Od one prvobitne zajednice sve se prenosilo i prenosi kroz priču. Definitivno je to najdugovječniji alat koji mi kao ljudska rasa imamo, iako je potencijal pričanja priče jako malo iskorišten. Ako malo pogledate, u svijetu najbolji predavači, najbolji key note speakeri, imaju najbolje priče.
– U tjedan dana života modernog čovjeka u današnjoj zajednici dobijemo istu količinu informacija koje je samo prije 100 godina čovjek dobio u svom cijelom životu. Biološki nismo dramatično promijenjeni u odnosu na čovjeka od prije 100 godina, ali informacijsko opterećenje je golemo, pa je naš mozak u teškom overloadu, mi smo u teškom preopterećenju količinom informacija. Najbolji primjer je da zamislite da imate kupca koji trči na traci za trčanje i vi mu nešto želite prodati, pa mu onda traku za trčanje stavite na najvišu brzinu gdje on jedva uspijeva zadržati taj korak i ritam trčanja na traci, kad mu dolazite i baš u tom trenutku želite nešto prodati. Pa kolika je šansa da će vas on čuti. To je ono što nam se događa s medijskim opterećenjem, s količinom informacija. Ako uspijete sugovornika uvući u priču, ako on postane dio vaše priče, onda je njegova pažnja na vama i tu je u biti taj potencijal storytellinga, ocijenio je u razgovoru za Poslovni FM Siniša Drobnjak, vlasnik i direktor S.D. Informatike i osnivač DConcepta. Cjelovitu emisiju poslušajte u nastavku ili preuzmite za kasnije slušanje.
Drobnjak, inače inženjer elektrotehnike, nakon završenog FER-a (tada ETF-a), zapošljava se velikoj medicinskoj međunarodnoj kompaniji. Malo pomalo stalno zapravo radite i na neki način gubite zbog prirode posla kontakt s obitelji, društvom jer ste stalno negdje. I u jednom trenutku sam jednostavno osjetio zasićenje i nisam se više mogao nositi s tim da bez obzira na plaću koju dobivam nemam taj drugi dio svog života. I tada se rodila i odluka i ideja da napravim program za vođenje stomatoloških ordinacija i da se obogatim. I eto 30 godina još uvijek radim na tom planu, uz smiješak će Drobnjak u razgovoru a Srđanom Šimcem, urednikom i voditeljem podcast emisije Medijator.
– Mi u privatnom poduzetništvu smo privilegirani, jer imamo daleko veći broj kontakata, interakcija s ljudima nego što bi to, na primjer, imali da radimo u nekom uredu, u back officeu ili državnoj administraciji. Svaki od tih odnosa nam je pomalo i taj duhovni Aikido, gdje mi možemo onda i raditi na sebi i neka svoja uvjerenja mijenjati. Meni je to prekrasno, što sam prigrlio i što je i neki afrodizijak u toj cijeloj priči privatnog poduzetništva, smatra.
Upitan o ulozi digitalizacije u društvu, poebno na pojedinca, Drobnjak odgovara kako je napravio mali eksperiment u svom životu i u svom poslu, kojeg je nazvao digitalni minimalizam.
– Da. Ali, to je moj neuspjeh. Osnovna ideja je bila staviti korištenje tehnologije svesti na neku dobru mjeru. Moje iskustvo sa digitalnim minimalizmom je ustvari moj, gledajući sa strane, neuspjeh jer moja namjera je bila da svoj pametni telefon zamijenim sa jednostavnom Nokijom koja u sebi ima samo SMS poruke i pozive -i u tome nisam uspio. Međutim, jedna od posljedica tog eksperimenta koji nije ni uspio – ali kako Albert Einstein kaže to nije neuspjeh, jer je pronašao 10.000 načina i razloga kako to ne funkcionira – je da 10 mjeseci nisam otvorio ni jedan jedini medijski portal i nisam pročitao nijednu jedinu vijest, pojasnio je Drobnjak.
– Jedno od mojih temeljnih uvjerenja je, naglašava, leaders are readers, dakle mi trebamo i imamo mogućnost čitanja i trebamo literaturu i knjige čitati što je moguće više. To je neka moja priča. Ali pročitao sam i istraživanje u Americi koje je pokazalo da samo tri minute slušanja negativnih vijesti povećava naš negativan pogled na život više od 30 %, upozorava Drobnjak.
– A što se tiče tehnologije u poslu, na primjeru u kojem sam 30 godina mogu reći kako primjena digitalne tehnologije u stomatologiji dramatično je poboljšana i ima veliki potencijal poboljšanja same usluge prema pacijentu. Dakle, ta zdravstvena usluga postaje predvidljivija, ponavljanija, rezultati su bolji zahvaljujući primjeni digitalne tehnologije. Manje dobar primjer je pametni telefon gdje dobivamo trenutne poruke, mailove, sve je postalo aplikacija. Ustvari pažnja, koja je naš najbitniji resurs, fokus, raskomadan je na tisuće i tisuće prekida koji nam se kontinuirano događaju. Usmjerimo li našu životnu energiju i fokus na jednu stvar, možemo u kraćoj jedinici vremena napraviti 10 puta bolji i produktivniji rezultat. Iako se možda čini da su mobiteli i društvene mreže na neki način dobile, slikovito rečeno, bitku, ali pitanje je trebamo li izgubiti taj rat gdje je u pitanju pažnja, koja nam je najbitniji resurs ukradena tisućama prekida koji nam se kontinuirano dešavaju. Da, nama se pažnja stalno seli na neke druge stvari gdje veliki tehnološki divovi monetiziraju to naše vrijeme. Pročitao sam negdje – ako je nešto besplatno onda ste vi proizvod, dakle ako je neka aplikacija besplatna onda smo mi proizvod gdje netko monetizira to naše vrijeme, pojašnjava svoje promišljanje Drobnjak.
– Kompanije poput Googlea i Facebooka, u biti ulažu, enormne količine novaca proučavajući psihologiju pažnje, kako nečiju pažnju zadobiti ili zauzeti na neko vrijeme. Pa potezanje prstom po ekranu, skrolanje, je došlo iz industrije zabave – to isto se dešava u kasinu kada na Black Jacku potegnemo ručku, događa se skrolanje i taj, identičan mehanizam, je industrija primijenila na pametni telefon. Ali nismo mi problem, problem su naša djeca koja, ako pogledamo iskreno teški su ovisnici i oni jednostavno žive uvjerenje da ne mogu bez mobitela i to je ono što me brine kao roditelja, istaknuo je na kraju razgovora za PoslovniFM Siniša Drobnjak.
Autor: Srđan Šimac
Emisija Medijator pretvorena je u tekst pomoću umjetne inteligencije, korištenjem platforme Beey tvrtke NEWTON Technologies Adria d.o.o., partnera prvog poslovnog radija PoslovniFM. Sva prava pridržana ©poslovniFM
Objavljeno 25. studenoga 2022.