Stalna na tom svijetu samo mijena jest! I ta mijena postaje, zahvaljujući tehnologiji i ne samo umjetnoj inteligenciji, brža i brža. Tako da mnoge stvari koje smo smatrali i uzimali zdravo za gotovo su se promijenile, poslovi koji su postojali prije su se promijenili i pojavljuju se neki novi zahtjevi, pojavljuju se nove stvari o kojima možda nismo mogli ni sanjati prije samo 5 godina, a kamoli prije 10, 20, 50. Tako da nam ne preostaje apsolutno ništa drugo osim stalno pokušavati biti informiran, učiti o novim tehnologijama. Bar je znanje danas dostupno na klik mišem! Postoji ogromna količina tečajeva dostupnih online, mnogi od njih čak i besplatno na svaku temu, kako postojeću tako i ne postojeću. Postoji i tečaj o umjetnoj inteligenciji, besplatan i dostupan svima, čak preveden na hrvatski jezik i zove se Elements of AI, istaknula je za PoslovniFM Hajdi Ćenan, predsjednica Uprave startupa AIRT i potpredsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju, CroAI.
Dodaje da postoji i tečaj o umjetnoj inteligenciji, besplatan i dostupan svima, čak preveden na hrvatski jezik i zove se Elements of AI. Namijenjen je svima koji bi htjeli nešto saznati više o toj tematici, koji bi htjeli naučiti osnove umjetne inteligencije i shvate što tehnologija jest, što ona može, ali što i ne može, jer je još uvijek dosta ograničena danas, ali da dobiju dojam u kojem smjeru se može razvijati i što treba očekivati, na što se treba pripremiti.
Umjetna inteligencija nije nova, iako nam se možda u ovom trenutku čini da je to neka najnovija tehnologija koja se pojavila. Ideja se začela 1950.-ih godina kada je skupina znanstvenika i inženjera, laički rečeno, zaključila da je vrijeme da strojevi rade umjesto ljudi, odnosno obavljaju neke poslove i zadatke umjesto ljudi. Tada je krenula ideja, kojoj je trebalo gotovo 70 godina da zaista uđe u nekakav mainstream odnosno u svaki dom i u naše živote, kako privatne, tako i poslovne, istaknula je Ćenan. Za sebe voli reći da je non–tech osoba u tech svijetu, prolazeći u karijeri put od rada u medijima, svijeta digitalnog marketinga do svijeta tehnologije odnosno umjetne inteligencije Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Na upit urednika emisije Medijator Srđana Šimca, koliko je točno da nas u onoj ljudskoj toplini, intuiciji, empatiji neće moći nikada zamijeniti ili je to samo tješenje?, Ćenan odgovara kako, kad govorimo o umjetnoj inteligenciji, postoje dva glavna pojma. Jedan je opća umjetna inteligencija, što najviše zasad viđamo u znanstvenoj fantastici koja je sveprisutna, pri čemu je umjetna inteligencija opjevana puno više no ikoja druga tehnologija koja je postojala i možda koja će i nastati. Opća umjetna inteligencija podrazumijeva da su strojevi potpuno identični ljudima u svemu, pa uključujući i u toj nekoj emotivnoj strani, svijest, savjest. Hoće li se to dogoditi? Ne znam, nemam kristalnu kuglu, uz smiješak će Ćenan.
– Međutim, mi smo sada u razdoblju tzv. uske umjetne inteligencije, gdje su strojevi, uređaji, algoritmi koji mogu neke elemente i neke zadatke odrađivati puno bolje nego ljudi, upravo zbog te sposobnosti da analiziraju puno veću količinu podataka, koje ljudski mozak nije ni sposoban izanalizirati na takav način. Međutim, ako su dobri u nečemu ne može se to samo iskopirati pa da su dobri apsolutno svemu drugome. Još uvijek ne postoji ta varijanta ljudskosti u strojevima i hoće li se to ikada moći prenijeti i koje će to generacije iza nas vidjeti – ne znam, naglasila je Ćenan.
– Ipak smo mi društvena bića i želimo takvu komunikaciju! Ali opet s druge strane možda nekad imamo puno lakšu komunikaciju i kada znamo da s druge strane nije čovjek, možda ćemo pojedine stvari ipak lakše izgovoriti, iznijeti, prenijeti. Danas su chat botovi dosta popularni, dosta se radi na tome. I ljudi su skloni razgovarati sa chat botovima dok im je jasno da su to chat botovi. Znači, dok znaju da je to stroj s druge strane čak im je i lakše, nemaju problema s time i da budu nekakve povratne greške, ocjenjuje.
– Japan je nekako uvijek primjer nekog high tech svijeta. I što vidimo u futurističkim filmovima uglavnom bude nekako prvo u Japanu i onda se širi dalje. To je s jedne strane dobro, jer možda daje ljudima nekakvu utjehu, neki komfor kao što ljudi imaju kućne ljubimce pa onda razgovaraju sa kućnim ljubimcima, a s druge strane se postavlja pitanje može li nas to i otuđiti jedne od drugih može. I društvene mreže možemo gledati kroz povezanost sa svima, a opet s druge strane puno više smo sami za kompjuterom, za mobitelom i nemamo pravu interakciju sa ljudima. Sada ova pandemija nam nije nažalost baš pomogla puno u tome.
– Medicina je jedno od područja u kojem se vidi nevjerojatan potencijal tehnologije, govorimo o mogućnosti analiziranja ogromne količine podataka. Primjerice, jedan liječnik, onkolog, radiolog u svom životu može vidjeti znatnu količinu rendgenskih snimaka i to iskustvo, naravno ,jako puno utječe na uspješnost detektiranja primjerice raka dojke na tim snimkama. Međutim, niti jedan radiolog vjerojatno nije u mogućnosti izanalizirati i 90.000 mamografskih snimki od 60.000 pacijenata. A jedan uređaj jest u mogućnosti, tako da sada imamo algoritam koji je sposoban detektirati rak dojke na snimci i to čak pet godina prije nego što on zaista nastane. Takvi su primjeri apsolutno fascinantni jer su pozitivni i koji nam, kao čovječanstvu, zaista mogu pomoći, mogu poboljšati naše ljudske živote. Naravno, postoje i neke druge stvari, neke negativne. Primjerice društvene mreže koje smo spomenuli koje nas možda još dodatno udaljavaju jedni od drugih i polariziraju nas baš zbog algoritama opet koji se vrte u pozadini i koji nam pokušavaju servirati ono što mi volimo čitati, što volimo gledati, smatra Ćenan. To, kaže, vodi tome da nas se trpa u tzv. informacijske eho komore, gdje smo okruženi samo tim informacijama koje rezoniraju sa našim stavovima, vrijednostima i našim razmišljanjima te više uopće nismo izloženi onoj drugoj strani. A kada ne vidiš drugu stranu, kada ne vidiš što se događa van tih tvojih nekakvih sustava vrijednosti, nismo ih u mogućnosti ni korigirati, ni provjeriti, promijeniti nego samo postajemo sve uvjereniji da smo mi u pravu. I postajemo okruženi ljudima isto koji razmišljaju samo isključivo kao mi i onda mislimo da je cijeli svijet takav!, naglasila je u razgovoru za PoslovniFM Hajdi Ćenan.
– Regulativa kaska za tehnologijom. I treba kaskati za tehnologijom. Europska unija jako voli regulirati prije svih i po tome je poznata. Naravno da je dobra regulacija, ali ono do čega može dovesti ta regulacija jest kočenje inovacija, jer ako već u startu imaš niz prepreka koje moraš preskočiti i zadovoljiti, naravno da će biti puno teže nego u nekim drugim dijelovima svijeta. Kao što ste rekli, novac je jako često nastao iz dokonosti, ali dosta često nastane i slučajno kao nuspojava nečega drugoga što se pokušavalo. Ako se ne dopusti ni ta bar neka doza, prostor za kreiranje grešaka, onda će sigurno se ograničiti na količinu inovacija koje mogu nastati i koje mogu biti dobre, istaknula je.
Autori: Srđan Šimac i Darko Buković Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Emisija Medijator: Hajdi Ćenan, pretvorena je u tekst pomoću umjetne inteligencije, korištenjem platforme Beey tvrtke NEWTON Technologies Adria d.o.o., partnera prvog poslovnog radija PoslovniFM.
Objavljeno 28. siječnja 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM