, na neki miran način, argumentirati zašto je nama važno nešto što je važno i probati doći do nekog ili srednjeg rješenja ili na kraju krajeva danas po tvom, sutra po mom ili koje god rješenje neke dileme, smatra Šulentić.
Puno više treba ulagati u provjere informacija
Na ocjenu urednice kako bi međusobno razumijevanje trebalo biti nekako uklopljeno u sustav redovitog školovanja, Šulentić kaže kako je u tome upravo ključ, jer apsorpcija velikog broja činjenica bez razumijevanja i argumentiranje temeljem toga, ne doprinosi tome! Živimo u vrijeme kad su informacije jako dostupne, kada do svega možemo doći, ali ih vrlo nekritički primamo i onda reproduciramo dalje. Zato dolazi do svih pojava tipa fake newsa, kada određena grupa nečemu pridaje jako puno važnosti, bez provjere što stvarno stoji u osnovi toga te reproducira dalje. S mogućnostima koje imate na društvenim mrežama i sličnim takvim kanalima, objava dobiva puno veću vidljivost nego što smo to imali ranije. Kritičko sagledavanje i kritičko razumijevanje informacija danas su puno važnija stvar. Moramo početi puno više vremena i volje ulagati u to da razlikujemo što je prava informacija, točna informacija od onoga što je netočna informacija odnosno što je eto neka glasina ili mišljenje neke manje grupe ljudi, pojasnila je Šulentić.
Postoje brojna istraživanja koja jasno govore o povezanosti uspjeha, komunikacijskih napora određene organizacije sa financijskim uspjehom, uspjehom na tržištu, općenito dobrim osjećajem zaposlenih koji sigurno pridonosi uspjehu. I uspjeh se isto tako različito definira, neki ga definiraju kroz uspješnost dionice na burzi, neki financijskim rezultatom, neki uspješnost marketinške kampanje, komunikacije, prodanim brojem proizvoda. Svaka organizacija za sebe treba odrediti što je njima najvažnije i te neke pokazatelje pratiti naravno u skladu sa komunikacijskim smjernicama. Pritom je sigurno svima zajedničko da postoji visoka povezanost između uspješne komunikacije i dobrih rezultata. Prvenstveno se to objašnjava zato što su zaposleni zadovoljni, angažirani, motivirani, lakše im je raditi, rado dolaze na posao, nemaju onaj grč u želucu, jasno im je što trebaju raditi to je vrlo važno i svi misle da je to potpuno jasno komunicirano, ocijenila je Sušanj Šulentić u razgovoru za poslovniFM.
Objavljeno 16. travnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM