Poslovni FM nastavlja svoj serijal emisija Ekumena i etika u poslovanju s posebnim naglaskom na odnos religije i znanosti. Jesu li suprotstavljeni ili komplementarni i autonomni u svom putu traženja transcendentnosti?
Opće je mišljenje da su protestanti oblikovali europsku misao, gradili radnu etiku, razvijali pismenost na narodnim jezicima. Značajno su doprinijeli i razvoju skupštinskog modela vlasti i u crkvi i u društvu, odnosno u razvoju demokracije. Stoga smo našeg gosta Mraza pitali da nam ocrta identitet baptista danas.
– Baptisti su jedna od najstarijih protestantskih crkava sljednica Reformacije, odnosno slobodnih crkava (crkava reformacijske baštine), a počeci joj sežu u 16. stoljeće. Uz ostale kršćanske crkve prihvaćaju apostolsko vjerovanje, nicejsko-carigradsko vjerovanje i lozanski zavjet – rekao je Mraz te nastavio da su osnovne značajke, tj. načela – krštenje na temelju osobne vjere, zahtjev rasta u osobnoj praktičnoj pobožnosti, spasenje isključivo vjerom po Božjoj milosti, gospodstvo Isusa Krista, vrhovni autoritet je Biblija za sva pitanja vjere i života, osobna odgovornost pojedinca pred Bogom i sloboda savjesti, neovisnost lokalne zajednice, kongregacijski ustroj crkve te odvojenost crkve i države. U svijetu to je jedna od najvećih denominacija s više od 60 milijuna krštenih vjernika, a ako računamo širu zajednicu to je oko 200 milijuna baptista vjernika.
U Hrvatskoj baptisti su organizirani u 51 zajednici i sve skupa broje oko 3.000 vjernika. Rasprostranjeni su od Iloka do Murskog Središća, od Umaga do Rijeke koja ima najveći broj vjernika, a tu su još Dubrovnik, Osijek, Međimurje i Zagreb.
Mraz je ujedno i čelnik Udruge za vjerske slobode u RH koja je prisutna tri desetljeća u našoj zemlji. Na pitanje kako vidi vjerske slobode danas, Mraz odgovara da je RH postavila visoke standarde u području religijskih sloboda već u božićnom Ustavu 1990. godine.
– Vjerske slobode i prava su velika vrijednost ovoga društva jer su one odvojene od države. Udruga je osnovana 1994. godine, a prvi je predsjednik bio baptist dr. Branko Lovrec koji je poručio da je utemeljenje ove udruge posljedica „stasanja vjerske slobode u demokratskom društvu“. I muftija Ševko Omerbašić tada je rekao da je to osnivanje zbog niske razine vjerske slobode koja je tada bila u Hrvatskoj. Islamska zajednica aktivno je doprinosila razvoju ove udruge (predstavnik islamske zajednice bio je ugledni muslimanski intelektualac Sulejman Mašović) – rekao je Mraz. Istaknu je da je od samoga početka Udruga imala ugledne, eminentne i stručne osobe koji su se zauzimali za vjerske slobode i prava tj. za razvoj multikulturalnosti i multireligioznosti i to je održala sve do danas
– Volim kazati da je religijska sloboda krhka tvorevina koju je potrebno njegovati. Ona je u kontinuitetu susretište različitih vjerskih zajednica, različitih religija i različitih svjetonazora. Također, zauzima se za ireligiozne osobe tj. one koje ne vjeruju i ne pripadaju niti jednoj religijskoj zajednici – rekao je Mraz.
To su primjerice Udruga David, Inicijativa „nisam vjernik“, Udruga protagora i slično.
Budući da u ovom novom projektu stavljamo naglasak na odnos znanosti i religije – jesu li suprotstavljeni ili komplementarni, ili svaka od njih – znanost i religija – ima svoj put u traženju transcendentnosti, željeli smo čuti više o ovoj izazovnoj i ne završenoj temi, bolje reći razmišljanja ovog uglednog protestantskog teologa.
– Imam veliki respekt prema znanosti i znanstvenicima koji su svoj život posvetili tome. Znanost ima svoj put, otkriva zakonitosti koje već postoje u prirodi, a za mene kao vjernika to upućuje na Stvoritelja i u tome bi znanost trebala pomoći. Znanstvena otkrića unose određenu nesigurnost (kod vjernika) i kako se kao vjernik prema tome treba odnositi? To je pitanje! Nije kriva znanost što je otkrila nego je pitanje moga vlastitoga identiteta. Je li nešto neutralno a može koristiti za dobro i za zlo (npr Internet, tehnologija i slično)? Mislim da znanost tjera da promišljamo naš vlastiti život. Mislim da su znanost i religija komplementarni – kazao je Mraz.
Urednik je nadodao da je ovo ujedno i filozofsko pitanje, a filozofi prigovaraju teolozima i religiji da oni imaju Zadanu Istinu, a filozofi tvrde da treba tragati za istinom.
– Za nas kršćane važna je osoba, tj Isus Krist koji je rekao da on Put, Istina i Život. Mi govorimo o istini u osobi Isusa Krista, dakle naša je istina osoba a ne pojam – kaže Mraz.
Na pitanje nudi li religija (u ovome slučaju kršćanska) cjeloviti odgovor za čovjeka o Bogu, Mraz odgovara da ovdje moramo biti intelektualno pošteni i reći – kao što ne postoje argumenti za postojanje Boga, ne postoje argumenti ni za njegovo ne postojanje. To je pitanje vjere, kaže, a vjera je nešto više od samog znanja, same spoznaje.
– Mi smo ograničeni da govorimo o onome što je neograničeno i neizrecivo. Dakle, religija – vjera nudi potragu za Bogom, odnosno Bog (Isus) traži čovjeka. Ne možemo dokazati postojanje Boga, u Boga se vjeruje, pristajemo da postoji nešto što je iznad nas – smatra Mraz.
Vraćamo se u našu realnost koja vrvi pojavama mržnje, predrasuda i ksenofobije, netrpeljivosti prema drugima i drugačijima. Tu bi crkve trebale biti odlučnije kada je riječ o njihovoj zaštiti.
– Svaka osoba u RH trebala bi se osjećati sigurno, voljeno, prihvaćeno. Stvaramo li takve uvjete i ozračje? Ima li sloboda granice a granica slobode je odgovornost prema sebi i zajednici – kaže Mraz. ..
Nastavio je citatom poruke požeškog biskupa Antuna Škvorčevića koje je izgovorio 18. studenog 2017. godine u Vukovaru (nače biskup Škovrčević je laureat Udruge za vjersku slobodu, op.ur.) – „Verbalna ratobornost na javnoj sceni kod nas prostor je u kojemu zlo vrti svoje kolo, a mržnja brusi zube, umrtvljuje duše, vodi u sljepilo, truje sadašnjost i krade budućnost. U Vukovaru i Hrvatskoj potrebni su nam ljudi velikog duga, osjetljive savjesti, sažalna srca, dalekovidni proroci koji odbacuju nasilje, praštanjem proširuju prostore slobode od zla u kojima sa svom bistrinom vide veličinu žrtve, svjedoče vjeru u pobjedu ljubavi te pamte prošlost očišćenu od mržnje. Koliku li je razdaljinu među Srbima i Hrvatima očitovala minuloga rata u Hrvatskoj, napose u Vukovaru? Kako se založiti da ne ubijamo jedni druge nego jedni s drugima, ili još bolje jedni za druge te tako svi budemo pobjednici i postignemo dostojanstvo.“.
Ove snažne poruke biskupa Škvorčevića, iako se rijetko spominju, snažne su i danas. Naše je društvo opterećeno različitim ideologijama prošlosti. Gradimo li toleranciju – snošljivost koja je i preduvjet građanskog suživota?
– Tolerancija je ustupak, a sloboda je pravo. Tolerancija je stvar svrsishodnosti, a sloboda je stvar načela. Tolerancija je dopuštanje čovjeka da prihvati drugoga jer mora, a sloboda je dar od Boga – ističe teolog Mraz. To je, kaže, minimum odnosa a sloboda je ključna jer u drugome vidi svoju šansu potvrđivanja i postojanja.
U razgovoru se dotaklo i tema medija, javnog morala i etike u javnosti. Naravno, neizbježno je bilo i pitanje mita i korupcije koji nagrizaju naše društvo.
– Kada je riječ o medijima, osnovno je pitanje komuniciranja s javnošću, tj odnos prema javnosti jer imati osjećaj da izgovarate javnu riječ u javnom prostoru – kaže Mraz.
Živimo u svijetu punog proturječja, s jedne strane imamo zauzete za mir u svijetu, a s druge strane rusku agresiju na Ukrajinu. U tome prednjači moskovski patrijarh. Kako razumjeti napad kršćana na kršćane?
– Ne mogu to razumjeti kao kršćanin, nikakav poticaj na nasilje i ugrozu drugog ljudskog bića u ime bilo koje ideologije ne može se to učiniti. Tim više, oni koji se nazivaju kršćanima trebali bi slijediti Onoga koji je živio, umro i uskrsnuo za naše grijehe. I u Rusiji je javno zabranjen rad baptističkih i drugih crkava, a u Ukrajini su mnoge crkve stradale i izmještene u Kijev. Inače, na tim prostorima imamo značajne baptističke i druge crkve – rekao je Mraz.
Neizbježno je bilo pitanje, kao i svim dosadašnjim gostima, problem korupcije i mita u našemu društvu. Naime, ne ukradi, jedna je od temeljnih postulata svih sljedbenika Abrahamske religije. U našemu društvu, koje je većinsko vjerujuće, cvatu mito i korupcija i papa Franju kaže da je korumpirani kršćanin smrdljiv. A što kaže Mraz?
– Pohlepa i gramzivost su nezasitni. Što je sa slobodom savjesti i odgovornost pojedinca u ovoj pošasti? Pitam se je li kriva politika ili sustav – zaključio je Mraz.
Projekt ‘Znanost i religija – jesu li suprotstavljeni entiteti ili komplementarni u traženju Transcendencije?’ kojeg priprema i uređuje Augustin Bašić na multimedijskom poslovnom portalu PoslovniFM, financijski podržava Agencija za elektroničke medije kroz projekt novinarske izvrsnosti za 2024. godinu.
Objavljeno 10. kolovoza 2024.