Zagreb, 14. listopada 2021. (GIA) – Europska komisija donijela je Komunikaciju o cijenama energije radi rješavanja problema iznimnog porasta globalnih cijena energije, za koji se predviđa da bi mogao trajati cijelu zimu, i pružanja potpore europskim građanima i poduzećima. Komunikacija uključuje „paket mjera” koje EU i države članice mogu poduzeti kako bi ublažili neposredni učinak rasta cijena i dodatno ojačali otpornost na buduće cjenovne šokove. Kratkoročne nacionalne mjere uključuju hitnu potporu dohotku kućanstava, državnu potporu poduzećima i ciljana smanjenja poreza. Komisija će podupirati i ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost; razmotriti moguće mjere za skladištenje energije i kupnju zaliha plina i ocijeniti trenutačni model tržišta električne energije.
Na jučerašnjem predstavljanju paketa mjera povjerenica EU-a za energetiku Kadri Simson izjavila je: Porast globalnih cijena energije ozbiljan je razlog za zabrinutost u EU-u. U kontekstu izlaska iz pandemije i početka gospodarskog oporavka važno je zaštititi najugroženije potrošače i poduprijeti europska poduzeća. Komisija pomaže državama članicama da poduzmu hitne mjere za smanjenje negativnog učinka na kućanstva i poduzeća ove zime. Istodobno razmatramo druge srednjoročne mjere kako bismo svoj energetski sustav učinili otpornijim i fleksibilnijim i kako bi izdržao sve nestabilnosti u cijelom prijelaznom razdoblju. Trenutačno je stanje iznimno, a unutarnje energetsko tržište dobro je funkcioniralo posljednjih 20 godina. No moramo osigurati da tako ostane i u budućnosti, ostvarivanjem ciljeva europskog zelenog plana, jačanjem energetske neovisnosti i ispunjavajući naše klimatske ciljeve.
Paket kratkoročnih i srednjoročnih mjera
Trenutačno naglo povećanje cijena zahtijeva brz i koordiniran odgovor. Postojeći pravni okvir omogućuje EU-u i državama članicama da poduzmu mjere za ublažavanje neposrednih posljedica na potrošače i poduzeća.
Prednost bi trebalo dati ciljanim mjerama kojima se može brzo ublažiti učinak rasta cijena na ugrožene potrošače i mala poduzeća. Te bi se mjere trebale lako prilagoditi u proljeće, kada se očekuje da će se situacija stabilizirati. Pritom ne bi trebalo remetiti našu dugoročnu tranziciju i ulaganja u čišće izvore energije.
Hitne mjere za zaštitu potrošača i poduzeća:
- osigurati hitnu potporu dohotku za potrošače pogođene energetskim siromaštvom, na primjer putem vaučera ili djelomičnih plaćanja računa, što se može financirati prihodima iz sustava EU-a za trgovanje emisijama;
- odobriti privremene odgode plaćanja računa;
- uspostaviti zaštitne mjere kako bi se izbjegla isključenja iz mreže;
- osigurati privremena, ciljana smanjenja stopa oporezivanja za ugrožena kućanstva;
- pružiti potporu poduzećima ili sektorima, u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama;
- poboljšati međunarodnu suradnju u području energetike kako bi se osigurala transparentnost, likvidnost i fleksibilnost međunarodnih tržišta;
- istražiti moguće protutržišno ponašanje na energetskom tržištu i zatražiti od Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) da dodatno pojača praćenje kretanja na tržištu ugljika;
- omogućiti širi pristup ugovorima o kupnji energije iz obnovljivih izvora i poduprijeti ih popratnim mjerama.
Prelazak na čistu energiju najbolje je osiguranje od cjenovnih šokova u budućnosti te ga je potrebno ubrzati. EU će nastaviti rad na učinkovitom energetskom sustavu s visokim udjelom obnovljive energije. Iako jeftiniji obnovljivi izvori energije imaju sve veću ulogu u opskrbi elektroenergetske mreže i određivanju cijene, drugi izvori energije, uključujući plin, i dalje su potrebni u razdobljima veće potražnje. U skladu s postojećim modelom tržišta plin i dalje određuje ukupnu cijenu električne energije kada se upotrebljava jer svi proizvođači dobivaju istu cijenu za isti proizvod (električnu energiju) kada se uvodi u mrežu. Opći je konsenzus da je postojeći model granične cijene i dalje najučinkovitiji, ali potrebna je daljnja analiza. Kriza je također istaknula važnost skladištenja za funkcioniranje tržišta plina EU-a. EU trenutačno ima skladišni kapacitet za više od 20 % svoje godišnje potrošnje plina, ali sve države članice ne raspolažu kapacitetima za skladištenje, a razlikuju se i prema načinu njihove upotrebe ili obvezama skladištenja.
Srednjoročne mjere za otporan energetski sustav bez ugljika:
- pojačati ulaganja u obnovljive izvore energije, obnovu i energetsku učinkovitost te ubrzati dražbe za obnovljive izvore energije i postupke izdavanja dozvola;
- razviti kapacitete za skladištenje energije kako bi se podržalo povećanje udjela obnovljivih izvora energije, uključujući baterije i vodik;
- zatražiti od europskih energetskih regulatora (ACER) da ispitaju prednosti i nedostatke postojećeg modela tržišta električne energije i prema potrebi Komisiji predlože preporuke;
- razmotriti reviziju propisa o sigurnosti opskrbe kako bi se osigurala bolja upotreba i funkcioniranje skladištenja plina u Europi;
- istražiti potencijalne koristi koje bi državama članicama donijela dobrovoljna zajednička nabava zaliha plina;
- uspostaviti nove prekogranične regionalne skupine za plinski rizik koje bi analizirale rizike i savjetovale države članice o izradi nacionalnih planova za prevenciju i hitne mjere;
- ojačati ulogu potrošača na energetskom tržištu tako da im se omogući odabir i promjena opskrbljivača, proizvodnja vlastite električne energije i pridruživanje energetskim zajednicama.
Mjere iz paketa pridonijet će pravodobnom odgovoru na trenutačna iznimna povećanja cijena energije, koja su posljedica izvanredne globalne situacije, te cjenovno pristupačnoj, pravednoj i održivoj energetskoj tranziciji u Europi, uz veću energetsku neovisnost. Ulaganjima u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost neće se samo smanjiti ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima, nego će se osigurati i povoljnije veleprodajne cijene energije koje su otpornije na globalna ograničenja opskrbe. Prelazak na čistu energiju najbolje je osiguranje od ovakvih cjenovnih šokova u budućnosti i potrebno ga je ubrzati, među ostalim i radi klime.
Kontekst
Kao i mnoge druge regije u svijetu, EU se trenutačno suočava s naglim porastom cijena energije, koji je uglavnom posljedica povećane globalne potražnje za energijom, a posebno plinom, jer se ubrzava gospodarski oporavak nakon vrhunca pandemije bolesti COVID-19. Europska cijena ugljika također je naglo porasla u 2021., ali po nižoj stopi od cijena plina. Učinak povećanja cijene plina na cijenu električne energije devet je puta veći od učinka povećanja cijene ugljika.
Komisija se o primjerenom odgovoru na trenutačnu situaciju savjetovala s brojnim dionicima. O tom je pitanju raspravljala sa zastupnicima u Europskom parlamentu i ministrima u Vijeću Europske unije i stupila u kontakt s predstavnicima sektora i međunarodnim dobavljačima energije. Neke države članice već su najavile nacionalne mjere za ublažavanje rasta cijena, a druge od Komisije traže smjernice o tome koje mjere mogu poduzeti. Određeni međunarodni partneri već su potvrdili da planiraju povećati isporuku energije u Europu.
Današnjim paketom mjera omogućuje se koordinirani odgovor radi zaštite najugroženijih. Paket je pomno osmišljen kako bi se odgovorilo na kratkoročne potrebe smanjenja energetskih troškova kućanstava i poduzeća, a da se pritom u srednjoročnom razdoblju ne poremeti unutarnje energetsko tržište EU-a ili zelena tranzicija.
Sljedeći koraci
Povjerenica Simson predstavit će komunikaciju i paket mjera zastupnicima u Europskom parlamentu u četvrtak 14. listopada te ministrima zaduženima za energetiku 18. listopada. Zatim će europski čelnici na predstojećem sastanku Europskog vijeća 21. i 22. listopada raspravljati o cijenama energije. Ta je komunikacija doprinos Komisije stalnoj raspravi među tvorcima politika EU-a. Komisija će nastaviti razmjenjivati mišljenja o toj važnoj temi s nacionalnim upravama, industrijom, potrošačkim skupinama i međunarodnim partnerima i spremna je odgovoriti na sve dodatne zahtjeve država članica.
Izvor: Europska komisija Foto: Pixabay
Objavljeno 14. listopada 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM