ZAGREB, 28. siječnja 2020. (REGEA) – 14. siječnja ove godine Europska komisija predstavila je EU Green Deal. Nakon predstavljanja plana slijedila su pitanja je li moguće mobilizirati tako velika financijska sredstva za postizanje prvog klimatski neutralnog bloka u svijetu. Da bi se to dogodilo, trebat će osigurati ne samo znatna ulaganja EU-a, nego i nacionalnih javnih sektora i privatnog sektora. Od toga dana pa nadalje, svi EU programi, ali i operativni programi koji se donose na razini zemalja članice trebaju biti usklađeni upravo sa ciljevima EU Green Deala. Ključ uspjeha bit će u mobilizaciji javnih ulaganja i privlačenju privatnih sredstava putem financijskih instrumenata te jačanju javno-privatnog partnerstva kako bi ukupna ulaganja iznosila najmanje bilijun eura potrebnih tijekom sljedećih 10 godina za dostizanje zacrtanih ciljeva.
Je li Hrvatska prepoznala izazove, ali i prilike ovog plana te koliko su političke strukture spremne pitati struku, progovorio je na danas na konferenciji EU Green New Deal i dr. sc. Julije Domac, predsjednik Europskog udruženja regija i energetskih agencija FEDARENE.
Energetska tranzicija i klima izrazito zanimaju mlade ljude koje je tradicionalno teško zainteresirati za političke teme. Jako me zabrinjava da trenutno niti jedna politička opcija u Hrvatskoj nije ove teme na kvalitetan način uključila u svoj program. Osobno se nadam da će novi predsjednik Milanović i premijer Plenković prepoznati važnost teme koja je iznad svih političkih interesa i u pravom smislu tema od najvećeg nacionalnog interesa te na njoj ostvariti punu zajedničku suradnju. Sada je odličan trenutak za konačno uhvatiti val na kojem se kreće EU, sada ili nikada.
Ne zanemarujući težinu trenutka, dr. Domac je dodao kako je postati prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu do 2050. najveći izazov i prilika našeg doba, no i ponudio je konkretne načine. Green Deal je prilika koju Republika Hrvatska treba iskoristiti za otvaranje višemilijunskog investicijskog ciklusa i svoje vlastito repozicioniranje i brendiranje u EU. Energetska tranzicija u kontekstu EU Green Deala pruža priliku Republici Hrvatskoj da se pozicionira kao jedan od EU lidera što nikada do sada nije ni približno uspjela te da se što prije brendira kao 100% klimatski neutralna. Energetskom tranzicijom radimo i na održivom turizmu, ali i otvaramo velike investicije u tzv. pametnim sektorima gospodarstva.
Financiranje i financijski instrumenti trebaju igrati važnu ulogu u tzv. HR Green Deal paketu. Potrebno je otvoriti linije financiranja poduzetnika/gospodarstva kroz takozvana nacionalna sredstva FZOEU (iz prodaje emisijskih jedinica) s obzirom da ta sredstva uplaćuje gospodarstvo; treba pokrenuti i investicijsku platformu koja će u puno većoj mjeri kombinirati EU sredstva s privatnim kapitalom te ustanoviti i jamstveno-poticajnu liniju za javni sektor koja će osigurati njihovo sudjelovanje u EU fondovima s obzirom na njihov potrošeni kreditni potencijal i preuzeto opterećenje i obveze.
U svemu će biti potrebno i stvoriti odgovarajuću institucionalnu mrežu i okvir za provedbu aktivnosti HR Green Deala, u to treba na pravi način uključiti postojeće institucije poput FZOEU i HBOR-a, ali i formirati nacionalnu energetsko-klimatsku agenciju koje se može jednostavno ustrojiti odgovarajućim restrukturiranjem Energetskog instituta Hrvoje Požar. Takva agencija trebala bi povezati i sve postojeće energetske agencije koje imaju vrlo vrijedne rezultate, ali i potaknuti otvaranje novih u Slavoniji i Dalmaciji. Samo s učinkovitom i dobro postavljenom strukturom u kojoj rade isključivo stručnjaci te s novim pristupom u financiranju možemo potaknuti velike investicije. Bez toga sve što nam se može dogoditi je -samo još jedna propuštena prilika.
EU Green Deal uključuje je i otoke koji na razini EU sve više dobivaju na važnosti. Rezultat je to rada postojećeg Tajništva za otoke, ali i velikog posla kojeg je napravio hrvatski EU zastupnik Tonino Picula sa svojim timom.
Na razini Bruxellesa u zadnje se vrijeme dosta lobira da se se oformi stalno tijelo koje će brinuti europske za otoke. Još jedna izvrsna prilika koju bismo, a pogotovo za vrijeme predsjedanja trebali iskoristiti jer u Hrvatskoj zasada ne postoji niti jedna EU agencije. Uspostava nove EU agencije za otoke, u zemlji s više od 1000 otoka, bio bi i više je nego logičan potez. zaključio je dr. Domac