Smatram da je aktivno slušanje stvarno jedan od ključnih pokazatelja dobrog voditelja gdje će on poslušati svog djelatnika, potaknuti s potpitanjima i gdje će zajedno pokušati doći do rješenja. Davanje feedbacka je druga stvar. Feedback ili povratna inforamcija, u nekakvom današnjem brzom i užurbanom svijetu se izgubio. Upravo feedback, zato što je to svojevrstan soft skill, ljudi u žurbi za novcem i ostvarivanjem profita jako često zanemare. A tehnički aktivno slušanje i davanje feedbacka dvije su ključne stvari i za motiviranje samih djelatnika kada primijetimo da im treba dodatna motivacija, i kroz prepoznavanje samog govora tijela djelatnika i prepoznavanje njegovih potreba, istaknuo je u razgovoru za Poslovni FM Mislav Grubeša, interni trener u Pepcu CEE .
A na upit urednika podcast emisije Mislište, Sandra Kraljevića, Grubeša odgovara kako se može prepoznati trenutak kad je nekom potreban vjetar u leđa – od oscilacija u ponašanju do govora tjela.
– Ako osobu ne znam, tu jako veliku ulogu igraju pametno postavljena pitanja ili otvorena pitanja gdje pokušavamo doći do same srži problema. Pritom moram navesti ipak jednu veliku kočnicu – osobe se teško otvaraju osobi koju su upoznali prije pola sata. Ni ne možemo očekivati da će se ljudi otvarati nepoznatoj osobi u nekom širem smislu. Možemo eventualno doći do nekakvih plićih problema, tema o kojima se razgovara, ali jako teško je ući u samu dubinu problema i eventualno nekakvih mogućih situacija koje ih muče privatno ili poslovno, ocijenio je Grubeša.
Kako možemo biti za 1 % bolji danas nego što smo bili jučer?
– Upravo putem onoga s čime se ja jako dugo borim – uspostavljanja navika i određivanja ciljeva. Što je još jedna od tema koje predajemo i komuniciramo na internim treninzima odnosno kako da uspostavimo jako dobre ciljeve – kako da prvo spoznamo što nam je važno i kako da postavimo ciljeve da idemo u tom smjeru, smatra Grubeša. Ističe i da se pritom vodi kaizen filozofijom (Kaizen označava japansku poslovnu filozofiju života i rada: potraga za kontinuiranim poboljšanjem i unapređenju radnih procesa u tvrtci). .kaizen. To je konstantno usavršavanje i način kako da budeš bolji barem za 1 % u nečemu svaki dan. Jednostavno ljudi bi trebali imati nekakvu želju za samousavršavanjem, a za to veliku priliku imaju ako dobivaju potreban feedback i podršku svojih poslodavaca i naravno članova tima.
Što biste savjetovali nekom voditelju tima ili privatnom poduzetniku koji ima svoj tim kako da uz pomoć te obostrane komunikacije zadrži zaposlenike?, zapitao je urednik Kraljević.
– Prvenstveno bih mu savjetovao da pokušava održati što je više moguće timskih sastanaka gdje će se on uspostaviti kao voditelj, preporučio bi mu da daje feedback prvenstveno na počecima nakon skoro svake odrađene stvari, da daje feedback bez obzira na mišljenje voditelja manjih timova da li je ta stvar manje ili veće važnosti. Po mogućnosti predložio bih i da se nakon određene faze posla članovi tima podruže s njim i nakon posla, bolje upoznaju, upoznaju i probijaju uštogljenost u komunikaciji. Time dolazimo i do ljudskosti kolega, upoznajući ih i u nekoj privatnoj razini. To druženje izvan posla treba gledati kao na izvannastavnu aktivnost, uz smiješak će Grubeša.
Ustvrdivši kako je danas na tržištu edukatora i savjetnika doslovno na svakom ćošku, urednik je zapitao i što zapravo danas znači, posebno u retailu-trgovini, educirati ljude?.
– Prenijeti im znanje na najjednostavniji mogući način koristeći, što smatram ključnom stavkom, što je više moguće primjera iz vlastitog iskustva! Evo, i meni je to moje iskustvo u samom retailu, a krenuo sam prije šest godina kao prodavač, pomoglo jako i u samoj edukaciji. Naprosto ne možeš educirati a da o praksi ništa ne znaš, niti si se okušao u njoj. Svatko tko se bavi edukacijom za neke određene teme trebao bi stvarno provesti određeno vrijeme u samoj praksi tema i djelatnosti o kojima govori, kako bi ipak malo sagledao stvari kakve one jesu.
– Uoliko nemamo tu pozadinu, teže nam je razumjeti neke stvari, a ako nam je teško razumjeti samima neke stvari kako možemo očekivati da ćemo ih prenijeti kvalitetno samim ljudima koji bi trebali primjenivati u praksi, naglasio je Grubeša. Dodao je kako ljudi to osjete i kad edukator, predavač nema odgovor na pitanje iz prakse nastane mučna tičina.
– Ne može svatko biti dobar edukator, jasno je odgovorio uredniku Kraljević Mislav Grubeša. Biti dobar edukator znači pomiriti dvije bitne stavke – iskustvo i znanje u samoj branši u kojoj predajemo, educiramo, a drugo je da pirtom morate biti dobar komunikator.
Kako se onda istaknuti u masi raznih trenera i edukacijskih gurua?
– Zavisi je li cilj da se istaknemo ili pomognemo ljudima! Ako nam je cilj da se mi istaknemo u masi, to možemo kroz nekakav dobar marketing napraviti i jednostavno kroz dobru razvikanost. Ako nam to nije cilj, ako nam je cilj pomoći ljudima mi možda zaogrnemo manju masu ljudi, ali ćemo pomoći većem spektru samih sudionika. Uspjeh dolazi kroz rad i kroz predanost! Možda ne bi trebali biti toliko fokusirani da želimo uspjeti prvenstveno zbog materijalnog. Mislim da to nije jednostavno dobar cilj za ići dalje!
Upitan za najizazovniju situaciju u karijeri, Grubeša odmah odgovara kako je to bio prijelaz is same trgovine u HR, jer iz vrlo brzog okružja, s puno odluka, posao se odvija na jedan drugačiji način, ipak sporijeg odlučivanja.
Urednik i voditelj: Sandro Kraljević Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Emisija Mislište pretvorena je u tekst pomoću umjetne inteligencije, korištenjem platforme Beey tvrtke NEWTON Technologies Adria d.o.o., partnera prvog poslovnog radija PoslovniFM.
Objavljeno 16. prosinca 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM.