Zagreb, 16. ožujka 2021. (HP) – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 18. ožujka 2021. prigodnu poštansku marku „Uskrs 2021.“ Ovogodišnju prigodnu marku u povodu Uskrsa dizajnirala je Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, a prema likovnom predlošku Sanje Rešček Ramljak, akademske slikarice iz Zagreba. Naklada marke iznosi 50 000 primjeraka. Marka s motivom uskrsnog zeca, nominalne vrijednosti 3,30 kuna, izdana je u arku od 20 maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Prigodno izdanje povodom Uskrsa izdaje se već jedanaestu godinu zaredom. Nova prigodna poštanska marka može se kupiti u poštanskim uredima i u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr. Žig prvog dana bit će u uporabi 18. i 19. ožujka 2021. na filatelističkom šalteru Poštanskog ureda 10000 Zagreb, Branimirova 4.
Tekst u povodu izlaska nove prigodne marke napisala je akademkinja Željka Čorak.
Zec se opet vraća na marku Hrvatske pošte. Kao što se proljeće vraća u naše živote. Ta nenasilna životinjica, skakutava mekana loptica, drhtavih nosnica, dugih i gibljivih ušiju, bila je kao simbol i šifra prisutna u svim drevnim kulturama. I to ne samo u smislu neusporedive razmnoživosti, dakle plodnosti i obnove života. Kao takav zec je pratio razne mitske bogove i sve boginje ljubavi, egipatskog Tota, grčku Afroditu (ali i Artemidu koja ga je štitila), rimsku Veneru, nordijske Eostru, Holdu i Freju. Zbog svog podzemnog prebivališta bio je vezan i uz predodžbe o podzemnom, odnosno onostranom svijetu. Ali među svim simboličnim kontekstima možda je najljepši i kršćanstvu najbliži onaj koji se nalazi u budizmu. Kaže se, naime, da se zec, kad je Buda ogladnio, sam bacio u vatru i ponudio sebe kao hranu.
Kako je zec dobio jaje? Božica Eostra, kako poručuje mit, spasila je promrzlu pticu od smrti zaodjenuvši je u meko krzno i pretvorivši je u zeca. Iz zahvalnosti to biće svake godine daruje Eostri jaje. Jaje kao dar prenijelo se u ljudski, najprije dječji svijet. Veza zeca i jaja spominje se u Njemačkoj već u šesnaestom stoljeću, a sigurno je datirana i dokumentirana u doktorskoj radnji mladog njemačkog liječnika, Johannesa Richiera, iz 1682. godine. On se bavio štetnošću gutanja šarenih uskrsnih jaja kojima su ljudi za uskrsnu nedjelju ukrašavali kuće i vrtove. Iz Njemačke bojena su se jaja kao element uskrsne ikonografije proširila po svijetu i zahvaljujući zecu uveseljavaju nas do danas.
Uskrs, najveći kršćanski blagdan u kojemu je sažet smisao vjere, blagdan je s dva lica. Jedno je neminovna smrt, tuga i tama: ali relativizirana Kristovim prihvaćanjem. Drugo je nada u beskonačnost života, obećanje njegove obnovljivosti. Živimo u vrijeme neočekivanih teškoća. Okuženi smo i potreseni. Perspektiva boljega svijeta podložna je bijegu i magli. Veoma nam je potrebna radost i njezine slike. Zato se na uskrsnu marku Hrvatske pošte vratio zec. Maleni zec među žarkim cvijećem. Vratio se da nas podsjeti na rajski vrt. U koji će on ući lakše od nas, jer je vjerojatno izišao radi nas. Nama će u tu svrhu trebati samo nešto slobodne volje.