U definiranju i razvoju aktivnosti orijentirani smo na kupca, zahtjeve tržišta i ono što mi na tržištu možemo prodati. Sukladno tome definiraju se razvojni zadaci koji se unutar sustava provode. Svojim rješenjima i proizvodima konkurentni smo i u tehničkom i komercijalnom smislu, a potvrda je, osim domaćeg tržišta, i izvoz niskopodnih tramvaja u Latviju, projekt financiran sredstvima Kohezijskog fonda EU, istaknuo je za poslovniFM Josip Ninić, predsjednik Uprave KONČAR – Električnih vozila.
– Isporučili smo 3 tramvaja u grad Liepāje i oni će uskoro početi voziti putnike. U tijeku je obuka osoblja za korištenje i održavanje. Očekujemo da će nakon ljeta započeti isporuka i preostalih 6 tramvaja iz dodatka ugovoru. Riječ je o ugovoru i njegovu dodatku, ukupno vrijednim po 9 milijuna eura svaki, a cijeli posao za 12 tramvaja vrijedan je oko 18 milijuna eura, kazao je Ninić.
– Mi u ovom trenutku imamo još neke prilike izvan Hrvatske, te razgovaramo i nudimo naša vozila. No, to su projekti koji traju više godina, od trenutka kad se pristupi nekom kupcu, do trenutka da se počne razgovarati o konkretnom ugovoru, tako da sve to možemo smatrati predradnjama, kaže.
Izvozni posao za Latviju počeo je još 2017. godine kad su predstavnici KONČAR – Električnih vozila sudjelovali na sajmu željezničke opreme u gradu Jönköping u Švedskoj. Riječ je bila o postupku nabave 6 niskopodnih tramvaja za grad Liepaju na obali Baltičkog mora u Latviji, koji ima tračnice širine 1000 mm kao i grad Zagreb. Imali smo spremno rješenje, zainteresirali smo se i pokazali smo u sklopu tog tendera tehničku i komercijalnu prednost pred ostalim ponuditeljima. Suradnja je počela u studenome 2018. godine potpisivanjem ugovora za isporuku šest niskopodnih tramvaja, uz mogućnost isporuke dodatnih vozila kad za to budu osigurana sredstva. Krajem kolovoza 2020. godine tvrtka Liepājas Tramvaja osigurala je sredstva za još šest tramvaja, a posao proizvodnje i isporuke ponovno su povjerili KONČARU. Nabava vozila sufinancirana je iz fondova EU-a, u sklopu programa „Comprehensive Reconstruction of Tram Route and Adjacent Territory“, istaknuo je Ninić u emisiji Motori rasta, u razgovoru s urednikom Borisom Živkovićem.
Poslovni FM i Grupa Končar donose emisiju MOTORI RASTA! – zanimljive razgovore o ljudima i poslovanju u području energetike, tračničkih vozila, obnovljivih izvora, istraživanja, razvoja i inovacija.
Na urednikov upit, Ninić se prisjetio prošlosti.
– Još 1970. godine poduzeće se zvalo KONČAR – Električne lokomotive. No, i prije osnutka KONČAR je započeo s proizvodnjom električne lokomotive, a tek 1970. godine je osnovano namjensko poduzeće. Početak proizvodnje lokomotiva bilo je zasnovano na licenci švedske tvrtke ASEA, koja danas više ne postoji. Naime, spajanjem sa švicarskom tvrtkom Brown Boveri nastala je ASEA Brown Boveri, odnosno ABB, no više se ne bave proizvodnjom tračničkih vozila. U drugoj polovici 80-ih godina KONČAR je razvio vlastito rješenje za tiristorske lokomotive, koje je bilo vrlo napredno te ga je u tom trenutku u svijetu moglo proizvesti svega nekoliko poduzeća. Ta lokomotiva bila je velik proizvodni i tehnološki iskorak. Tijekom Domovinskog rata dogodio se zastoj u razvoju, a pravi zamah krenuo je 2000. godine kad je započeo i razvoj tramvaja. Ugovor za isporuku niskopodnih tramvaja sa Zagrebom potpisan je 2003. godine i do 2010. isporučena su 142 niskopodna tramvaja koja i danas voze u floti ZET-a. Negdje 2006. godine započeo je i razvoj niskopodnog vlaka, budući da je tada zaključeno kako postoji potencijal na tržištu te da će se idući investicijski ciklus dogoditi na željeznici. Toga smo svjedoci posljednjih nekoliko godina. Na temelju onoga što je usvojeno u razvoju tramvaja i lokomotiva došli smo do rješenja i 2009. napravljeni su prototipni vlakovi za HŽ Putnički prijevoz, a 2014. potpisan je i prvi veliki ugovor za isporuku 44 niskopodna vlaka, podsjeća Ninić.
Prvi proizvod od osnutka tvornice bile su licencne električne lokomotive, a kasnije je KONČAR razvijao vlastita rješenja i supstituirao podsustave s podsustavima koji su razvijani unutar Grupe KONČAR. Uvijek smo inzistirali na tome da proizvodi koje plasiramo na tržište budu rezultat vlastitog razvoja, što nam daje fleksibilnost i mogućnost da se prilagodimo zahtjevima kupaca, ali isto tako da nismo ograničeni licencnim pravima potencijalnog davatelja takvih prava. Proizvodi zasnovani na vlastitom radu i razvoju, osim KONČAR – Električnih vozila, uključuju i značajan broj društava Grupe KONČAR. Nama je prioritet definiranje ključnih zahtjeva na podsustave, a te podsustave za nas u najvećoj mjeri proizvode i razvijaju društva Grupe KONČAR. Naši su proizvodi tako rezultat sinergijskog rada unutar KONČARA.
Tvornica u Zagrebu
– Naša tvornica nalazi se na zapadu grada Zagreba, na Jankomiru. Tvornica je izgrađena 1987. godine, namjenski za proizvodnju električnih lokomotiva, a tijekom godina tvornica je dograđivana te rekonstruirana za potrebe novog proizvodnog programa proizvodnje niskopodnih tramvaja, a kasnije i vlakova. Opremljena je sa svime onim što suvremenoj tvornici treba.
Na upit o vlakovima velikih brzina ili levitirajućim vlakovima, Ninić naglašava kako su za infrastrukturu koja postoji u Europi brzine vozila 160 km na sat, što se smatra konvencionalnim brzinama. Sve iznad toga su vozila za velike brzine od 200 km na sat i više, koje zahtijevaju posebno izrađenu infrastrukturu. Svi proizvođači vozila za gradsko-prigradski i regionalni promet u Europi proizvode vozila za brzine do 160 km na sat pa tako i KONČAR.
– Najvažniji partneri u proizvodnji su društva Grupe KONČAR, ali i cijeli niz poduzeća u Hrvatskoj. Riječ je o poduzećima koja za nas proizvode komponente, uglavnom prema našoj dokumentaciji. Što se tiče partnera, ključni su ZET, u čijoj se floti nalaze 142 KONČAREVA niskopodna tramvaja, i HŽ Putnički prijevoz, kao kupci elektromotornih vlakova i dizel električnih vlakova. Glede niskopodnih tramvaja za potrebe Zagrebačkog električnog tramvaja radi se o 100 posto niskopodnim tramvajima, što znači da vozilo cijelom dužinom kojom se kreću putnici ima ravan pod. To je važno jer se poboljšava protočnost putnika kroz vozilo te olakšava korištenje javnog gradskog prijevoza osobama koje imaju određene poteškoće u kretanju. Neovisno o tome radi li se o slabo pokretnim osobama, osobama u invalidskim kolicima ili majkama s djecom u kolicima, vozila su prilagođena za jednostavan ulazak s perona, ulazi se direktno bez ikakve stepenice. Time je javni gradski prijevoz približen korisnicima.
Isto takvo pravilo primijenjeno je u razvoju niskopodnih vlakova koji su svi projektirani za direktan ulaz s perona visine 550 mm, što je standard u izgradnji perona na infrastrukturi širom svijeta, upravo zato da se omogući direktan pristup korisnicima javnog prijevoza putnika.
Sa ZET-om participiramo u održavanju flote niskopodnih tramvaja tako da KONČAR obavlja jedan dio aktivnosti održavanja, a drugi dio obavljaju radionice ZET-a, po principu da svatko u održavanju tramvaja sudjeluje s onim u čemu je dobro opremljen i ima dovoljno iskustva da to može obaviti tako da cijela flota bude visoko raspoloživa za potrebe obavljanja javnog gradskog prijevoza grada Zagreba, kaže Ninić.Kada je riječ o HŽ Putničkom prijevozu, u fazi smo proizvodnje vlakova iz ugovora za isporuku 12 niskopodnih vlakova, od kojih je 6 za gradsko-prigradski, te 6 za regionalni prijevoz putnika. Po našim proizvodnim planovima i ugovorima s kupcem prvi od tih 12 vlakova bit će isporučen u srpnju ove godine.
– Krajem 2020. KONČAR je potpisao ugovor s HŽ Putničkim prijevozom za isporuku još 21 električnog vlaka. Taj posao dobiven je na međunarodnom otvorenom natječaju i isporuka tih vozila financirana je do 85 posto sredstvima EU.
U Hrvatskoj postoji 63 posto pruga koje su neelektrificirane. Na tim prugama voze željeznice s dizel motorima.
– Od 142 isporučena tramvaja u Zagrebu, 140 tramvaja su petodijelni trideset dvometarski tramvaji, a samo dva tramvaja su 20,7 metarski – trodijelni tramvaji. Tramvaji koji smo dogovorili za Liepāju su trodijelni 20,7 metarski, možemo reći vrlo slični onima koji voze u floti ZET-a u Zagrebu. Sam grad Liepāja ima 60 tisuća stanovnika, što je vrlo mali grad u usporedbi sa Zagrebom i u cijeloj floti oni koriste 16 tramvaja za održavanje javnog gradskog prijevoza te tako i njihova potreba za tramvajima koji su manjeg kapaciteta u odnosu na ove koji voze u gradu Zagrebu.
– Konkurencija u segmentu proizvodnje željezničkih vozila je vrlo jaka i riječ je o globalnim kompanijama. Mi se na tržištu s njima borimo tražeći po nečemu specifične projekte, mi zapravo tražimo tržišne niše. Riječ je o projektima u kojima se zbog svoje fleksibilnosti možemo bolje prilagoditi nekim specifičnim zahtjevima kupca i vjerujemo da kod takvih projekata kupcu možemo donijeti veću prednost, ocjenio je Ninić.
Jedna od značajnih aktivnosti kojom se bavimo, uz razvoj i proizvodnju vozila, jest i održavanje vozila. U periodu koronakrize, kroz 2020. godinu, prvenstveno u travnju i svibnju, potpuno je ugašen javni prijevoz putnika, kako u Zagrebu tako i u željezničkom prometu. S te strane osjetili smo udar koronakrize sa smanjenom aktivnošću u tom segmentu. Ipak, nastojali smo za sve to vrijeme organizirati naše proizvodne aktivnosti u skladu s onim što je bilo moguće, korištenjem svih alata koji su na raspolaganju, a da ne dozvolimo širenje virusa unutar naših proizvodnih pogona i u tome smo uspjeli. Naša se proizvodna aktivnost u tvornici nije smanjila, uspjeli smo za vrijeme korone, krajem prošle godine, isporučiti prvi tramvaj u Latviju. No, smanjena nam je bila aktivnost u segmentu održavanja.
Utjecaj koronakrize se osjetio i kod naših dobavljača, naročito kod dobavljača izvan Hrvatske. Imali smo pravi izazov kako organizirati i reorganizirati naše proizvodne procese da se prilagodimo kašnjenjima dobavljača, a da u konačnici uspijemo isporučiti naše proizvode u skladu s ugovorenim rokovima. To je zahtijevalo veliki angažman svih naših zaposlenika. -Što se, pak, budućnosti tiče, analizom potreba na tržištu i analizom potrebnih izvora financiranja naših kupaca, vidimo potrebu i mogućnost da se u perspektivi ponudi nova vrsta vozila. Mi ih popularno zovemo hibridi. Naime, radi se o baterijskim vlakovima i o električnim vlakovima koji na sebi imaju spremnike energije, tako da mogu nesmetano voziti na segmentima pruge koji nisu elektrificirani. To su projekti na kojima unutar KONČARA radimo te za koje pripremamo tehnička rješenja, naglašava.
– Iako je, za sada, to razvojna tema KONČARA, valja istaknuti kako u Hrvatskoj postoji 63 posto pruga koje su neelektrificirane. Na tim prugama voze željeznice s dizel motorima. Danas je svojevrsni imperativ koristiti vozila koja imaju manji utjecaj na okoliš i u tom smislu inzistira se na nabavi i supstituciji postojećih vozila onima koja će biti ekološki prihvatljivija. U tom smislu vozila koja su pokretana iz baterija smatraju se zelenim vozilima. Trend je korištenje vozila sa spremnicima energije i u masovnom prijevozu putnika i u tom segmentu KONČAR iznalazi rješenja za takva vozila, ali i postrojenja, tj. pogone u kojima bi se ta energija mogla proizvoditi prvenstveno iz obnovljivih izvora, kako bi cijela tema prijevoza putnika bila ekološki zaokružena i ekološki prihvatljiva, zaključio je Josip Ninić razgovor za poslovniFM.
Objavljeno 2. srpnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM