EU je digitalnu transformaciju pozicionirala vrlo visoko u svojim politikama i razvojnim planovima, želeći potaknuti inovativnost kroz razvoj i primjenu novih tehnologija. U Končaru nove tehnologije omogućavaju proizvodnju naprednih rješenja kojih prije nije ni bilo. Primjerice, u našoj djelatnosti je posebno zanimljiv potencijal koncepta „digitalnog blizanca”. Naime, uspostavlja se digitalni blizanac, holistički simulator stvarnog postrojenja i njegove okoline, čime se omogućuju vrlo napredni procesi raznih dijagnostika, simulacija, proračuna i izračuna, koji donose novu kvalitetu s nizom praktičnih primjena. Posebno je to važno u kontekstu razumijevanja potencijala transformacije tradicionalnog portfelja biznisa s kojim se Končar bavi već 100 godina. Interdisciplinarni pristup povezivanju elektroenergetike i digitalnih tehnologija prepoznajemo kao strateški važnu odrednicu na kojoj ćemo mnogo raditi i posvećivati posebnu pažnju u predstojećem razdoblju. Digitalna paradigma i potencijal digitalizacije je nešto u čemu vidimo potencijal rasta i budućeg razvoja Končara, ocijenio je u razgovoru za poslovni FM Božidar Poldrugač, član Uprave Končara.
Uglavnom, na dnevnom redu je modernizacija proizvodnog portfelja, oplemenjivanje proizvoda s novim tehnološkim mogućnostima te kreiranje novih digitalnih rješenja i naprednih usluga. Time osiguravamo razvoj i rast našeg poslovanja, odnosno podršku digitalnoj transformaciji naših partnera i kupaca, naglasio je Poldrugač, dometnuvši kako Končar ima vrlo velik spektar mogućnosti primjene naprednih tehnologija, poput IoT (interneta stvari), Big Data napredne analitike, robotike i procesne automatizacije, blockchain tehnologije, koje se koriste se u razvoju puno složenijih rješenja i u plasmanu određenih usluga za tržište i korisnike.
S razvojem tehnologije, javio se i problem kibernetičke sigurnosti, pojasnio je Goran Leci, član uprave Končar – Inženjeringa za energetiku i transport, u sklopu kojeg je razvijena platforma za sigurnu digitalizaciju automatiziranih elektroenergetskih sustava pod nazivom PROZA. Naglašava kako Končar nije novak u razvoju softwarea, već razvija PROZU – svoju platformu, posljednjih 40 godina, a njezine glavne značajke su modularnost, skalabilnost i kibernetička sigurnost, što je za potrebe digitalizacije izuzetno važno.
Poslovni FM i Grupa Končar donose emisiju MOTORI RASTA! – zanimljive razgovore o ljudima i poslovanju u području energetike, tračničkih vozila, obnovljivih izvora, istraživanja, razvoja i inovacija.
Osvrćući se na prednosti digitalizacije, Poldrugač ističe kako digitalna transformacija zapravo znači usvajanje i primjenu novih modernih digitalnih tehnologija, što dovodi do višestrukih koristi – od povećanja učinkovitosti i produktivnosti internog poslovanja primjenom digitalnih partnerskih alata, preko nastupa na tržištu i primjene novih rješenja i usluga sve do omogućavanja novih poslovnih modela poslovanja. Dakle tehnologija i digitalizacija omogućuju veliki iskorak, ocijenio je Poldrugač dodajući da smo danas u prilici, i imamo mogućnosti, napraviti te velike iskorake koji se mogu predstaviti kroz napredna rješenja u elektroenergetici i transportu te industriji i razvoju urbane infrastrukture.
Modernizacija proizvodnog portfelja
Končar, koji ove godine slavi 100 godina postojanja, tradicionalno je snažno prisutan u područjima elektroenergetike, proizvodnji, prijenosu i distribuciji električne energije, tračničkim vozilima i infrastrukturi, industriji, laboratorijskim ispitivanjima i certificiranjima i sl. Sve su to područja o kojima razmišljamo kako iskoristiti moderne tehnologije u modernizaciji našeg portfelja proizvoda, razmišljajući i o dodanoj vrijednosti odnosno kako proizvesti još složenije i još sofisticiranije proizvode i rješenja koja odgovaraju potrebama tržišta i naših kupaca. U prošlim vremenima, zbog nedovoljne zrelosti tehnologije ili zbog previsoke cijene, primjena najmodernijih rješenja nije bila uvijek aktualna, no to se danas u svijetu, pa tako i u Končaru, sve bitno promijenilo. Mi radimo velike iskorake u smjeru naprednih rješenja u elektroenergetici i u transportu. Otvorili smo i jedno veliko poglavlje urbane infrastrukture, riječ je o primjeni paradigme pametnog grada, jer je i to područje u kojemu Končar ima što za reći i ponuditi.
Važan je smjer razvoja samog tehnološkog okvira – koje digitalne tehnologije usvajamo i koje tehnologije želimo koristiti.
Božidar Poldrugač
Pametnim nazivamo gradove koji prihvaćaju moderne tehnologije te ih koriste za unaprjeđenje kvalitete života svojih građana, a Končar participira u tom segmentu u Hrvatskoj, pojasnio je Goran Leci.
Kad govorimo o pametnim gradovima, većina kompanija ne spominje da postoji norma IEC 37122 za pametni grad, što je zapravo temelj održivih gradova i zajednice. To znači da je kod razvoja rješenja jako važno da ona budu strukturirana tako da postoji jedan zajednički model prikupljanja informacija, analitike i razvoja tih informacija za različite gradske službe. Ako to ne radite, onda imate pojedinačni skup digitalnih rješenja koja rade pojedinačne stvari, a to u konačnici nije dobro. Potreban je, naime, holistički pristup koji omogućuje da imate cijeli grad na dlanu, grad koji služi građanima koji trebaju biti u središtu tih rješenja.
Naša PROZA platforma je već spremna biti osnovica za takav holistički pristup. Pametni grad je zapravo skup digitalnih rješenja kojima se pokriva sve – od pametne rasvjete, pametnog parkinga, naprednog odvoza otpada koji omogućuje da napravite kalkulaciju kada je koja kanta puna te tako smanjujete potrošnju goriva i emisiju stakleničkih plinova, pazite na kvalitetu zraka i okoliša. Prikupljene informacije morate pohraniti u podatkovni centar i onda koristiti te podatke, a sve to, naravno, na siguran način.
Trenutno imamo dosta takvih pilot projekata pametnih gradova, primjerice Karlovac, koji koristi naša rješenja, kao što su parking, odvoz otpada, očitavanje brojila. Ima također dosta primjera manjih gradova, a vrijedi spomenuti i otok Krk. Implementacija modernih digitalnih rješenja koja čine osnovu pametnog grada, često ovisi od progresivnosti lokalne samouprave. Mi u Končaru volimo razgovarati s partnerima koji u startu dobro razumiju potencijal te paradigme digitalnog i pametnog grada i tu se može ostvariti velik napredak. No, često se javlja problem financiranja. Končar bi mogao biti generator tih financiranja kako bi se ta rješenja ubrzala. Zagreb, primjerice, ima dobar potencijal, ali primjena bi mogla biti bolja. Zagreb je nekako više fokusiran na energetsku učinkovitost. U Zagrebu se dosta radi na zamjeni rasvjetnih tijela – to su mali IP uređaji koji se mogu povezivati, oni imaju svoje IP adrese i tako se mogu povezati napredni procesi u smislu kontrole, fine regulacije, predikcija u mogućem otkazivanju itd. No, tu svakako treba razraditi scenarije primjene. Tehnologija je dovoljno razvijena da se mnogo toga može implementirati, tako da je tu u pitanju više stvar kreativnosti i ideje kakav scenarij primjene se može koristiti, a svakako mora imati i opipljivu dodanu vrijednost na kraju, jer bez navedenoga sama tehnologija i projekt zamiru, pojašnjava Leci.
PROZA je pionirski sustav koji smo još 2017. bitno unaprijedili u smislu stvaranja kibernetički sigurne arhitekture, a potvrdu kvalitete realiziranog rješenja dobili smo od njemačke certifikacijske kuće TUV NORD.
U Njemačkoj su nam rekli ako ste nam spremni dati vaš software mi ćemo s vama raditi na njemu. Dvije smo godine proveli s njima radeći i kad je sve bilo spremno i norma od strane Europske Unije, odnosno IEC-a, odobrena, postali smo prvi sustav na svijetu za kritičnu infrastrukturu – certificiranu. Time smo pokazali da jedna hrvatska tvrtka za elektroenergetiku može imati značaj u svijetu, kao velike svjetske kompanije, nastavio je Goran Leci.
Upitan o digitalizaciji i razvoju rješenja u vrijeme pandemije, Poldrugač naglašava kako su i interna komunikacija i poslovni sastanci vrlo brzo krenuli u online izdanju, u pojedinim segmentima omogućen je i rad na daljinu, ali se radilo intenzivno i na nastavku digitalizacije proizvodnje. To pak nema izravne veze s pandemijom, osim što su neke stvari ubrzane i bile su dodatni poticaj razvoju, kaže.
Brojni aspekti digitalne transformacije
Generalno gledano, digitalne transformacije imaju nekoliko aspekata. Tu je aspekt tehnologije, sigurnosti i povjerenja u tehnologije, aspekt organizacijske suradnje, a u mnogim slučajevima otvaraju se i pitanja poslovne etike kao i zaštita prava, zaštita podataka i identiteta – dakle, radi se o jednom složenom konceptu upravljanja promjenama. Mi u Končaru imamo specifičnu situaciju jer nam je dominantan interes efikasno povezati primjenu digitalnih tehnologija s područjima elektroenergetike, transporta i svim onim djelatnostima u kojima tradicionalno poslujemo. To, u pravilu, iziskuje mnogo šire sagledavanje potencijala i načina primijene digitalnih tehnologije. Pritom posebno vodimo računa o pitanjima kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka i informacija. Za razliku od mnogih drugih organizacija koje se bave digitalnim tehnologijama i provode digitalne transformacije Končar ima priliku neposredno povezati dva svijeta – jedan je „svijet“ naših temeljnih kompetencija u elektrotehnici, odnosno elektroenergetici, a drugi je „svijet novih digitalnih tehnologija. Široki spektar temeljnih znanja i ekspertize Končara iz područja elektrotehnike u kombinaciji s digitalnim tehnologijama otvara velike mogućnosti potpuno novih složenih rješenja i poslovnih modela.
U Končaru se bavimo s nekoliko pravaca digitalne transformacije, koju radije nazivamo digitalnom evolucijom. Naime, Končar se u mnogim slučajevima primjene novih tehnologija nadovezuje na postojeći poslovni portfelj, znanja i iskustva koja posjedujemo od ranije. Stoga možemo reći da oplemenjujemo proizvode koje tradicionalno proizvodimo i tako stvaramo novu generaciju tih proizvoda. Tu je, napomenuo bih, važan smjer razvoja samog tehnološkog okvira – koje digitalne tehnologije usvajamo i koje tehnologije želimo koristiti. Nakon toga, važno je pitanje u koju svrhu to radimo, koji su to korisnici i kupci, što to njima treba. To su pitanja koja moraju biti jasno adresirana i obrađena u kontekstu poslovne strategije, odnosno strategiji digitalne transformacije. Postoji još jedan moment – pitanje korporativne kulture odnosno modalitet suradnje unutar kompanije. Treba svjesno voditi računa i o pitanjima šire organizacijske suradnje, na koji način ljudi međusobno surađuju, jer stvari su uz primjenu digitalnih tehnologija naprosto bitno drugačije. To su tri ključna aspekta koja su tu cijelo vrijeme prisutna.
Mi naše proizvode moramo pripremiti ili oplemeniti da budu digitalno prepoznati, da dobiju svoj digitalni identitet, odnosno digitalne karakteristike i mogućnosti, koje su, u pravilu, vezane uz prikupljanje raznih informacija i podataka. Bitna je i obrada tih podataka, kojom se omogućuje da se ti podaci kasnije iskoriste u procesnim algoritmima s primjenom u razvoju i proizvodnji složenih rješenja, poput primjerice elektrodistribucijskih sustava. U okviru tako velikih tema možete adresirati niz praktičnih pitanja od, naprimjer, pametnih brojila, pa sve do novih poslovnih modela koji uključuju potpuno nove kategorije dionika kao što su primjerice „prosumeri“, kaže Poldrugač.
– Izuzetno je velik potencijal digitalnih tehnologija, svjesni smo globalnih trendova koji se događaju, posebno pratimo stanje u EU. Zahvaljujući dobrom fokusu, mnoge naše kompanije počele su s procesom digitalizacije u nekom trenutku u prošlosti, zapravo na vrijeme, jer ipak su to procesi koji traju godinama. Stoga je prije svega važno održati kontinuitet fokusa. Mislim da je u javnom sektoru tu bilo oscilacija, a bilo je i diskontinuiteta. No, valja respektirati dodatnu kompleksnost koja je vezana uz činjenicu da postoji interakcija između digitalnih sustava i servisa i socijalnog eko sustava, koji se sa svime mora saživjeti da bismo dobili prave učinke, naglašava član Končareve Uprave.
Kibernetički sigurna elektroenergetska mreža je preduvjet automatizacije i napretka budućih pametnih gradova
Goran Leci
Govoreći o podatkovnim centrima, Končar je spreman pružiti cjelokupnu uslugu, od idejnog rješenja, do puštanja u pogon i održavanja. Mi smo za podatkovne centre „one-stop-shop”. Također, radimo novi iskorak koji omogućuje da ti podatkovni centri budu ekološki, digitalni i zeleni. To radimo tako da se podatkovni centar može razdvojiti na dva djela, a to su energetika i IT. Što se tiče energetike, dokaz tome je novi distributivni transformator koji je napravljen u Končaru prema smjernicama EU u skladu s ekološkim dizajnom, što znači da takav transformator ima pojačanu energetsku učinkovitost i samim time manje troši podatkovne centre. Kad govorimo o kombinaciji IT-a i energetike, PROZA, kao kibernetički sigurna platforma, pokriva energetiku i IT u jednom sustavu, što daje mogućnost da lakše održavate sustav i digitalno pratite koliko taj sustav stvarno troši po jedinici vremena.
Na upit može li stoga Končar preuzeti ulogu partnera investitorima u infrastrukturu podatkovnih centara, Božidar Poldrugač je potvrdio da svakako može. Naime, sa svim svojim znanjem i ekspertizom već smo radili na projektima gdje se Končar pojavljivao kao specijalizirani dobavljač određenog tipa opreme i izveo dijelove podatkovnih centara za nekoliko domaćih investitora.
Kibernetički sigurna elektroenergetska mreža je preduvjet automatizacije i napretka budućih pametnih gradova, a PROZA će omogućiti stvaranje novih digitalnih rješenja koja će dalje omogućiti ubrzani razvoj buduće elektroenergetske mreže poznate kao Smart Grid. Končar već 100 godina živi elektroenergetsku mrežu, jer to je od samih početaka naš core business, tako da smo itekako svjesni kako je energetska mreža kralježnica sadašnjih i naprednih budućih mreža. To je skup digitalnih rješenja i tehnologija koje omogućuju bolju povezanost i komunikaciju svih tih dijelova, pojasnio Goran Leci.
Smart Grid se sastoji od integracije novih izvora energije, spremnika električne energije, punionica električnih vozila, mogućnosti praćenja proizvoda kroz cijeli životni ciklus od proizvodnje do recikliranja. Tu su i tzv. pametne zgrade. Ako imate pametne zgrade tu su i nanomreže. Ako imate sunčanu elektranu, bateriju i punionicu onda je, pak, u pitanju mikromreža. Mogli bismo reći da je jedan pametan grad skup mikromreža. Sve je to zamišljeno tako da energija gdje se proizvodi bude blizu potrošača kako ne bi imali gubitke u prijenosu električne energije i jedan grad bi tako mogao postati samoodrživ. Norma i predviđa tu ključnu razmjenu informacija i analitiku kome i kada treba električna energija tako da možete omogućiti trgovinu električne energije, a da bi to sve mogli napraviti u stvarnom vremenu potrebna je blockchain tehnologija, koju smo istaknuli na početku razgovora.
Također, ako želite industriju koja želi zelenu energiju primjenom blockchain tehnologije možete isporučiti isključivo upravo tu zelenu energiju. Na osnovu toga prodavatelj električne energije može plaćati manje poreza zbog manje emisije stakleničkih plinova, pojasnio je Goran Leci.
Što se tiče spomenutih mikromreža, Končar je prošle godine izgradio trenutno najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj, na otoku Visu. I kad se radi o samoodrživosti i samodostatnosti, sunčana elektrana snage 3,5 megavata zadovoljava polovicu potreba za električnom energijom otoka Visa. Kad bi izgradili još jednu takvu elektranu dobili bismo energetsku samoodrživost i samodostatnost cijelog otoka Visa. Trenutno na istoj lokaciji planiramo ugraditi u Končaru razvijen sustav baterijskog spremnika. Kroz navedeno implementirano rješenje otok postaje samoodrživ, što će nadamo se pratiti i ostali hrvatski otoci – zaključili su razgovor s Borisom Živkovićem, urednikom emisije Motori rasta, Božidar Poldrugač i Goran Leci.
Objavljeno 19. ožujka 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM