Odvjetnički posao je biznis kao i svaki drugi. Ne volim govoriti da smo mi na bilo koji način posebni. Mi prodajemo svoju pamet za novac. Imamo određena specifična prava koja možda drugi servisi nemaju, jer smo povezani s pravosuđem, ali kada se ogoli sve i ostane suština – mi prodajemo svoju pamet za novac. To pak znači da se moramo organizirati da radimo tako da zaradimo novac. Zašto? Zato što od tog novca živimo svi mi zaposleni u uredu, stvaramo dobit, dodanu vrijednost, širimo poslovanje. To je prvi i osnovni princip rada odvjetničkog ureda. Istodobno, živimo i funkcioniramo na tržištu kao i drugi, pri čemu imamo i puno više restrikcija nego drugi, što znači da moramo biti dobro organizirani kako bi polučili najbolji uspjeh, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM Marko Porobija, predsjednik Uprave i partner u Odvjetničkom društvu Porobija & Špoljarić.
– A u današnje vrijeme i odvjetnički uredi za bolju i bržu uslugu koriste – tehnologiju, koja se nevjerojatno razvija i u pravnoj sferi. Što se tiče tehnologije, ona je sada legal tech kao nekakva posebna grana tehnologije, koju vole tako nazivati i sada postaje snažno raširena u svjetskim, globalnim razmjerima. Ulaganja u legal tech startupove i već etablirane kompanije premašila su nekoliko milijardi dolara u 2021, što je iznjedrilo i nekoliko velikih globalnih igrača, ocijenio je Porobija.
Postoje sustavi za automatizaciju i proizvodnju dokumenata, sustavi za pregled dokumenata. Due diligence je u engleskom govornom području praktički nezamislivo raditi bez umjetne inteligencije koja pregledava stotine i tisuće istovjetnih ugovora, pronalazi razlike, napominje Porobija. Kroz primjer dočarava situaciju o kolikim količinama dokumentacije je riječ kad jedan poslovni subjekt kupuje drugog, koji ima primjerice 3000 radnika s isto toliko ugovora o radu. Treba pregledati sve te ugovore, a tehnologija onda služi i utvrdi da je od toga 1500 identičnih ugovora, u primjerice 1000 ugovora u kojima je različita jedna odredba, u 500 ugovora u kojima je različita neka druga odredba, a tu je i 200-ak ugovora koji se uopće ne uklapaju u shemu. I time se fokusirate na takve, različite ugovore.
Na upit Srđana Šimca, urednika emisije Medijator, daje li umjetna inteligencija prijedlog korekcije ili bolje varijante, Porobija naglašava kako to još nije moguće, ali da se ide prema tome.
– Kad govorimo o umjetnoj inteligenciji, to još uvijek nije ultra pametan robotski mozak koji će nas zamijeniti u smislu sposobnosti davanja savjeta No, na temelju obrazaca koji se stvaraju kroz ‘gutanje’ brojnih podataka i njihove obrade, sustav će moći dati savjet interne naravi – u 35 sličnih slučajeva smo radili to i to, pa preporučujemo da se u ovom slučaju napravi to isto, prisnažio je Porobija. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
– Ugovor mora biti jednostavan, jasan osobi koja ga čita, jasan klijentu, pisan jednostavnijim rječnikom. On je jednako kvalitetan, ako ne i kvalitetniji od onoga kompleksnoga, zbrkanoga i suhog, na mnoštvu stranica. Imali smo prilike surađivati s američkim profesorom Kennethom Adamsom, koji je ogroman zagovornik jednostavnosti jezika u ugovorima i mi smo svi u uredu to prihvatili kao svoj način razmišljanja, posebno je istaknuo Porobija.
– Podaci su početak i kraj. Većina kolega nije ni svjesna koliko će analitika pravnih podataka, matematičkih brojki, imati sve veći i veći utjecaj na to kako radimo. Prije pandemije sam napisao članak kako vidim odvjetništvo 2030. godine, u kojem je glavna teza bila da će sve više stvari seliti u virtualni svijet, prisjetio se Porobija. To se odnosi i na sudska ročišta, kod kojih već sad idemo ubrzano u smjeru regulacije ročišta na daljinu i vođenja preko videokonferencijskih sustava. Nisam imao pojma da bi to mogla biti bliska budućnost, to je bila neka moja vizija, kazao je.
– Moja vizija je išla i dalje – imat ćemo virtualne urede, imat ćemo doslovno 3D virtualni ured u koji će se klijenti ušetati, neće morati napustiti svoj prostor. Klijent će biti iz Hong Konga i njegov avatar će sjesti za stol s nama, koji ćemo biti sa svih strana svijeta. Nećemo se gledati samo preko Zooma kao sada, nego ćemo imati kao neko 3D okruženje. Tehnologija će sve više i više preuzimati jednostavne zadatke! Dakle klijent neće morati putovati do nas, smanjit će troškove, uploadat će sve dokumente, a umjetna će inteligencija napraviti preliminarnu analizu, mi ćemo s njim popričati o svim segmentima i neke stvari koji su se riješavale danima i tjednima, moći će se riješiti u roku dva-tri sata. I samim tim ćemo imati više vremena za odnose i razgovor s klijentom. Istodobno će se i odvjetnici moći povezivati kroz stotine i tisuće neovisnih ureda i odvjetnika koji će moći praktički surađivati, a da se ni ne poznaju. A što će ih povezivati? Povezivat će ih podaci! Baza podataka, iznimna, ogromna baza podataka u koju će svi ‘ubacivati’ svoje podatke koje će AI analizirati, pročitati, stvarati nekakve obrasce ponašanja i, u konačnici, rješenja! I što će biti veća ta baza podataka, što će više AI imati inputa to će bolji biti output, vizionarski je Porobijin pogled na budućnost odvjetništva.
Upitan o ljudskim vještinama, Porobija smatra da one imaju ogromnu ulogu upravo u odvjetništvu. Princip ponašanja znači korištenje emocionalne inteligencije u ljudskim odnosima i nevjerojatno je bitan! I opet vraćamo se na početak i često pitanje zašto su klijenti nezadovoljni svojim odvjetnicima? Ne zato što im odvjetnici ne znaju raditi svoj posao, nego zato što nemaju adekvatnu komunikaciju, jer im se komunikacija svodi na strogo poslovni odnos, kazao je Porobija.
– Mislim da ćemo jednostavno ići u smjeru da ćemo moći pružiti uslugu neovisno o tome koliki smo i koji su naši kapaciteti te da ćemo moći druženje s nama pretvarati u ugodno iskustvo, zaključio je na kraju razgovora za PoslovniFM Marko Porobija.
Objavljeno 25. veljače 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM