Kružno gospodarstvo ima ključnu ulogu u pretvaranju Europe u energetski samodostatni entitet do 2050. godine, uz sve ekološke benefite koje to donosi. “Kako u EU tako i u Hrvatskoj smo još uvijek previše linearni – uzmi, iskoristi i baci, a umjesto da se što više toga iskoristi. U EU se svega 12% otpada reciklira i ponovno iskoristi, a i Hrvatska je na tim brojkama”, istaknuo je Mile Horvat, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Dodao je da, kao i EU, i Hrvatska ima ambiciozne ciljeve po pitanju reciklaže, a zbog čega se i krenulo u izradu novog Zakona o gospodarenju otpadom.
A Zakon, kako je rečeno na Croatia Waste Expo 2021. u organizaciji Poslovnog dnevnika, donosi administrativna rasterećenja i cijeli proces oporabe i recikliranja čini još jednostavnijim. Pojašnjavajući o čemu se radi, Mario Roboz, viši specijalist za dozvole i prekogranični promet otpadom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, navodi da kod djelatnosti gospodarenja otpadom, sada više nema druge obrade otpada kao djelatnosti. Glavne razlike koje postoje odnose se na administrativno rasterećenje što se tiče ishodovanja dozvola za gospodarenje otpadom te vođenje evidencija i očevidnika. Za djelatnost sakupljanja otpada je po Zakonu o održivom gospodarenju otpadom bilo potrebno ishoditi dozvolu, a sakupljanje se trenutno evidentira u evidenciji kada se radi sakupljanje u reciklažnom dvorištu, odnosnu u očevidniku voditelja županija kada se radi o sakupljanju koje obavlja osoba, a ne radi se o reciklažnom dvorištu”, rekao je Roboz. Važan administrativni dio, a velik fokus je upravo na administraciji, odnosi se na ishođenje dozvole koja se veže uz procjenu učinka na okoliš. To više nije preduvjet, isto kao što Očevidnik o nastanku i tijeku otpada više nije propisan, a propisane su samo specijalne situacije kada je to potrebno voditi. Pojednostavljenje procesa je u fokusu, pa su čak i ciljevi danas okupljeni na jednom mjestu. ”Na jednom mjestu u Zakonu imamo propisane sve glavne ciljeve koje se tiču gospodarenje otpadom. Oni u velikoj mjeri jesu preneseni, međutim nisu svi – ciljevi za otpadne gume su potpuno nacionalni. Važan dio su promjene koje se tiču usluga koje osigurava Fond za proširenu odgovornost proizvođača. Ministarstvo će izdavati ovlaštenje za obradu, ali neće dodjeljivati ovlaštenje za okupljanje. Onaj tko obavlja obradu, trebao bi osigurati sakupljačku mrežu”, dodao je Roboz. Razmišljalo se i o ljudskom momentu i motivaciji koja je bitan input za ostvarenje ciljeva. Važan element javne usluge sakupljanja odnosi se na to da je u odluci koju donosi predstavničko tijelo JLS moguće graditi kriterij umanjenje cijena koji bi trebao predstavljati poticaj za odvojenu predaju otpada i kompostiranje biootpada. Kako govori Oroz, naknada gospodarenje otpadom također ima određene promjene, a u sebi sadrži i elemente kao što je reciklabilnost. Iznosi za prekršaje su također smanjeni, istaknuo je Roboz na konferenciji Poslovnog dnevnika.
Đuro Horvat: Koncept regionalnih centara treba revidirati
Potrebna je tehnološka revizija dosadašnjeg modela gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, istaknuo je Đuro Horvat, predsjednik uprave tvrtke Tehnix. Smatra kako koncept regionalnih centara treba revidirati jer postojeći model ne funkcionira. Dodaje da je Tehnix razvio tipsku tvornicu koja je primjenjiva gotovo svugdje, od najmanjih gradova ili općina do gradova poput Zagreba.
Svi živimo u vremenu hiperprodukcije i konzumerizma, što dovodi do proizvodnje sve većih količina različitih vrsta otada. Ipak, kako ne bismo gledali nemile slike divljih deponija, bitna je oporaba. Upravo tome su usmjereni u C.I.O.S. Grupaciji, čija je misija, po riječima člana Uprave CE-ZA-R-a Željka Teufela, pretvarati otpad u resurse. Prilikom oporabe koriste se sve raspoložive tehnike za materijalnu oporabu i recikliranje otpada, a takvim pristupom zalažu se za zatvaranje koncepta kružnog gospodarstva. Njihova misija kreće od sakupljanja, a za sakupljanje otpada trenutno imaju više od 600 teretnih vozila specijalne namjerne i preko 60 lokacija. Otpad skupljaju od trgovačkih društava, ali i na kućnom pragu. ”Ponosno možemo reći da smo kao Grupacija prošle godine sakupili više od milijun tona otpada”, istaknuo je Teufel.
C.I.O.S Grupacija je u 30 godina postojanja investirala u veliki broj postrojenja za obradu otpada. U sklopu postrojenja dobivaju linije koje im omogućuju maksimalno iskorištavanje otpada i proizvodnju sirovina.
”S ponosom najavljujem dvije nove strateške investicije. Prva je automatizirana sortirnica ambalažnog otpada i plastike koja će samoj grupaciji omogućiti povećanje kapaciteta, ali i kvalitetu dobivenih krajnjih sirovina. Drugi projekt je Sinergija, visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja za energetsku uporabu neopasnog otpada i biomase. I ovim putem pozivam sve jedinice lokalne uprave i samouprave da nam se i vlasnički pridruže u ovom projektu”, rekao je Teufel. C.I.O.S Grupacija sudjeluju s 25 posto u količini ukupno obrađenog otpada u Hrvatskoj, osiguravaju ispunjenje nacionalnih ciljeva RH sakupljanjem i obradom 59 tisuća tona otpadnih vozila i 24 tisuće tona EE otpada.
Direktorica Eko-flor plusa Marijana Palijan istaknula je kako je Hrvatskoj potrebna strategija gospodarenja otpadom dulja od jednog političkog izbornog mandata, jer kako dođe koja politička garnitura za njoj ono što je prethodna radila – ne valja. Za gospodarenje otpadom nužan je nacionalni konsenzus, istaknula je Palijan.
Autor: Darko Buković Izvor: Poslovni dnevnik/PoslovniFM
Objavljeno 20. rujna 2021. Sva prava pridržana PoslovniFM