Mi, Udruga za vjersku slobodu u RH, ne djelujemo kao policajac koji će određivati nekome što je njegovo vjersko uvjerenje. Poštujemo sve konvencije UN-a i europske konvencije za ljudska prava od njihovog osnutka. Međutim, mi vjerujemo u prijateljevanje, mi vjerujemo u susret, mi vjerujemo u drugoga i drugačijega. Upravo zbog toga što je jako teško shvatiti i razumjeti drugoga jer se on nalazi pod udarom raznih jeftinih stereotipa i predrasuda, a mi želimo upoznati tog drugoga, što on jest u svojoj biti, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM prof. dr. sc. Dragutin Matak, glavni tajnik Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj.
– Udruga okuplja i katolike i pravoslavne, i protestante, muslimane, židove i druge, ali i ateiste i agnostike. Kažemo, ljudi mi imamo nešto važno zajedničko, a to je čovjek i dostojanstvo čovjeka. Tako se na globalistički human način djeluje bez obzira što posjedujemo religijske vrijednosti odnosno kršćanske ili protestantske. Tako da su zakoni o vjerskim zajednicama dobro došli ali ne polažemo nadu da će oni išta riješiti, iskreno će dr. Matak u razgovoru s Augustinom Bašićem, urednikom emisija Ekumena i etika u poslovanju, u sklopu koje će u novoj sezoni emitiranja biti realiziran projekt Manjinske religijske zajednice – izazov sekularnom društvu? Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Udruga za vjersku slobodu u RH osnovana je u zagrebačkom hotelu Esplanade 1994. godine na poticaj Međunarodne udruge za vjersku slobodu s ciljem promicanja, zastupanja i zaštite vjerskih prava i sloboda, a Međunarodni dan vjerske slobode obilježava se 27. siječnja.
Religijska sloboda jedna je od temeljnih ljudskih prava i sloboda koja zadire u dostojanstvo čovjeka. Religija je osobni izbor ili neizbor svakog ljudskog bića. Ta je vrijednost ujedno i civilizacijska a poštivanje religijskih identiteta (tj. manjinskih vjera) potvrđuje zrelost demokracije jednoga društva. Pa tako i našeg hrvatskog, ustvrdio je urednik Bašić.
Dr. Matak je u nastavku prisnažio kako Udruga nastoji promicati preventivno i izravno slobodu vjerovanja, nevjerovanja ili promjene svojih uvjerenja prema 18-tom članku Deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda iz 1948. godine. (Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere. To pravo uključuje slobode da se mijenja vjera ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno iskazuje svoja vjera ili uvjerenje poučavanjem, praktičnim vršenjem, bogoslužjem i obredima).
Na upit je li u Hrvatsk zaživjela puna sloboda i djelovanje religijskih uvjerenja, dr. Matak odgovara kako imamo državne institucije koje o tome govore, a imamo i neke javne emisije kao što je bila Ekumena na HTV-u koju je upravo vodio urednik Bašrić. Imamo i našu udrugu koja djeluje gotovo tri desetljeća, s naglaskom na kvaliteti susreta, na upoznavanju drugoga, jer kada se oduševim za ideju svoga oponenta – drugačijega, tada ću ga bolje upoznati – smatra dr. Matak.
Za bolje razumijevanje projekta koji provodi multimedijska platforma PoslovniFM – Manjinske religijske zajednice izazov sekularnom društvu – trebalo bi ukratko prezentirati religijsku sliku Hrvatske prema popisu stanovništva iz 2011. godine (a popis 2021. još nije prezentiran). Naime, prije deset godina u Hrvatskoj je živjelo 4.300.000 stanovnika – religijski se izjasnilo 86,28% katolika, 4,44% su pravoslavni, 1,50% čine muslimani, a 0,34% su protestanti raznih denominacija. Židova je bilo oko 2.500. Ateistima se izjasnilo nešto manje od 4%, a 0,76% su agnostici i skeptici. Iako još nemamo podatke iz popisa prošle godine čini se da će pokazati manje katolika, manje pravoslavaca a više ateista i agnostika na što su upozorili neki demografi ali i religiolozi.
– No, ovo što ste iznijeli o religijskoj slici i postocima religijskog izjašnjavanja, uzimam to s rezervom. Jesu li to stvarno katolici, pravoslavci, muslimani i sl? To je druga priča. Međutim, ono što je najvažnije želim reći da ja ne zavidim velikim vjerskim zajednicama. Zašto? Pa zato jer one imaju daleko veće izazove i iskušenja. Njih će kontaktirati političari koji trebaju njihove glasove. Male vjerske zajednice nitko nizašto ne pita jer nemamo puno glasova. A tu smo onda slobodniji od utjecaja državnih vlasti. Ako se sada okrenemo prema protestantima u Americi gdje su većina, vidimo koliko su izloženi utjecaju politike, osobito u vrijeme prošlog predsjednika SAD-a D. Trumpa. U toj zemlji katolici izgleda lakše dišu. Nemaju toliki utjecaj kao što ga imaju protestanti. Prema tome velika vjerska zajednica ima veliko iskušenje da se zapravo posvjetovni (sociolozi kažu profanira) tako da ono što treba komunicirati svijetu ne bude više autentično kršćanstvo nego nešto pomiješano, ja to zovem svojevrstan bosanski lonac – ironično je primjetio dr. Matak.
Upitan o etici u poslovanju i moralu u poslovnim odnosima, što promovira ne samo emisija i projekt nego i cijeli medijski sustav PoslovniFM, dr. Matak odgovara kako na to, kao i na korupciju kao goruću temu, gleda s kršćanskog stajališta. Naime, tijekom stoljeća, u feudalno doba, crkveni su posjedi bili vrlo veliki, najuspješniji. Zatim i u kapitalizmu – crkva je uvijek išla uz njih kapitaliste, a obični je čovjek bio zapostavljen. E, sada dolaze protestanti i oni žele osloboditi čovjeka i da razmišlja vjerski slobodnije, da ima referencu svojih vrijednosti, a to je Sveto pismo, a ne neka kurija ili neki sustav bio on u Washingtonu ili Vatikanu. S jedne strane to je pozitivna stvar. Međutim, ako razmišljamo malo više, protestanti su učinili toga radnika radoholičarom, zanemarili su druge njegove potrebe. A Sveto pismo kaže: „radnici slušajte svoje gospodare, a gospodari ne izrabljujte svoje radnike“. To je jedan sklop međusobnog potpomaganja. To upravo potiče protestantizam i to načelo mogu poticati i drugi, svi ostali tu mogu pomoći da ta ravnoteža socijalizacije ojača da bude bolja, smatra glavni tajnik Udruge.
Kako doživljava rusku agresiju, gdje je jedna pravoslavna Rusija napala drugu pravoslavnu zemlju Ukrajinu?
– Gledam na to kao jednu pojavu s početka povijesti čovječanstva, kada je prema Bibliji zabilježeno prvo bratoubojstvo. Mi znamo iz iskustva da se mogu najviše mrziti braća, osobito kod diobe imovine. E, sad kada se pravoslavci međusobno sukobe, to je gadna stvar. Ili kada se katolici ili kršćani međusobno sukobe – to je strašna stvar. Ovo sa Rusijom i u analizama medija zaboravljamo važan sastojak cijelog događaja, ako ne shvaćamo da je dominantan čimbenik novo preslagivanje snaga ekonomskih, političkih, vojnih i sl. a jadni Ukrajinci su oni preko čijih se leđa to događa tj. obračunava. Kada sve to uzmemo u obzir onda možemo činiti ono što svi razboriti ljudi rade, bez obzira koje su vjere, a to je pomagati i solidarizirati se s unesrećenima, poručio je dr. Matak.
Kako vidi odnos između religije, odnosno vjerskih zajednica u današnjem sekularnom društvu. Kakav bi bio poželjan njihov suodnos?
– Često se u javnosti govori da je sekularizam problem religiji, to je naivno. Ja bih rekao da je prije problem u religiji (vjeri) jer dajemo prostora i vjetar u leđa sekularizmu. Smatram da sekularizam nema šanse ako je kršćanstvo dosljedno i primjereno potrebama ljudi. Onda je kršćanstvo dovoljno i humano i napredno i da se u tom slučaju nemamo razloga bojati sekularizma. No, sekularizam ostaje izazov i religiji i društvu, zaključio je razgovor dr. Matak.
Projekt Manjinske religijske zajednice – izazov sekularnom društvu?, kojeg priprema i uređuje Augustin Bašić na multimedijskom poslovnom portalu PoslovniFM, financijski podržava Agencija za elektroničke medije kroz projekt novinarske izvrsnosti za 2022. godinu.
Autor: Augustin Bašić Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 15.srpnja 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM