U budućnosti će se sve više isticati poslovi koji su donedavno bili zanemareni, danas traženi – poput obrtničkog rada. Iako će razvoj umjetne inteligencije najviše utjecati na takozvane ‘soft skill’ profesije, gdje uglavnom puno poslova mogu biti efikasnije provedeni korištenjem umjetne inteligencije kao što smo vidjeli nedavno, ne vjerujem u tektonske promjene na tržištu rada. Nisam baš uvjeren da će tehnologija potpuno promijeniti tržište rada jer mislim da su se takva predviđanja već pokazala prenapuhana i pretjerana. No, ta nejasnoća je pridonijela još dodatnoj nejasnoći među mladima u Hrvatskoj i zato mislim da je dobro da kao društvo što prije razjasnimo utjecaj umjetne inteligencije pa i vratimo neku vrstu jasnoće po ovom pitanju, sjajno je promišljanje Adama Crnogorca, 19-godišnjeg studenta prve godine Pravnog fakulteta u Zagrebu, povratnika iz Australije.
Adam je spremno za PoslovniFM, projekt TeenBiz, podijelio svoja razmišljanja o studiranju, poslovnim prilikama i općenito životu u Hrvatskoj, ali i razlikama koje on kao mlad čovjek vidi uspoređujući radnu kulturu u Hrvatskoj i Australiji. Naime, Adam je rođen u Zagrebu, ali je već sa sedam godina s obitelji preselio u Australiju, a vratili su se svi lani, uoči nastavka školovanja i polaska na fakultet. Tako je Adam započeo svoje akademske i životne izazove, a svoju perspektivu stečenu u Australiji koristi i kako bi razumio prilike i izazove s kojima se suočava kao student u Hrvatskoj.
– Prije dolaska u Zagreb sam dulje vrijeme planirao što dalje, uz namjeru studiranja na pravnom fakultetu, jer me je već dugo vremena zanimalo pravo i pravnička djelatnost. Mislim da je pravnička profesija dosta cijenjena u Hrvatskoj, ali i potrebna zbog mnoštvo sporova i nejasnoća oko zakona koje imamo, spojio je Adam dvije hrvatske istine u jednoj rečenici. Dodaje da se poslije završenog fakultetu planira zaposliti u pravničkom uredu, osobito je zainteresiran za građansko pravo, koje smatra područjem s najvećim potencijalom za poslovni uspjeh.
No, Adam uočava i probleme zaposlenja mladih, pogotovo u pravničkoj struci.
– Mislim da postoji puno problema u zapošljavanju mladih u Hrvatskoj, uključujući pravnike. Plaće, koliko sam čuo, u prosjeku su niske s obzirom na zahtjevnost pravnog studija i variraju znatno. I sama dužina pravnog fakulteta (minimalno 5 godina, u prosjeku traje 7-8), mi se čini preduga s obzirom na potrebu razvijanja radnog iskustva u tim ranim i bitnim godinama karijere. Malo je i sam obrazovni sustav u Hrvatskoj zbunjujući i ne nudi jasnu sliku o tome što će donijeti uspjeh na tržištu rada. Društvo bi trebalo hitno razjasniti smjer razvoja, kako bi mladima bilo lakše donijeti odluke o svojoj budućnosti, mišljenja je Adam.
Zbog dugog trajanja studiranja, i Adam planira raditi kako bi stekao iskustvo koje će mu biti potrebno u budućnosti, svjestan, kako kaže, da uz fleksibilan rad, poput onog u ugostiteljstvu ili maloprodaji, može uskladiti studije i rad. Želja mu je steći i nekakvo iskustvo u pravnom uredu što prije, tijekom studiranja, tako da ne mora dodatno vrijeme trošiti na stjecanje iskustva poslije fakulteta.
U razgovoru se Adam posebno dotaknuo nečega što ga osobito iznenađuje. Riječ je o radnoj kulturi koja je, kako tvrdi, značajno drugačija od australske.
– U Australiji je vrlo uobičajeno imati posao i rano radno iskustvo već u srednjoj školi, i čak je sramotno to nemati. U Hrvatskoj sam primijetio da skoro nitko ne radi u srednjoj školi, a samo manjina kao studenti, kazao je Adam. Pretpostavlja da su uzrok tome niže studentske satnice, ali i gomila birokratskih pravila koja opterećuju mlade, posebno ako bi radili u srednjim školama, smatra Adam.
„Ako nam fali radna snaga, bolje bi bilo olakšati ta pravila nego dovesti strane radnike, pa i omogućiti i učenicima i studentima da razviju nekakvo radno iskustvo koje će im pomoći u budućnosti“, logično zaključuje.
Poduzetništvo i obrazovanje mladih
Kada je riječ o poduzetništvu, Adam otkriva svoju želju pokrenuti u budućnosti vlastiti pravni ured, ali nije još u potpunosti siguran hoće li to moći ostvariti.
– Zaista me privlači takva vrsta rada, gdje sam odgovoran sam za sebe i nemam vanjskih ograničenja drugih menadžera ili vlasnika. Mislim da je to i najbolji način za financijski napredak u Hrvatskoj, jer nema ograničenja za uspjeh, dok kao radnik u Hrvatskoj, čak i kao radnik u vrlo visokim položajima, čini mi se da si vrlo ograničen, ocjenjuje.
– Najvažnije za takvo pokretanje je razvitak široke mreže poslovnih kontakta, ali i imati potporu obitelji i od drugih, bliskih osoba, zaključuje Adam.
Kroz razgovor se dotičemo gotovo nezaobilazne teme kad je riječ o mladima – teme obrazovnog sustava. Adam ocjenjuje da naprosto obrazovni sustav u Hrvatskoj ne podržava adekvatno mlade poduzetnike.
– Nema dovoljno obrazovanja, prijenosa znanja, pa i potpora ustanova i vlade da mladi pokrenu biznis. Bilo bi lakše da ima, ali na kraju krajeva odluka o ulasku u poduzetništvo je u konačnici osobna odluka, koja nosi i rizike i odgovornosti, koje trebaju sami preuzeti, naglašava Adam te zaključuje da mu se čini da kada mladi imaju negativnu predodžbu o pokretanju vlastitog biznisa, to postaje još teže. Tada su, a uvijek bi i trebali biti, obitelj, mentori i prijatelji glavni faktor, odnosno najveća podrška.
Kada smo već na temi podrške i motivacije Adam zaključuje da njegova motivacija za budućnost nije samo financijska sigurnost, već i želja za stvaranjem pozitivnog utjecaja kroz svoj rad,
– Želim znati da moj rad utječe pozitivno na svijet oko mene i da ima neki smisao. I želim znati da će prihodi od tog rada dovesti do ugodnog života gdje se ne treba brinuti o novcu, ističe. Drži da je Hrvatska dobra zemlja i puna mogućnosti i u trenutačnom stanju, te da trebamo biti pozitivni kao studenti i mladi i iskoristiti mnoštvo prilika koje imamo.
Adam je pozitivac koji se veseli životu, unaprijed veseli svim zgodama koje ga čekaju u daljnjem studiranju i na koncu, na budućem poslu, ali i anegdotama koje će mu se dogoditi radeći, kako kaže, tko zna kakav posao do završetka studija.
Razgovarala: Ema Buković Foto: PoslovniFM/Privatni arhiv
U Zagrebu 12. ožujka 2025. Objavljeno u sklopu projekta TeenBiz Zagreb, kojeg podupire Grad Zagreb.