EY EUROPEAN ATTRACTIVENESS SURVEY 2019
Zagreb, 10. lipnja 2019. (EY/MPR) – Prema najnovijim rezultatima istraživanja o atraktivnosti tržišta za izravna strana ulaganja, zemlje Europe u 2018. godini bilježe pad nakon šest pozitivnih godina i to za četiri posto. Hrvatska se na popisu europskih zemalja našla na 26. mjestu s ukupno 31 projektom, čime je zadržala isto mjesto na ljestvici iako je zabilježila sedam investicijskih projekata manje u odnosu na godinu ranije.
Prema rezultatima istraživanja koje je provela revizorsko-konzultantska kuća EY, u protekloj godini je na razini Europe provedeno ukupno 6.356 investicijskih projekata, što je nakon 2017. godine najviše u zadnjih 19 godina, otkako se istraživanje provodi. Kao ključni razlog pada interesa istraživanje European Attractiveness Survey ističe Brexit.
Tauno Olju, partner u Odjelu savjetovanja u EY-u Hrvatska, komentira: „Brexit neminovno utječe na pad povjerenja i ulaganja, ne samo u Velikoj Britaniji, već diljem Europe. Sada vidimo kakve posljedice na razinu investicija može imati geopolitička neizvjesnost i možda je ovo dobra prilika da se trgnemo i uspostavimo programe kojima bismo privukli investicije i povećali konkurentnost. Inače će globalni ulagači svoj novac ostaviti na drugim, stabilnijim i jednako atraktivnim tržištima.“
Pad su osjetila i najsnažnija gospodarstva
Velika Britanija i Njemačka, dvije najsnažnije ekonomije Europe i najpoželjnije zemlje za ulaganje, a na koje se odnosi trećina ukupnih ulaganja, također su zabilježile pad interesa stranih investitora. U odnosu na prethodnu godinu ulaganja u te zemlje smanjena su za 13 posto. Unatoč padu Velika Britanija i dalje je na prvom mjestu s ukupno 1.054 izravna strana ulaganja. Njemačka je s ukupno 973 ulaganja pala s drugog na treće mjesto, a preskočila ju je Francuska s 1.027 ulaganja. Njemačka autoindustrija, jedna od tradicionalno najsnažnijih gospodarskih grana, u protekloj je godini zabilježila pad proizvodnje od sedam posto. Kao ključni razlozi navode se povećana zabrinutost stranih ulagača zbog Brexita, carinske tarife Sjedinjenih Američkih Država i pad potražnje na kineskom tržištu. Trend pada interesa za ulaganje nije zaobišao ni Francusku. Dok je u 2017. bilježila rast ulaganja od 31 posto, u 2018. postotak rasta iznosio je tek jedan posto. No, i uz minimalan rast ulaganja, u Francuskoj je od svih europskih zemalja pokrenuto najviše investicijskih projekata usmjerenih na istraživanje i razvoj (144 projekta) i proizvodnju (339).
Italija, Irska, Španjolska, Belgija i Poljska bilježe veliki rast
Za razliku od Njemačke i Velike Britanije, u ostalim zemljama zapadne, središnje i istočne Europe strana ulaganja predstavljaju osnovni pokretač proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta. Među prvih deset zemalja prema interesu za ulaganja nalaze se tako Španjolska, Belgija, Poljska, Turska i Irska. Od ostalih zemalja ističe se Italija, koja se nalazi na 14. mjestu s ukupno 103 ulaganja te bilježi najveći godišnji porast od čak 63 posto.
Pariz, London i Berlin najatraktivniji gradovi za ulaganje, a fokus ulaganja je na tehnologiji
Istraživanjem su obuhvaćene i europske metropole, među kojima su se kao najatraktivniji za izravna strana ulaganja istaknuli Pariz, potom London te Berlin. Unatoč smanjenom interesu stranih ulagača u europska gospodarstva, tehnološki sektor i dalje bilježi rast. Prema istraživanju, broj investicijskih projekata porastao je na rekordnih 1.227, što je porast od četiri posto u odnosnu na godinu ranije. Rast je uglavnom vođen američkim tvrtkama, koje su prošle godine činile 37 posto ukupnih ulaganja u tehnološke projekte. U Hrvatskoj je u 2018. godini uloženo u sedam takvih projekata što je ipak rast u odnosu na prethodnu godinu. Na vrhu ljestvice gradova koje ispitanici vide kao kolijevke novih tehnoloških divova, na globalnoj se razini nalaze San Francisco i Silicon Valley, dok su u Europi to London, Berlin i Pariz.
„S obzirom da je prilikom odlučivanja o tome gdje će ulagati investitorima prioritet dostupnost radne snage s adekvatnim tehnološkim vještinama i znanjima (poput AI, robotike, big data i analitike), ključno je nastaviti ulagati u digitalizaciju i tehnologiju, kao i omogućiti pristup agilnoj i kvalificiranoj radnoj snazi,” dodaje Olju.
Geopolitika postaje presudni faktor
Govoreći o rizicima, 38 posto ispitanih navelo je Brexit kao jedan od tri najveća rizika koji utječu na atraktivnost Europe kao destinacije za ulaganja u naredne tri godine. To predstavlja značajan porast u odnosu na 2017., kada je s 30 posto Brexit bio tek na četvrtom mjestu najznačajnijih rizika. Politička nestabilnost u Europskoj uniji te porast populističkih i protekcionističkih trendova sljedeći su najveći rizici koji utječu na izravna strana ulaganja u Europi. 42 posto ispitanika smatra kako bi glavni prioritet za EU trebala biti reforma gospodarskog upravljanja kako bi se osigurao održivi gospodarski rast. 26 posto sudionika ističe kako bi EU trebala pojačati svoju međunarodnu ulogu.