Najvažnije je steći karizmu koja proizlazi iz kreativnosti, jer bez kreativnosti nema rezultata. Raditi u komunikacijskoj industriji 30 godina je jedno veliko putovanje, kao i život sam, u kojem moramo prihvatiti nove navike. Ako nismo spremni prihvatiti nove navike – nema nas. Društvo više ne vrednuje toliko formalno znanje, a u komunikacijskoj industriji vrednuje kreativnost. Od početka se moralo biti kreativan i tu leži ključ uspjeha. Kad govorimo o kreativnosti u komuniciranju, ona se bazira na komunikacijskim porukama na izradu strategija, taktika, a ključno je danas brzo reagiranje, istaknuo je za poslovniFM Danijel Koletić, direktor agencije Apriori World, specijalizirane za upravljanje komunikacijama.
Pandemija je poprilično ispretumbala komunikacijsku industriju i poremetila red veličina i vrijednosti, ali ako su se agencije transformirale i prilagodile na vrijeme, šteta se mogla donekle kontrolirati. Pandemija je sigurno ostavila velik trag na industriju, mnogo projekta stoji, budžeti su se smanjili, navike su se promijenile, sredstva namijenjena za odnose s javnošću idu sada za plaćeni PR, za društvene mreže, online oglašavanje. Međutim, bez odnosa s javnošću ne može ni digitalna komunikacija jer, u konačnici, sve vodi prema upravljanju komunikacijama. Potrebno je pripremiti određene komunikacijske strategije i potrebni su savjetnici koji će dati smjernice za tu komunikaciju. Ipak, mnogi ljudi su ostali i bez posla u ovoj industriji i perspektiva je sada drugačija. Mi kao društvo, nažalost, nemamo nacionalni kurikulum edukacije koji prati potrebe tržišta, pa će tako i ove godine iz naših fakulteta izaći novih 300 komunikatora, a pitanje je gdje će se zaposliti u toj osakaćenoj industriji. Naš komunikacijski sustav ne prati trendove potreba, ocijenio je Koletić, dodajući kako je pandemija u svakom slučaju promijenila način komunikacije, no sada više ovisno o kojoj generacijskoj dobi i skupini pripadate.
Komunikacija je ključ
– Kad sam se počeo baviti komunikacijskim poslom za to nije postojao ni fakultet, ni škola i mogao bih reći da je činjenica što sam u tim vodama već 30 godina, karma, ako ne i blagoslov. Svaki projekt kojim sam se bavio u svom dugom stažu ima svoju čaroliju i svoj izazov, ne bih mogao izdvojiti niti jedan projekt, jer za svaki dajem sve od sebe. No, koliko dajem toliko i svaki put naučim nešto novo, otkrio je Koletić u razgovoru s Borisom Živkovićem, urednikom i voditeljem emisije Kultura komuniciranja.
– Kad gledamo današnju PR struku u Hrvatskoj, te njezine glavne probleme, izdvojio bih izlazak papirnato stručnog kadra iz škola bez prakse. Naime, velik broj ljudi s diplomom uopće ne znaju raditi posao PR-a, a očekuju stalan takav posao. To je u praksi veliki izazov. Drugu stvar je nedovoljna edukacija političara i onih koji odlučuju, jer svaka ozbiljna država i organizacija razumije što znači kultura odnosa s javnošću, to je funkcija menadžmenta. Naša vlada bi trebala djelovati po uzoru na druge vlade u kojima je transparentnost komunikacije na prvom mjestu, trebali bi organizirati ozbiljan Ured za odnose s javnošću, sa stotinjak zaposlenih stručnjaka koji bi mogli sve iskomunicirati. Onda se ne bi dovodili u situacije da ne znaju djelovati i komunicirati u kriznim situacijama, ocijenio je Koletić. Osvrnuo se i na svojevremenu odluku tadašnje vlade da se agencijama za odnose s javnošću zabranjuje rad u javnom sektoru, što je bio veliki šok za industriju. To je presedan u povijesti struke – globalno i vjerujem da takva odluka nije nigdje donijeta. Bilo bi zanimljivo vratiti se u prošlost i vidjeti zašto je takva odluka donesena. Je li možda iz privatne ranjivosti tadašnjeg premijera ili je to bila odluka skupine savjetnika koje su eto tako savjetovali, zapitao je.
– Što danas možemo nazvati dobrom komunikacijom, a što lošom? Jesu li se (i kako) standardi promijenili? Komunikacija, bez obzira bila ona dobra ili loša, ima određene ciljeve i s njom netko upravlja. Alati su se promijenili, no standardi su ostali isti, barem u teoriji. Praksa pokazuje i razne primjerce koji i nisu dobri. Ipak, ljudi koji se bave odnosima s javnošću žele u većini prenijeti dobre poruke, dobre situacije i mi smo se danas transformirali u pozitivnijem smjeru. Konkretno, mi kao agencija imamo sreću što smo već jako dugo u industriji pa onda smo se uspjeli pozicionirati da se isključivo bavimo PR-om i prodajemo strategije, znanje, osmišljavamo projekte koji imaju pozitivan utjecaj na društvo, naglašava Koletić.
– Kad usporedimo našu komunikacijsku industriju s regijom, mogu reći da je naše stručno znanje veliko, imamo dobre stručnjake s dobrim znanjem. Naš veliki problem je manjak jedinstva struke, naime, mi jedni drugima ne možemo priznati uspjeh – zbog čega cijela komunikacijska industrija trpi. Potrebno je više međusobne komunikacije i zajedničkih odluka, no, teško će do toga doći. Uzmimo nepostojeće standarde cijene usluge, kod nas one nisu precizirane, kao što u drugim državama jesu i zna se da je cijena konzultantskog sata jednog senior konzultanta tolika i tolika. S obzirom na to, nitko neće fakturirati manje od tog iznosa, dakle nema dampinga koji je kod nas prisutan i koji štetno djeluje na kvalitetu. Kod nas struka nema jedinstvo, nije usuglašena i onda imate neke koje prodaju uslugu za primjerice 50 eura, a vrijedi barem 250 eura, mišljenja je Koletić.
Komunikacijska industrija već sada se mijenja i transformira. Prije su copywriteri bili povezani i više bliski industriji oglašavanja, bili su i dio PR-a, dok su danas zbog društvenih mreža više potrebniji. Osoba koja se bavi odnosima s javnošću mora proći edukaciju o društvenim mrežama, jer inače ne može nikoga savjetovati. Industrija se mijenja, a kako će izgledati veliko je pitanje. Rekao bih da je sreća što umjetna inteligencija još neko vrijeme neće moći zamijeniti odnose s javnošću, možda za 50-tak godina kada se ubace svi algoritmi potencijalnih kriza i svih potencijalnih situacija, onda će, možda, umjetna inteligencija i moći dati rješenje što učiniti svakom u trenutku. No, u konačnici ipak vjerujem da kreativnost čovjeka nitko neće moći zamijeniti pa niti UI, naglasio je Koletić za poslovniFM.
Na upit o aktivnostima Apriorija, Koletić odgovara kako očekuje i dalje stabilnost poslovanja. S jedne strane imate komercijalne klijente, a s druge strane stvaramo i neke dodane vrijednosti kroz, primjerice, konferencije od kojih je najpoznatija PRO PR konferencija, pokrenuta prije 18 godina – jedina specijalizirana, fokusirana konferencija za odnose s javnošću u JI Europi, koja je danas samostalan brend Na jedan spontan način agencija, članovi mog tima i ja, svake četiri do pet godina dobijemo sudbinski poziv da s nekim surađujemo. Tako smo pokrenuli i projekt „Sapuni s točkicama“. Riječ je o suradnji s Udrugom slijepih grada Zagreba koji su došli na Brend forum konferenciju Darko Bukovića, sada i osnivača poslovnog radija poslovniFM, i tražili me da se uključimo u brendiranje proizvoda, traženje donatora, zapravo stvaranja jedne lijepe priče. I danas nakon šest godina Apriori World je dobio nedavno i globalnu nagradu Ujedinjenih naroda za doprinos. Nagradu je dodijelila IPRA, Svjetska PR organizacija, zaključio je Koletić.
Objavljeno 12. veljače 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM