Autor: Boris Živković
Udruga Strujni krug redovito pristupa gradovima diljem Hrvatske, pa tako i Zagrebu, s različitim inicijativama koje bi poboljšale prometnu situaciju i omogućile razvoj infrastrukture punionica u gradovima. Osim prethodno spomenutog pilot projekta postavljanja punjača u stupove javne rasvjete, u kojemu očekujemo da će i grad Zagreb sudjelovati, primjerice krajem prošle godine smo inicirali i zajedničku suradnju u europskom programu Horizon kojime bi grad Zagreb mogao financirati izradu iznimno bitnog SUMP-a (plana održive urbane mobilnosti), kakav već imaju brojni veći europski gradovi. Taj projekt nam nažalost nije bio prihvaćen, ali tom inicijativom smo stekli vrijedno iskustvo kako bismo u narednim godinama mogli prijavljivati slične projekte.
– Osim toga, vrijedi istaknuti i da smo aktivno predlagali izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima bi se omogućio jednostavniji postupak uvođenja usluge sharinga električnih romobila i bicikala u gradovima. Upravo takvim uslugama mogu se dodatno rasteretiti prometne gužve kojima svakodnevno svjedočimo, ističe u razgovoru tajnik Udruge Strujni krug Tin Koren.
Europska unija je 2019. godine, podsjeća Koren, predstavila poznati plan “Fit for 55” kojime je cilj da sve države članice do 2030. godine smanje emisije stakleničkih plinova za 55 posto. S obzirom na to da promet stvara više od 30 posto stakleničkih plinova, iznimno je bitno da zajedničkim snagama radimo na razvoju električne mobilnosti te time značajno smanjimo emisije štetnih plinova.
U edukaciji građana leži ključ uspjeha
– Uz već navedene izazove, valja istaknuti da je edukacija vjerojatno i jedan od najvažnijih izazova. Naime, velik broj građana ne samo da još uvijek nije upoznat s prednostima električnih vozila nad konvecionalnim vozilima, nego nažalost nisu upoznati niti da električna vozila postoje. Najveći broj građana upoznaje se s novim tehnologijama vozila tek prilikom kupovine novog vozila, a s obzirom na ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, još uvijek većina građana kupuje rabljena vozila umjesto novih. Prema tome, potrebno je duže vrijeme da se građani educiraju kakve tehnologije vozila uopće postoje.
– S druge strane, prilikom kupovine novih vozila brojni građani gledaju samo početnu cijenu vozila, umjesto da se promatraju dugoročni troškovi od cijene vozila, održavanja, potrošnje goriva i sl. Usporedimo li dugoročne troškove, vidljivo je da će električno vozilo prosječnom građanu (koji prelazi oko 10-12 tisuća kilometara) postati isplativo za 3-4 godine, čak i ako ga kupuje bez poticaja, a uz poticaje to može biti i znatno brže. Građanima koji svakodnevno prelaze veće kilometraže poput 20.000 km godišnje, električno vozilo može postati isplativo već nakon 1-2 godine kada se usporede ukupni troškovi.
– Infrastruktura punionica također može biti jedna od prepreka ukoliko kod kuće nemate mjesto za punjenje, ali moramo uzeti u obzir da u Hrvatskoj još uvijek značajan broj stanovnika živi u kućama s mogućnosti punjenja kod kuće. Jedan od najčešćih argumenata protiv električnih vozila je da još uvijek nema dovoljno punjača diljem Hrvatske (jer ih jednostavno nisu primjećivali do sada), ali kada se pokaže mapa javno dostupnih punionica na kojoj je vidljivo gdje se iste nalaze, mišljenje se brzo mijenja.
– Zaključak je da je prvenstveno potrebno educirati građane o električnim vozilima, njihovim prednostima, ali i manama, kako bi što veći broj građana prilikom kupovine novog vozila mogao objektivno procijeniti koja je vrsta pogona najbolja za njihove potrebe. Većina građana već ima preduvjete za posjedovanje električnog vozila, bilo novog ili rabljenog, te bi im se isto itekako moglo isplatiti.
– Među građanima koji kupuju nova vozila, cijena još uvijek predstavlja najčešći izazov. Stoga je iznimno bitno da potičemo kupovinu električnih vozila uz mogućnosti sufinanciranja ili poreznih oslobođenja. Udruga Strujni krug tako iz godine u godinu aktivno surađuje s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kako bismo predlagali poboljšanja modela sufinanciranja vozila s nultom emisijom štetnih plinova, a rezultati su svakako bili vidljivi na posljednja dva natječaja jer je ukupna iskorištenost sredstava bila više od 90 posto, dok su prethodni natječaji imali oko 40 posto neiskorištenih sredstava.
– Osim toga, završetkom prošlogodišnje dodjele poticaja, udruga Strujni krug je započela s pripremom prijedloga izmjena Zakona kojim bi se pri kupovini potpuno električnih vozila ili općenito vozila s nultom emisijom CO2 ukinulo plaćanje PDV-a. Navedeni model inspiriran je primjerom Portugala koji posljednjih godina zahvaljujući olakšicama bilježi nagli porast prodaje električnih vozila, a time se pridružio i među deset zemalja s najvećim udjelom električnih vozila.
– Takvim modelima poticanja kupovine bi se brojnim kupcima značajno olakšala kupovina potpuno električnih vozila jer bi takav poticaj bio dostupan tijekom cijele godine, država više ne bi trebala izdvajati tolika sredstva za sufinanciranje nabavke takvih vozila, a ujedno bi se omogućilo da svi zainteresirani kupci ostvaruju jednak ili sličan poticaj kakav su do sada imali priliku ostvariti.
Električna vozila garantiraju zeleniju budućnost i manje gužve
– Električna vozila značajno doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova i borbi protiv klimatskih promjena.Ona se razlikuju od vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem jer, za razliku od istih, elektromotori ne proizvode nusprodukte poput emisija štetnih plinova i čađe. Time postižu značajno smanjenje emisija CO2 tijekom vožnje što je ključno za postizanje klimatskih ciljeva, ali još bitnije, električna vozila ne proizvode štetne spojeve poput neizgorenih ugljikovodika (HC), ugljičnog monoksida (CO) i dušičnih oksida (NOx) koji su iznimno štetni na zrak i zdravlje ljudi.
– Osim toga, električna energija koja napaja električna vozila može se proizvoditi iz obnovljivih izvora, kao što su solarni paneli i vjetroelektrane, što dodatno smanjuje ekološki otisak vožnje električnih vozila. Svake godine bilježimo sve veći udio električne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije pa električna vozila imaju sve manji ekološki otisak. Također, vrijedi istaknuti da su električna vozila poprilično tiša od vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem čime se smanjuje buka u urbanim sredinama.
– Prema tome, dugoročna korist električnih vozila za okoliš i klimu postaje očigledna kroz znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova, učinkovitiju energetsku potrošnju, smanjenje buke te poboljšanu kvalitetu zraka u urbanim područjima.
– Iz godine u godinu možemo uočiti da Zagreb ima sve veći broj automobila, prometne gužve se značajno povećavaju, a osim toga sve je veći nedostatak parkirnih mjesta, dok istovremeno prema popisu stanovništva broj stanovnika lagano pada. Stoga postavlja se pitanje koliko će još takav promet biti održiv.
– Električni romobili i bicikli, čak i električni mopedi, omogućavaju najpovoljniju motoriziranu vrstu prijevoza te se istima itekako može rasteretiti prometna situacija u Zagrebu, ali iznimno je bitno razvijati biciklističku infrastrukturu kako bi što veći broj građana imao sigurnost odlučiti se na takvu vrstu prijevoza.
– Osim toga, iznimno je bitno dodatno uložiti u kvalitetan javni prijevoz koji bi također bio električan. S obzirom na to da je javni prijevoz konstantno u pogonu te svakodnevno prelazi velike kilometraže, primjerice električnim autobusima bi se mogle ostvariti značajne uštede, ali bi se i značajno smanjila proizvodnja emisija štetnih plinova. Autobusi u javnom prijevozu imaju određene rute po kojima voze pa bi se za iste vrlo jednostavno mogla isplanirati potrebna infrastruktura za punjenje.
– Električna vozila nude širok spektar mogućnosti koje do sada nismo imali s konvecionalnim vozilima. Jednostavnim vozilima poput električnih romobila i bicikala se, uz dobru biciklističku infrastrukturu, može itekako rasteretiti gradski promet te se mogu smanjiti prometne gužve, buka koju konvecionalna vozila proizvode, ali i najbitnije, mogu se značajno smanjiti emisije štetnih plinova.
– Električni automobili, osim što također ne proizvode emisije štetnih plinova u vožnji i smanjuju buku, mogu koristiti i “pogonsko gorivo” koje je dobiveno iz obnovljivih izvora energije poput solarnih elektrana, a time se još dodatno smanjuju emisije štetnih plinova. No moderni električni automobili imaju i još jednu funkciju koja se često zanemaruje, a to je V2G – odnosno korištenje EV-a kao mobilnog spremnika električne energije.
– S obzirom na to da Hrvatska ima problem s povećanom proizvodnjom električne energije tijekom noći, a manjkom el. energije tijekom dana, vizija je da se električni automobili pune tijekom noći (kad postoji višak energije), potom koriste kao mobilni spremnici, a primjerice dolaskom na posao ponovno se spajaju na mrežu kako bi pružili el. energiju (kada postoji manjak energije). Masovnim usvajanjem električnih automobila i ovakve funkcije, količina potrebne el. energije se puno lakše može regulirati te bi država imala značajnu financijsku korist od istih, zaključio je Tin Koren.
Foto: Image by Marilyn Murphy from Pixabay
Objavljeno 27. prosinca 2023. u sklopu projekta Quo vadis Zagreb – postoji li spremnost za odmak od automobilske ovisnosti?, u partnerstvu sa Gradom Zagrebom. #3