Zagreb, 1. prosinca 2020. (Cepor) – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) organizirao je 1. prosinca 2020. on-line konferenciju Forum obiteljskih poduzeća. Cilj konferencije bio je ukazati na specifične izazove s kojima se u vrijeme krize suočavaju obiteljska poduzeća, među kojima su mnoga u procesu tranzicije upravljanja i vlasništva zbog umirovljenja vlasnika koji su osnivali poduzeća početkom 1990-ih.
Na konferenciju se odazvalo se više od 150 sudionika – predstavnika prve i druge generacije u obiteljskim poduzećima, financijskih, poduzetničkih potpornih i obrazovnih institucija, konzultantskih tvrtki i studenata iz cijele Hrvatske i šire regije.
Mirela Alpeza, direktorica CEPOR-a i izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku navela je sljedeće: „U posljednjem desetljeću trećina hrvatskih tvrtki započela je procese tranzicije upravljanja i vlasništva kao dio pripreme za prijenos poslovanja koji je potaknut planovima za umirovljenje vlasnika i osnivača poduzeća. U ova izazovna vremena, mnogi od njih, nažalost, neće imati energije i upravljačkog kapaciteta za suočavanje s krizom, što će ubrzati njihov interes za izlazak iz poslovanja.“
Jedna od tema konferencije bila je konsolidacija tržišta koja se očekuje kao posljedica krize. O ovoj temi raspravljali su poduzetnici Boris Popović iz Alarm automatike i Ante Mandić iz INsig2 te konzultanti Andrej Grubišić iz Grubišić & Partneri i Andrija Garofulić iz Mazars Hrvatska. Razgovor je vodila Sunčica Oberman Peterka s Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
Boris Popović, suvlasnik i direktor poduzeća Alarm automatika, kojem je ovo već četvrta kriza koju prolaze u svom dugogodišnjem poslovanju, potaknuo je poduzetnike na razmišljanje sljedećim stavovima: „Vremena krize su uzrokovana velikim promjenama, a one opet rezultiraju velikim problemima. Veliki problemi traže i velika rješenja i oni koji prvi krenu u njihovo rješavanje i primjene pritom neke sofisticiranije načine rješavanja od drugih, prije će doći do optimalnih rješenja. Kako kažu, na muci se poznaju junaci, a u krizi je puno muke, a malo junaka pa je to velika prilika za one koji su spremni uhvatiti se s njom u koštac. Za uspjeti u tome treba biti u jako dobroj formi i nije za svakog. Na nemirnom moru se poznaje pravi kapetan i pravi brod.“
Andrija Garofulić iz Mazars Hrvatska ukazao je na veliku dostupnost financijskih sredstava raspoloživih na tržištu za konsolidacijske procese, i u nastavku naveo sljedeće: „Velike korporacije, private equity fondovi te manji tržišni lideri imaju dostupna novčana sredstva za investicije što olakšava restriktivnu poziciju banaka koje nisu pretjerano spremne za financiranje rasta (uslijed COVID krize).“
U nastavku Garofulić je iznio svoj pogled na situaciju u kojoj se nalaze obiteljske tvrtke: „Velik broj obiteljskih firmi nalazi na povijesnoj prekretnici kada moraju odlučiti je li vrijeme da vlasnik izađe i realizira svoj višegodišnji trud ili prepusti menadžmentu / nasljednicima daljnji razvoj poslovanja. Pred nama je zanimljivo vrijeme, kada je više nego ikad nužno pametno razmatrati buduće korake i na pravo vrijeme i uz pravu profesionalnu podršku odlučiti što i kako dalje.“
O ovoj temi govorio je i Boris Vukić, dugogodišnji konzultant za obiteljska poduzeća u tvrtki Adizes Southeast Europe koji je istaknuo je sljedeće: „Vrijeme za nama potvrdilo je tezu da su obiteljske kompanije fleksibilne i prilagodljive novonastalim situacijama. U ovoj godini, obiteljska poduzeća su se, usprkos svemu, u većoj mjeri bavila uređenjem obiteljskih odnosa kao preduvjetom za uspješnu tranziciju, nego što je to bio slučaj prethodnih godina.“
Markus Aschendorf, Predsjednik Europskog fonda za jugoistočnu Europu koji vodi Akademiju za poduzetništvo koja je podržao organizaciju ovogodišnjeg Foruma je istakao sljedeće: „Prijenos poslovanja važan je zadatak za svako obiteljsko poduzeće, ali aktualna kriza uzrokovana pandemijom Covid-19 učinila je taj proces dodatno izazovnim. Kroz podršku organizaciji ove važne konferencije želimo pružiti podršku poduzetnicima u tom složenom procesu. Nadalje, želimo također jačati svijest poduzetničkih potpornih institucija i donositelja politika usmjerenih na poduzetništvo o svim važnim aspektima prijenosa poslovanja.“
U drugom dijelu konferencije predstavljen je CEPOR-ov novi projekt – mentorski program koji provode iskusni, nerijetko umirovljeni poduzetnici okupljeni u Klubu poduzetnika seniora – SENTOR. Program je razvijen na temelju istraživanja najbolje europske prakse, posebice nizozemskog udruženja Soundboard koje djeluje već 40 godina i godišnje pruža podršku za više od 2.000 nizozemskih poduzetnika suočenih s izazovima u poslovanju.
Tijekom konferencije prikazan je video Rotterdam Business Case koji govori o suradnji udruženja Soundboard s Gradom Rotterdamom, a Rob Gringhuis iz Grada Rotterdama izrazio je otvorenost za razmjenu ideja i alata važnih za uspjeh mentorskog programa: „Naša istraživanja pokazuju da je zahvaljujući mentorskoj podršci poduzetnicima u poteškoćama koju pružaju umirovljeni poduzetnici spašeno više od 50% poduzeća koja bi inače završila u bankrotu. Spremni smo pomoći vam s razvojem mentorskog programa u Hrvatskoj, koji u Nizozemskoj provodimo pod sloganom Young + Old = Gold.“
O svojoj motivaciji za sudjelovanje u programu mentorstva i pružanju podrške mladim poduzetnicima govorila je mentorica Blaženka Urbanke, suosnivačica poduzeća HSM Informatika koja je istaknula sljedeće: „Nakon četvrt stoljeća vođenja vlastite firme od samog osnutka, sazrela je situacija da vođenje firme prepustim svojoj djeci. Prolazili smo kroz mnoge izazovne situacije, puno smo naučili i osnažili se, bilo je i puno sretnih okolnosti koje su se dobro posložile na tom putu i sada ću rado svoje iskustvo podijeliti s onima kojima ono može koristiti!”
Osim Blaženke Urbanke na temu podrške poduzetnicima u krizi raspravljali su i poduzetnici – korisnici mentorske podrške Pero Vidović, tvrtka Ambijenti i Ines Poljak Aritonović iz tvrtke Konture, te predstavnici financijskih institucija Jadranka Mršić Hebrang iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Snježana Mamuzić Krpan iz Erste banke.
Važan partner i suorganizator Foruma bio Međunarodni centar za poduzetničke studije Ekonomskog fakulteta u Osijeku. O motivaciji za sudjelovanje u organizaciji Foruma Sunčica Oberman Peterka, voditeljica ICES-a navela je sljedeće: „Od samog početka globalne pandemije uzrokovane COVID-19 virusom Međunarodni centar za poduzetničke studije (ICES – www.ices.hr) Ekonomskog fakulteta u Osijeku svojim djelovanjem nastoji biti društveno odgovoran član zajednice. Osim obrazovnih programa iz područja poduzetništva, što predstavlja redovitu djelatnost ICES-a, ICES je uključen i u organizaciju konferencija, okruglih stolova, panel diskusija, foruma i radionica. Na taj način sudjeluje u informiranju i razmjeni ideja i iskustva poduzetnika i drugih dionika iz različitih djelatnosti o problemima i izazovima, te načinima odgovora na njih. Na taj način, promovira se i važnost Triple Helix suradnje, kao važnog preduvjeta za rješavanje problema, razvoj zajednice i društva u cjelini. Forum obiteljskih poduzeća u partnerstvu s CEPOR-om, još jedna je u nizu takvih aktivnosti.“
Važan dugogodišnji partner u organizaciji CEPOR-ovog Foruma je Hrvatska udruga poslodavaca. Anny Brusić, direktorica HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika je istaknula sljedeće: „Obiteljska poduzeća sastavni su dio svakog gospodarstva, no vjerojatno većina javnosti ne zna da oni čine i dominantni dio među malim poduzećima. Da su obiteljska poduzeća izrazito važna u svakom gospodarstvu prepoznala je i Europska komisija koja je u strateške EU dokumente o razvoju malog i srednjeg poduzetništva unijela i prijenos poslovanja, a koji se dominantno odnosi na obiteljska poduzeća. Procjenjuje se kako se na razini EU zbog tog neuspješnog prijenosa poslovanja izgubi oko 150.000 poduzeća i oko 600.000 radnih mjesta, a u Hrvatskoj je oko 5.000 poduzeća u tom riziku, kao i 50.000 radnih mjesta. Zato je HUP već više godinama suorganizator i partner CEPOR-im aktivnostima čiji je cilj prepoznavanje obiteljskih poduzeća kao važnog dijela poduzetništva. U ovoj krizi obiteljska su se poduzeća pokazala kao izrazito otporna, no ne smijemo zaboraviti da su ona i dalje najugroženiji dio gospodarstva kojemu je potrebno posvetiti posebnu pažnju.“