- Investicija u SE Vis iznosi 31 milijun kuna
- SE Vis snage 3,5 MW prva je velika sunčana elektrana na hrvatskim otocima, a podmirivat će potrošnju oko 1.600 kućanstava
- Uz elektranu će se instalirati baterijski spremnik snage 1 MW, prvi takve veličine u Hrvatskoj
- Ukupna ostvarena ulaganja HEP-a u 2020. iznosit će rekordnih više od 4 milijarde kuna
VIS, 11. rujna 2020. (HEP) – Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić pustili su danas u rad 31 milijun kuna vrijednu Sunčanu elektranu Vis, najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj. SE Vis, snage 3,5 MW, prva je od sedam HEP-ovih sunčanih elektrana koje će se pustiti u rad tijekom ove godine u sklopu 750 milijuna kuna vrijednog ciklusa izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. godine.
Izgradnjom sunčane elektrane, otok Vis dobio je vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone.
„Puštanje u rad najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj povijesni je dan za otok Vis i početak onoga što će se u Hrvatskoj događati u narednih 10 godina. Vlada Republike Hrvatske je još 2017. godine snažno krenula u realizaciju nove energetske politike Hrvatske i Europske unije, koje su usmjerene ulaganjima u zelenu energiju. Ova elektrana je najbolji primjer takvog ulaganja i u ime Vlade čestitam HEP-u i KONČARU na ostvarenju ove vrijedne investicije za hrvatsku energetiku i gospodarstvo“, izjavio je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske na današnjem događanju.
SE Vis je prva velika sunčana elektrana izgrađena na hrvatskim otocima. Elektrana snage 3,5 MW godišnje će proizvoditi, bez poticaja i na potpuno tržišnoj osnovi, oko 5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 1.600 kućanstava. Izgrađena je na zemljištu površine 5,5 hektara, na brdu Griževa glavica u blizini Žene Glave, 3,6 kilometra jugozapadno od grada Visa i 4,8 kilometara istočno od Komiže.
„Sunčana elektrana Vis, uz niz drugih projekata u izgradnji, dokaz je da mi u HEP-u danas više ne govorimo samo o planovima i obećanjima, već o projektima koji su stvarni i koji se realiziraju. Provedbom ukupnih investicijskih projekata, a samo ove godine očekujemo rekordnu realizaciju u iznosu većem od 4 milijarde kuna, pogotovo projekata s velikim udjelom domaće komponente, snažno doprinosimo razvoju i stabilnosti hrvatskog gospodarstva. Fokus nam je na projektima koji su u funkciji povećanja kvalitete života na otocima“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.
Radove na izgradnji SE izveo je KONČAR – Inženjering za energetiku i transport, a vođenje gradnje i nadzor obavila je tvrtka Fractal iz Splita. U elektrani je instalirano 11.200 fotonaponskih modula snage 340 Wp te pet frekvencijskih pretvarača nazivne snage 720 kW, koje je kao jedan od ključnih elemenata elektrane, razvio i proizveo KONČAR. Sustav upravljanja i nadzora rada elektrane također je razvijen i proizveden u KONČARU.
„Rezultat zajedničkih napora HEP-a i KONČARA na putu ka energetskoj autonomiji i samodostatnosti hrvatskih otoka izgradnja je suvremenih projekata poput prve neintegrirane sunčane elektrane ovdje na Visu. Istaknuo bih kako je zahvaljujući razvoju KonSol pretvarača, KONČAR osigurao direktno spajanje elektrane na distribucijsku mrežu te na taj način smanjio gubitke u transformaciji energije. Nadam se da će KONČAR kroz isporuku pretvarača i sustava upravljanja i nadzora elektrana i dalje pratiti HEP u najavljenim ulaganjima u energiju Sunca“, izjavio je Gordan Kolak, predsjednik Uprave KONČAR – Elektroindustrije d.d.
Uz sunčanu elektranu Vis instalirat će se baterijski spremnik snage 1 MW i kapaciteta 1,44 MWh, prvi takve veličine u Hrvatskoj. Baterijski spremnik će se koristiti za pružanje usluga uravnoteženja elektroenergetskog sustava te u svrhu očuvanja stabilnosti mreže na otoku. Izgradnjom sunčanih elektrana i pratećih baterijskih spremnika, jačanjem elektroenergetske mreže, uključujući zamjenu i izgradnju podmorskih kabela te postavljanjem punionica za električna vozila, HEP povećava sigurnost opskrbe i pomaže ostvarenju visokog stupnja energetske samodostatnosti hrvatskih otoka prema najvišim okolišnim standardima. HEP godišnje u poboljšanje elektroenergetske infrastrukture otoka Visa ulaže prosječno milijun kuna, a u iduće tri godine uložit će gotovo 30 milijuna kuna u niz projekata, od kojih se ističe polaganje podmorskih kabela Hvar-Pakleni otoci–Vis te Vis-Biševo, kao i polaganje 20-kilovoltnih kabelskih vodova Ravno Stupišće i Smokova. Također, počeli su radovi na postavljaju prve ELEN punionice za električne automobile na otoku, u gradu Visu, a slijedi i postavljanje punionice u Komiži.
„Sunčana elektrana Vis će zajedno s ostalim projektima sunčanih elektrana u izgradnji poput SE Vrlika i projektima u razvoju kao što su elektrana Bogomolje na Hvaru i drugi, Splitsko-dalmatinska županija će ostati predvodnica u obnovljivim izvorima u Hrvatskoj. Drago mi je da je naš prelijepi otok Vis, zahvaljujući sunčanoj elektrani na dobrom putu da ostvari energetsku samodostatnost“, izjavio je Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije.
HEP će do 2030. godine izgraditi novih 1.500 MW proizvodnih kapaciteta, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, što odgovara snazi NE Krško. Investicijski ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. godine vrijedan je 750 milijuna kuna. U tijeku je izgradnja sunčane elektrane Marići kod Žminja, snage 1 MW i vrijednosti 9 milijuna kuna, SE Kaštelir 2, također u Istri (2 MW, 15 milijuna kuna), SE Cres, najveće sunčane elektrane u izgradnji u Hrvatskoj (6,5 MW, 41 milijun kuna), SE Obrovac (5,5 MW, 42,6 milijuna kuna), SE Vrlika Jug (2,1 MW, 11 milijuna kuna) i SE Stankovci (2,5 MW, 26,3 milijuna kuna). Do kraja 2020. u komercijalni će rad biti puštena i VE Korlat (snage 58 MW i vrijednosti investicije više od 500 milijuna kuna), prva vjetroelektrana u proizvodnom portfelju HEP-a.