Bosna i Hercegovina ima strateško značenje zbog tri svijeta (islamski, pravoslavni, katolički), o čemu bi morali voditi računa političari sa svih strana, jer oni o tome odlučuju, kao i posljedicama. Zato je komplicirana i važna, jer da nije važna ne bi se njome nitko bavio. Ipak je BiH dio Europe, dakle nema mirne Europe bez mirne Bosne. Lako je stvarati nemir, lako je stvarati svađu. Stranke se bore za vlast koju bi htjele imati u stopostotnom dijelu, a kad je nemaju onda su frustrirani, što se onda putem medija prenosi i na druge. Bosnu i Hercegovinu vidim kao zemlju a ne kroz politički sustav i kroz vlast. Naime, i mediji i političari na BiH gledaju isključivo kroz vlast ali to nije ključno. Mi u Bosni i Hercegovini imamo danas ljude koji su proživjeli čak pet sustava i država – Austro-Ugarski, prve Jugoslavije pa NDH, pa socijalistički sustav, potom demokratski, ovo što je danas. Zato je bitno razlikovati državu odnosno vlast.
Bosna i Hercegovina je mala zemlja koja ima dovoljno problema i za jednu veliku zemlju, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM prof.dr. Franjo Topić, počasni predsjednik Hrvatskog kulturnog društva HKD „Napredak“, Sarajevo.
Osvrćući se na etiku danas u društvu, ne samo u poslovanju, Topić smatra kako je potrebna što veća kontrola na svim razinama. U Bibliji se oko dvije tisuće puta govori o mitu i korupciji, a molitva se spominje oko petsto puta. Čovjek je pokvarljiva roba, znam to iz iskustva, istaknuo je. HKD Napredak je, zajedno sa sarajevskom biskupijom bio osnivač gospodarske banke, osiguranja, vodio je građevinsku i trgovačku firmu. Na čelu takvih organizacija mora biti sposobna, poštena i radišna osoba. Naravno, važna je moralnost jer je čovjek sklon korupciji, želi što prije ostvariti dobit, jer je konzumerizam danas u Europi i Americi ogroman. A svaka firma treba nešto zaraditi kako bi mogla napredovati, pri čemu je u svemu potrebna mjera. Uvijek sam govorio suradnicima da se drže etičnosti i poštenja, a nisam nikada nešto uzimao na sumnjiv način, ustvrdio je Topić. Prisjetio se i ratnih događanja u Sarajevu. Možete misliti, kaže, koliko se zarađivalo na jednom šleperu ulja – do milijun maraka, a moglo se kupiti jedan kvart grada. No, sve će se to poredati, ne možete zlo činiti, a dobru se nadati, kazao je Topić. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
HKD Napredak, kojeg sam obnovio i vodio 29 godina, ove godine slavi 120 godina djelovanja. Učinio je puno na kulturnom, obrazovnom, prosvjetnom planu, kako u BiH tako i u Hrvatskoj i u drugim zemljama Europe i svijeta. Podsjeća da je prvi fakultet koji je osnovan bio Vrhbosanski bogoslovni fakultet 1890. godine, a Univerzitet u Sarajevu se formira 1949. Danas imamo pedesetak podružnica, djelujemo kao društvo volontera, s više od četrdeset zborova, orkestara, folklornih grupa. U biti sve tiče iole kulture to Napredak organizira i promovira. Godišnje se održava više od petsto manifestacija. Posebna se zauzima za stipendiranje đaka i studenata, imao je više đačkih i studentskih domova, njih sedam u Sarajevu, Mostaru, a iznajmljivao je svoje prostore za druge đake i studente. Do 1949. školovao je oko 16.000 đaka i studenata, među kojima su bili stipendisti i dva nobelovca Ivo Andrić i Vladimir Prelog, slikari Gabrijel Jurkić, Karlo Mijić, pjesnik Nikola Šop te umjetnici Muratović i Mujezinović. Naprosto je teško zamisliti u to doba kulturno – društvenu scenu bez djelovanja HKD Napretka. I danas, istaknuo je Topić u razgovoru s Augustinom Bašićem, urednikom emisije Ekumena i etika u poslovanju.
Svugdje je život proza, a samo u Bosni i Hercegovini poezija, Topićev je citat iz knjige “Bosna i Hercegovina moja domovina”.
– Ne bih ni za što zamijenio BiH. Razumijem ljude koji imaju različite stavove. A dodatna je šteta što se u medijima stvara loša slika o BiH. Nažalost, i u hrvatskoj politici i medijima postoje samo Hrvati u Hercegovini. A podaci govore da danas u BiH živi 540.000 Hrvata, oko 200.000 je u Hercegovini, a ostalo su u Bosni. No, predodžba u hrvatskoj javnosti je da ih ima samo u Hercegovini. Što se tiče banjalučke biskupije, nažalost, to je potpuno iseljeno. Nema volje za povratkom. Srpske vlasti jedva čekaju da se ne vrate, istaknuo je Topić. Ujedno je iznio i podatak da za Hrvatsku BiH treba biti strateški važna zemlja. Od rata 1991. iz BiH je u RH doselilo 180.000 Hrvata, a iz čitavoga svijeta nije se vratilo par tisuća Hrvata. Od tih 180.000, da su pridonijeli samo sa 10.000 eura, to je milijardu i osamsto milijuna eura. A prema popisu iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj bilo je 11% rođenih u BiH, prisjetio se Topić.
Kako gledate na razvoj ekumenizma i dijaloga u BiH? Je li teško provoditi opraštanje?
– Teško je praštati, mi kršćani molimo „oprosti nam duge naše“. Bez opraštanja se ne može živjeti. Opraštanje je jedan stvaralački čin, a čovjeku je prirodnije, jer je slab i krhak, normalnija mu je osveta nego praštanje. No, osveta nema kraja, osveta izaziva novu osvetu. Isus je na križu prekinuo lanac osvete kad je molio „Oče oprosti im“. Inače da je zazvao osvetu ne bi bilo kraja ni konca. To nam ostaje u amanet. Mi ne možemo promijeniti Evanđelje, možemo biti bolji ili lošiji sluge ali trebamo više nastojati živjeti Evanđelje i praštati, naglasio je.
Osvrnuo se i na agresiju Rusije na Ukrajinu. – To je strašna agresija. To je ljudska zloća i pohlepa. To je zločin bez diskusije. Ono što se dogodilo i događa u Ukrajini pobija tezu da je u BiH bio vjerski rat, jer nije ni u Ukrajini jer tamo su većinske pravoslavne crkve, kazao je.
Na urednikov upit, prisjetio se bolesti i vremena kad je kao mlada osoba bio suočen sa spoznajom o smrti.
– Obolio sam od leukemije u tridest sedmoj godini života. Prihvatio sam odmah smrt, a svi su oko mene mislili da ne znam. Liječio sam se u Zagrebu jer tada nije bilo hematologije u Sarajevu. Zaustavila se bolest tijekom tih mojih četrdeset dana koji su me podsjećali na Mojsija ali Kristov četdesetodnevni post i molitvu u pustinji. Liječnici su me otpisali. Potom sam išao na liječenje u Njemačku, na transplataciju koštane srži. To su bile teške kemoterapije i zračenja, od brata sam primio novu krv i tako je to dobro išlo. Naravno, za mene kao vjernika to je bio Božji zahvat – čudo. Mislim da me je Bog sačuvao i naumio mi zadaću oko obnove Napretka i njegove duhovno kulturne uloge u ovih tri desetljeća, zaključio je Topić razgovor za PoslovniFM.
Objavljeno 15. travnja 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM
