ZAGREB, 5. studenoga 2021. (GIA) – „Intenzivnijom uporabom digitalnih tehnologija može se smanjiti osigurateljni jaz te povećati efikasnost i profitabilnost osigurateljnog poslovanja.“ – naglasio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Ante Žigman na konferenciji Dani osiguranja koja je 4. studenog 2021. održana u Zagrebu te se tom prilikom, osvrnuo i na digitalnu i zelenu tranziciju industrije osiguranja.
Tijekom pandemijske, 2020. godine, neživotno osiguranje u Hrvatskoj pokazalo je značajnu otpornost na recesiju, uz relativno mali utjecaj na prihod od premija. Bruto premija za neživotna osiguranja tijekom 2020. se zadržala na razini prethodne godine, dok je u 2021. osiguranje od automobilske odgovornosti glavna odrednica rasta premije neživotnih osiguranja. Dok je BDP Hrvatske prošle godine zabilježio pad od osam posto, neživotna osiguranja su ostvarila porast od 5,9 posto. Slični trendovi viđeni su i u drugim dijelovima svijeta, poput Sjeverne i Južne Amerike i drugih, dok u Kini to nije bio slučaj.
„Učinci korona krize i višegodišnje razdoblje niskih kamatnih stopa odrazili su se na negativne premijske trendove životnih osiguranja, no blagi oporavak ipak je vidljiv u 2021. godini. U ovoj godini stope rasta u osiguranju su veće nego lani i može se očekivati dobra godina. No, ono što je obeshrabrujuće je divergentnost između životnog i neživotnog osiguranja, s tim da se u ovoj godini i životno osiguranje počelo oporavljati.“ – rekao je Žigman.
U prošloj godini primjetan je rast likvidiranih šteta životnih osiguranja, ali ne zbog dominacije prijevremenog otkupa polica, već zbog zrelosti portfelja i prirodnog, redovnog isteka polica, što se može očekivati i ubuduće. Godišnji rast likvidiranih šteta životnih osiguranja u 2020. je iznosio 18,3 posto. Porast likvidiranih šteta zabilježen je i u segmentu neživotnih osiguranja, za 3,9 posto, ponajprije zbog materijalizacije rizika potresa. Ostale vrste neživotnog osiguranja nisu zabilježile porast likvidiranih šteta i tu se ne očekuju značajne promjene u predstojećem razdoblju.
Teme s kojima se sektor osiguranja suočava u krizi su zeleno i digitalno. Intenzivnije korištenje digitalnih tehnologija u osiguranju može rezultirati nižim troškovima poslovanja, a u konačnici i nižim premijama za osiguranike. Samim time usluga postaje dostupna širom krugu potencijalnih osiguranika što dugoročno može dovesti do smanjenja osigurateljnog jaza. Sve to moguće je kroz digitalizaciju koja povećava stupanj povezanosti i mobilnosti, koristi prednosti i efikasnost „poslovanja u oblaku“, omogućava analizu velikih količina podataka i korištenje spoznaja koje iz toga proizlaze, kao i intenzivnije korištenja socijalnih mreža u poslovanju osiguratelja.
Prema podacima EY European Cloud Adaption Index 2021, većina osiguratelja svjesna je pozitivnih promjena koje donosi upotreba digitalnih tehnologija. Tako, primjerice, njih 69 posto smatra da digitalne tehnologije donose agilnost i fleksibilnost, a 56 posto da pojednostavljuju i olakšavaju pristup tržištu.
Da je online postalo uobičajeno za korisnike osiguranja govori ispitivanje Swiss RE Instituta koje pokazuje velik udio osiguranika koji bi kupili policu osiguranja digitalnim putem, čak 69 posto njih bi to učinilo za auto osiguranje, 61 posto za zdravstveno osiguranje, a 58 posto za životno osiguranje.
No, osim koristi digitalizacija stvara i nove rizike, poput kibernetičkih napada, ali ujedno i prilike za osiguranje: od pada sustava, hakerskih napada, gubitka/krađe ili zloupotrebe osobnih podataka, tehnoloških pogrešaka (s posljedicom fizičke povrede, oštećenja imovine ili financijskog gubitka) te pada sustava i sl.
Uz sve postojeće rizike javljaju se i oni novi, poput vremenskih nepogoda i šteta uslijed globalnog zatopljenja. Zbog svoje okrenutosti prema dugom roku osiguravatelji životnog osiguranja mogli bi postati pokretači zelene ekonomije i zelenih ulaganja. Osiguratelji sve više traže usmjerenost kompanija u koje ulažu na održivo poslovanje te transparentnost te potiču na usvajanje strategija koje promiču ciljeve Pariškog sporazuma.
No, porast broja prirodnih katastrofa nije praćen jednakom dinamikom porasta osiguranja tih rizika – samo jedna trećina svjetskih gubitaka je osigurana te postoji globalni jaz osiguranja od prirodnih katastrofa. Pritom se Hrvatska ističe jazom između ukupnih i osiguranih ekonomskih gubitaka od prirodnih katastrofa u odnosu na ostatak EU, te u tom segmentu postoji potencijal za poboljšanje. Praksa je pokazala i da se puno brže oporavljaju ekonomije koje imaju osiguranja od prirodnih katastrofa, a da je kod onih ekonomija koji nemaju takva osiguranja gubitak BDP-a veći. Pri tome treba reći i da neki rizici prirodnih katastrofa postaju preskupi za osiguranje.
Solventnost društava za osiguranje u Hrvatskoj je znatno iznad regulatornog minimuma, a prema stres testu Hanfe imovina osiguravatelja niti u najgorim scenarijima ne bi bila na zabrinjavajuće niskoj razini te bi sektor osiguranja zadržao primjerenu kapitaliziranost.
Tijekom dana održana je i panel-rasprava u kojoj su, uz zamjenicu predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, Ilijanu Jeleč sudjelovali i član uprave Croatia osiguranja d.d., Vančo Balen, predsjednik Uprave Generali osiguranja d.d. Mario Carini, predsjednik Uprave Allianz Hrvatska d.d. Daniel Matić i predsjednica uprave Uniqa osiguranja d.d., Sabine Usaty. Tom su se prilikom osvrnuli na prethodno razdoblje za industriju osiguranja, zaštitu potrošača, PEP proizvod, utjecaj digitalizacije i druge aktualne teme.
„Svaki nadzor koji Hanfa radi u svojoj pozadini ima zaštitu potrošača koja nam je izuzetno važna. Podržavamo tržišnu utakmicu koja donosi i bolje i nove proizvode, ali pri tome se mora voditi računa i o pravima i zaštiti potrošača.“ – naglasila je tom prilikom zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, Ilijana Jeleč te pojasnila da će prema izmjenama Zakona o zaštiti potrošača Hanfa ubuduće biti izrijekom imenovana kao tijelo koje će pratiti primjenu tog zakona, nad subjektima nadzora Hanfe.
Osvrćući se na uvođenje IFRS 17 standardna ocijenila je da je riječ o izuzetno zahtjevnom standardu koji traži značajan angažman i sredstava i zaposlenika osiguravajućih društava, ali isto tako i sa strane regulatora. Do kraja godine bit će definirani i poznati svi potrebni izvještaji, što će biti značajan korak u tom projektu.
Za aktualnu temu uvođenja eura u Hrvatskoj tom je prilikom naglasila da će osim organizacijskih i ljudskih resursa koji će biti potrebni da se ista tehnički provede ta promjena imati i važan utjecaj na kapitalnu poziciju osiguratelja, koja će se nešto smanjiti, s obzirom na dosadašnju kunsku krivulju za diskontiranje pričuva.
Tijekom svoje prezentacije „Zeleni osiguravatelji u zelenoj Hrvatskoj i Europi: Pogled s obje strane novčića“, član Upravnog vijeća Hanfe, Tomislav Ridzak je ocijenio da se sve što ima oznaku „zeleno“ danas dobro prodaje, bilo da je riječ o obveznicima, investicijskim fondovima ili potrošačkim dobrima i da možemo očekivati da će dugoročno oni proizvodi koji ne budu dovoljno „zeleni“ biti istisnuti s tržišta. Iskustvo je pokazalo da su investicijski fondovi koji su imali tzv. zelenu komponentu bili otporniji na ovu krizu te ulagači iz njih nisu povlačili sredstva kao što je to bio slučaj s drugim vrstama investicijskih fondova.
Prema dostupnim podacima iz 2018. godine u Europi je nešto manje od polovine imovine pod upravljanjem „zeleno“, odnosno 48,4 posto, dok je u SAD-u i Japanu taj postotak manji i iznosi 25,7 posto i 18,3 posto. Najveći napredak postigle su Australija s 63,2 posto i Kanada s 50,6 posto udjela „zelenog“ u ukupnoj imovini pod upravljanjem.
Osvrćući se na osiguravajuća društva rekao je da se od njih očekuje da doprinesu smanjenju rizika održivosti te da će sve trebati biti u skladu s taksonomijom kako bi se jasno znalo što doista ulazi u tu kategoriju.
Prema analizi Hanfe iz 2019. godine pokazalo se da samo 20 posto domaćih osiguratelja ima proizvode bazirane na riziku klimatskih promjena, ali i da je trend pozitivan. U 2020. ostvaren je pomak i povećana je ponuda proizvoda koji uzimaju u obzir klimatske promjene, te su se pojavili inovativni proizvodi poput onih u segmentu poljoprivrede, tarife auto osiguranja za električne automobile i slično. No, vidljiva je značajna razlika u ponudi ovisno od društva do društva – naglasio je Ridzak te zaključio da se proces tek po malo definira no ono što je jasno je da će osiguratelji trebati upravljati svojom izloženosti prema ESG rizicima.
Izvor: Hanfa
Objavljeno 5. studenoga 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM