Zagreb, 18. rujna 2024. (GIA) – U knjizi “Geometrija i glazba- glazbena mjera trokuta -nota/zvuk korijena broja”, koja uskoro izlazi iz tiska, sustavno se govori o geometrizaciji parametra trajanja (glazbenih mjera i notnih vrijednosti), nasuprot institucionalno i široko prihvaćenoj aritmetizaciji. Skladanjem glazbe u geometrijskim glazbenim mjerama nastoji se biti bliže istini.
Autor knjige, izvođač i skladatelj Antun Toni Blažinović, prvi je put javno, nedavno na performansu u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, objavio i istodobno izveo svoju pretpostavku-teoriju o popriličnoj sličnosti, pa možda i podudaranju 7/8 mjere i geometrijske glazbene mjere 1-1-√2 .
Blažinović posljednjih 20 godina ustrajno djeluje na području glazbe i geometrije odnosno prostorno-vremenskog proporcioniranja glazbe, isprepletenog s filozofskim mislima od antike do suvremenika. Naglasak je na geometrijskim glazbenim mjerama s kojima je započeo 2003. godine kada je objavio svoju prvu skladbu na geometrijskim principima. Godine 2004. u NSK Zagreb promovira „Glazbenu mjeru trokuta-Trianglemetre“, a 2005. godine u kazalištu ZeKaeM „Zvuk/Notu trajanja korijen iz 2“.
“Upravo skladanjem glazbe u geometrijskim glazbenim mjerama nastoji se biti bliže istini, a ide se i korak dalje-prema prirodi, koja je istina, a time i ljepota”, ocjenjuje Blažinović. Naglašava kako je to njegova borba za geometrizaciju glazbenih mjera. Dodaje da je rad na geometrijskim glazbenim mjerama postao svrha njegovog bavljenja glazbom. Razvoj te ideje doživljava kao svojevrsnu ‘mentalnu nadogradnju’, bez unaprijed zadanih očekivanja koja bi mogla rezultirati razočaranjem.
Svjestan da otvara svojevrsnu Pandorinu kutiju u glazbenom izričaju, autor u svome obraćanju u MSU podsjeća na istraživanja koja su provodili etnomuzikolozi i skladatelji, primjerice Janeček koji je na području Šleske pronašao da ljudi iz naroda napjeve pjevaju u Zlatnom rezu, kao i na primjere Keltskih narodnih napjeva.
“Netko je i možda u 19. ili početkom 20. stoljeća snimio narodnu pjesmu, nekako ju notno aritmetički zapisao, a možda su tadašnji ljudi pjevali te napjeve upravo u nekom prirodnom- geometrijskom ritmu. Zato je za mene geometrija istina, veća nego aritmetika” ; ističe Blažinović.
Performans s prvim javnim predstavljanjem teorije – pretpostavke sličnosti odnosno podudaranju glazbenih mjera 1-1-√2 i 7/8, održan u MSU Zagreb, bio je posvećen jedinstvenom, nedavno preminulom akademiku i muzikologu Nikši Gligi, jednom od vodećih stručnjaka za suvremenu hrvatsku glazbu. Njemu je autor Blažinović prvome ispričao tezu o glazbenoj mjeri trokuta i koji ga je ohrabrio da može ići u tom pravcu, da je zanimljivo, a poslije je Blažinoviću razmišljanjem o tome svemu “došla” i nota korijena broja .
U knjizi autor detaljno opisuje svoja razmišljanja do kojih su ga dovele Glazbena mjera trokuta i nota (zvuk) trajanja korijena broja, te elaborira pretpostavku da bi 7/8 glazbena mjera mogla u stvari biti 1-1-√2 glazbena mjera. Do te pretpostavke je, kaže, došao i na osnovu vlastitog iskustva pri izvedbi nekih svojih skladbi u glazbenim mjerama 1-1-√2 i 7/8, posebno u bržem tempu.
“Možda su naši preci u glazbenoj mjeri 1-1-√2 izvodili glazbu ili ritualno plesali sasvim spontano, na intuitivno-osjećajno -kozmičkoj razini, bez brojanja. Kada je unuk slušao djeda kako svira u geometrijsko-prirodnoj mjeri, zasigurno nije brojao nego je to ‘upijao’ – kao ritam, u loopu, kao ritualno ponavljanje 1/1. S vremenom je netko to kasnije išao transkribirati u note, te je zbog velike sličnosti to izbrojao i zapisao kao 7/8 i tako aritmetizirao glazbenu geometrijsku mjeru po pravilu čovjekovih pravila-zakona, a ne zakona prirode”; naglašava Blažinović.
“Geometrijske glazbene mjere, glazbena mjera trokuta i nota korijena broja se mogu shvatiti kao alternativa, kao da, metaforički, egzistiraju u paralelnim svjetovima. Kada se (ako se), jednog dana, uđe dublje u smisao geometrijske glazbene mjere, nadam se da će taj koncept postati zastupljeniji, da će ući u širu uporabu i ravnopravno egzistirati (ne kao suprotnost, već kao proširenje iskustva) – uz bok standardnim, općeprihvaćenim aritmetiziranim glazbenim mjerama”; iznosi Blažinović. Predosjeća, kaže, da zvukom, u trajanju i omjeru kakav je odredio svemir, možemo biti povezani – Svi i Sve.
“Iako sam u prošlim razdobljima često bio sam na svom putu – u afirmaciji geometrijskih glazbenih mjera, zvukova i nota trajanja korijena broja te glazbene mjere trokuta – smatram to svojim područjem apsolutne slobode u glazbi. Geometrijske mjere, budući da su dio prirode, nemam namjeru „prisvajati“, već ideju želim podijeliti u vidu neke vrste glazbene mjere otvorenog koda (open source musical measure)”; kaže Blažinović u knjižici jedne od svojih izložbi naziva Trokutometar-Trianglemetre.
Na linku poslušajte kako je zvučala prva javna izvedba i objava sličnosti glazbene mjere trokuta dimenzija 1-1-√2 i glazbene mjere 7/8 na Dokuperformansu Trokutometar-Nota/zvuk korijena broja izvedenom u Muzeju suvremene umjetnosti – Zagreb, 25. lipnja 2024., na otvorenju festivala Eurokaz-Eurijala 2024.
Izvor: www.trianglemetre.com Foto: Žarko Sušac
Objavljeno 18. rujna 2024. Sva prava pridržana PoslovniFM.