Hrvatska ima danas problem jer ne proizvodi dovoljno energije, a niti hrane za svoje potrebe. Što se tiče, recimo, plina sami trenutno proizvodimo oko 40 % naših potreba, a nafte oko 20 % . Struje tu imamo dovoljno u vlastitoj proizvodnji za 58 do 75 % naših potreba. To su podaci za 2020. godinu! Među ostalim, proizvodimo od hidroelektrana 43 %, od termoelektrana oko 32 % te 24 % iz nuklearne energije. Znači Hrvatska u energetskom smislu ima problem s obzirom na to da uvozi energiju, a zbog vanjskih kriza to su povećani ulazni troškovi. Hrvatska se treba prilagoditi novom kontekstu i odgovarajućim mjerama Vlade utjecati na štetu koja će uslijediti odnosno da ta šteta bude što manja za gospodarstvo i standard građana, ocijenio je za PoslovniFM Miroslav Drljača, predsjednik Hrvatskog društva menadžera kvalitete i voditelj odjela za integrirani sustav upravljanja i konzalting Zračne luke Zagreb. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
– S 2020. godinom završeno je desetogodišnje razdoblje za ispunjenje obvezujućih zajedničkih i nacionalnih ciljeva iz politike smanjenja emisija stakleničkih plinova iz energetskog sektora, a koji već imaju definiran nastavak do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu. Znači Europa je razvila određene strategije. Prema posljednjem izvješću Eurostata, podaci su za 2019. godinu, energija iz obnovljivih izvora imala je udjel od 19,73 % energije potrošene u Europskoj uniji, što je značajan porast u usporedbi s 2004. kada je taj udio iznosio svega 8,53 %. A Hrvatska je 2019. godine imala 27,47 % energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji, pri čemu su u strukturi proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora najveći udio od 74 % imale vodne snage koje uključuju proizvodnju električne energije, istaknuo je Drljača u razgovoru sa Sašom Petrom, urednikom emisije Poslovna špica. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Upitan o logističkim poremećajima na svjetskom tržištu, Drljača napominje kako kod normalnog funkcioniranja lanaca opskrbe ne primjećujemo koliko su oni zapravo bitni, jer smo navikli da sve funkcionira, da su nam sva dobra na raspolaganju, da iz bilo kojeg kraja svijeta u 24 sata dobijemo nešto što smo kupili preko interneta i td.
– No, kada dođe do poremećaja, onda imamo veliki problem. Rast cijena je posljedica neravnoteže ponude i potražnje dakle neovisno o uzrocima nastanka, pri čemu je potražnja veća od ponude u ovome trenutku. Niti jedna zemlja pa tako ni SAD ne mogu biti potpuno autarkične odnosno ekonomski samostalne i neovisne potpuno o drugima, bez obzira na resurse kojima raspolažu. Zato govorimo o fenomenu skraćivanja lanaca opskrbe. Naime, promjena konteksta. Europska unija skraćuje lance opskrbe kako bi imala pod kontrolom znači tu vitalnu proizvodnju. Drugo je tzv. efekt supstituta. Što se događa prekidom lanaca opskrbe? Prije svega imamo nestašicu proizvoda, posebno velik je problem ako su to energenti i hrana. S nestašicama rastu cijene, a uz to se otvara i raste sivo tržište te time povezani svi oblici kriminala, pojašnjava Drljača.
– Europska unija intenzivno razmišlja o poduzimanju mjera za skraćivanje lanaca opskrbe, ali tako da eliminira neke njihove faze već da skrati put od sirovina i poluproizvoda do proizvodnje, distribucije i krajnje potrošnje kako bi smanjila izloženost, ranjivost i rizik. Dakle, razmišljaju o proizvodnji čipova na području Europske unije i naravno evo nekih primjera kao što je povrat automobilske industrije.
Krize se mogu predvidjeti ako se prate određeni pokazatelji, a ako su ti pokazatelji dio sustava to se naziva anticipativno upravljanje krizom znači upravljanje unaprijed. Znači ne čekam da ona dođe pa tad smišljam što ću raditi nego unaprijed vidim da se približava i imam već razrađen plan što ću poduzeti kako bi ublažio te posljedice jer ju eliminirati zasigurno neću moći, kaže sugovornik nove emisije Poslovna špica.
– Suvremeni menadžer mora sagledavati proizvod kroz životni ciklus. Integrirani sustav upravljanja je jako važan. Svi su sustavi upravljanja u svim organizacijama integrirani neovisno o stupnju naše spoznaje. Imaju elemente i upravljanja kvalitetom i upravljanja rizicima te upravljanja okolišem i društvenom odgovornošću, i td. Menadžer to mora razumjeti i mora moći takvim integriranim sustavom upravljati. Po sposobnosti kritičkog mišljenja Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti 139-a od 141 zemlje – što je tragično. Dakle, djecu odmalena treba učiti kritičkom mišljenju, a ne učenju napamet. Svaki menadžer, bez obzira koje je temeljne struke, trebao bi imati neka ekonomska znanja kako bi razumio financijske izvještaje, plan, trebao bi imati pravna znanja kako bi mogao pratiti zakone, propise, itd., težeči dati osobni doprinos razvoju organizacije, čime će, zajedno sa suradnicima, ostvariti viziju i misiju odnosno temeljnu svrhu postojanja pojedine organizacije, mišljenja je Drljača.
Sadašnja kriza nije nastala zbog hiperprodukcije, nego zbog poremećaja u lancima opskrbe i pandemijom, to je jasno. Proizvoda ima dovoljno, i novca ima dovoljno i zato i stručnjaci ističu kako trenutni problemi s inflacijom i s poremećajima na tržištu mogu biti riješeni u neko dogledno vrijeme, do polovice ove godine kada se stabiliziraju lanci opskrbe. Teza da svatko gleda samo sebe je problematična i kratkog daha. Ekonomija je međusobno ovisna. Svi sudionici i svi subjekti globalne ekonomije moraju voditi računa jedni o drugima, jer znamo da se biznis odvija samo ako svi ostvaruju donekle svoje interese, zaključio je razgovor za PoslovniFM Miroslav Drljača.
Autori: Saša Petar i Darko Buković Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Emisija Poslovna špica: Miroslav Drljača pretvorena je u tekst pomoću umjetne inteligencije, korištenjem platforme Beey tvrtke NEWTON Technologies Adria d.o.o., partnera prvog poslovnog radija PoslovniFM.
Objavljeno 18. veljače 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM