U Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture (JRPI) upisane su 592 poduzetničke zone. Podatke u Registar upisuju njihovi osnivači, a do 20. listopada ove godine potpuna dokumentacija dostavljena je za 291 poduzetničku zonu, doznaje Poslovni FM u Ministarstvu gospodarstva. S obzirom na pretežitu djelatnost, prema podjeli koja je definirana Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture, u JRPI-ju su najzastupljenije proizvodno-prerađivačke poduzetničke zone kojih je oko 73 posto. Uslužno-mješovitih zona je oko 26 posto, dok je logističko-distribucijskih poduzetničkih zona manje od jedan posto.
Poduzetničke zone su infrastrukturno opremljena područja koja imaju riješenu prostorno-plansku dokumentaciju, pa investitori građevinske dozvole dobivaju u vrlo kratkim rokovima. A vremenska predvidljivost realizacije projekta jedan od osnovnih preduvjeta za donošenje odluke o ulaganju na određenoj lokaciji. Upravo to je prednost poduzetničkih zona u privlačenju investicija. S druge strane, kroz njih se stvaraju preduvjeti za gospodarski razvitak manjih općina koje nisu bile financijski dovoljno moćne da same urede komunalnu infrastrukturu.
Na različitih razinama aktivacije nalazi se 200 verificiranih poduzetničkih zona, dok je 91 verificirana poduzetnička zona neaktivna. U verificiranim poduzetničkim zonama aktivno je 1966 poduzetnika koji zapošljavaju 61.781 radnika.
Prije četiri godine u JRPI bile su upisane 433 poduzetničke zone, verificirano ih je bilo 176, a aktivnih je bilo oko 120. Dakle, od 2017. u registar je upisano 159 novih zona, verificirano ih je 115, a aktiviralo ih se 80. Ipak je riječ o napretku, s obzirom na to da je 2017. omjer aktivnih poduzetničkih zona i zona upisanih u registar bio 27,7 posto, a danas je 33,8 posto.
Uvjeti i djelatnosti u zonama
Uvjeti poslovanja za poduzetnike koji posluju u obuhvatu poduzetničkih zona ne razlikuju se od uvjeta poslovanja za poduzetnike izvan poduzetničkih zona, osim u uvjetima koje, sukladno svojoj nadležnosti i autonomiji, propisuju jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave.
Poslovna zona Nemetin kod Osijeka je industrijska i druga je najveća u Hrvatskoj. Prostire se na više od 100 hektara i opremljena je kompletnom infrastrukturom: prometnice, odvodnja oborinske i sanitarne vode, javna rasvjeta, vodoopskrba, plinoopskrba, elektroenergija, telefonija, toplovod (bioplinsko postrojenje koje se planira izgraditi u okviru zone opskrbljivat će zonu toplinskom energijom po iznimno povoljnim uvjetima)… U zoni su smještene tvrtke raznih profila, a među njima su Messer Croatia plin, Inspecto, Iver, OS metal… Desetak parcela je još uvijek nepopunjeno.
“Naša zona predviđena je za gradnju u tri faze. Prva faza je u cijelosti iznajmljena. Trenutno smo pri završetku programa za drugu fazu. Ovog tjedna dolazi nam veliki investitor koji želi izgraditi veliki logistički centar, jedan od najvećih u ovom dijelu Europe. O ulasku u zonu razgovaramo s velikim rumunjskim partnerom, po jednim slovenskim i njemačkim te dva talijanska. Osjećam da ćemo to iznajmiti vrlo brzo”, kaže Igor Medić, pročelnik grada Osijeka za gospodarstvo. Zbog velikog interesa investitora već rade na aktiviranju treće faze.
“Privukla nas je prije svega cijena zemljišta koja je bila jako prihvatljiva. Kupili smo dvije parcele površine oko 8200 četvornih metara. Dobili smo i kompletnu infrastrukturu po vrlo povoljnim uvjetima. To nam je bio glavni moment prilikom donošenja odluke o kupnji zemljišta i gradnji objekta u poslovnoj zoni”, kaže Ante Nevistić, direktor tvrtke Inspecto, koja je ušla u svoju četvrtu godinu u poslovnoj zoni Nemetin. Dodaje da su vrlo zadovoljni jer je sva infrastruktura riješena, a lokacija je dobra i prometno dobro povezana.
“Naš koncept privlačenja investitora nije prodaje poslovne zone, nego prodaja grada Osijeka kao brenda, dakle svega onoga što Osijek kao grad nudi”, ističe pročelnik Medić i navodi primjer nedavnog intervjua s direktorom osječkog Benettona koji je kao prednosti istaknuo stvari koje se ne spominju u natječajima: kvalitetnu zdravstvenu uslugu, jer Osijek ima KBC, i školstvo koje je po njegovu mišljenju kvalitetnije nego u Italiji. “Mislimo da je Osijek konkurentniji od drugih zona jer je relativno veliki grad koji ima kulturu, zdravstvo, školstvo, turističke znamenitosti… To je puno bolje posloženo nego u nekim manjim sredinama, koje se na prvu mogu činiti atraktivne, ali kasnije se investitori mogu susresti s nedostatkom radne, problem kako dovesti radnike na posao… Sve naše poslovne zone su u dosegu javnog prijevoza. Mi prodajemo cijeli paket”, naglašava.
Velika konkurentna prednost Osijeka u odnosu na neke druge poslovne zone je dobra pozicija. Osječke poslovne zone dobro su povezane autocestama i nisu jako udaljene od riječne i zračne luke: sve su u udaljenosti 5 do 6 kilometara. Osim toga, Osijeku gravitira oko pola milijuna potencijalnih radnika.
Uz industrijske poslovne zone Osijek ima i IT park. Na raspolaganju je deset parcela. Još su samo tri slobodne. IT park namijenjen je prvenstveno tvrtka iz te branše i uvjeti su nešto kompleksniji, a cijene nešto više jer se IT park nalazi u centru grada.
Pročelnik Medić dodaje kako je u tijeku proces snižavanja komunalnih doprinosa, koji su već sada među najnižima u Hrvatskoj, s ciljem privlačenja stranih investitora.
Još jedna posebnost Osijeka je koncept s pravom građenja. Kad se klijent javi, potpisuje se ugovor kojim investitor dobiva pravo korištenja zemlje pod uvjetom da na njemu u što kraćem roku sagradi objekt, zaposli ljude i počne obavljati djelatnost. Nakon toga, s uporabnom dozvolom, podnosi zahtjev za otkup zemljišta.
“To je malo drugačije nego što rade druge poslovne zone. Time izbjegavamo ‘krezubu zemlju’. Prodajom prava građenja umjesto zemljišta možemo se uvjeriti je li netko ozbiljan investitor ili nije. Neke zone prodaju zemlju, investitor nikada ništa ne izgradi, a procedura oduzimanje zemlje je vrlo kompleksna”, razlaže Medić. “Kada se uvjerimo da je objekt završen i da su zaposleni radnici, sudski vještak procijeni tržišnu vrijednost zemlje. Investitor se ne mora ponovo natjecati, a mi smo zaštitili grad kako zemlja ne bi bila prodana ispod tržišne cijene.”
Medić na kraju poručuje kako su osječke poduzetničke zone pripravne za investitore: “To je jedan od razloga zašto se trenutno natječemo s gradom Kragujevcem za jednog velikog investitora. Naša prednost je da je sve parcelizirano, komunalna infrastruktura je spremna: plin, vodoopskrba, odvodnja, elektrifikacija, telekomunikacijska mreža… – sa svim tim raspolažemo”.
Poduzetničke zone na moru
Tomislav Salopek direktor je Mitan marine u Novom Vinodolskom. Tvrtka u poslovnoj zoni u Novom gradi “suhu”, natkrivenu marinu. Investicija je vrijedna više od milijun eura.
“Priča je jednostavna. Mi već imamo jednu halu u poduzetničkoj zoni koja je puna brodova. Imali smo i neiskorištenu parcelu na ulazu u industrijsku zonu i sad na njoj gradimo novu halu. Za investiciju nismo od nikoga dobili niti kune. Gradimo vlastitim financijskim sredstvima. Grad pomaže koliko može. Smanjio je komunalni doprinos, država je umanjila vodni doprinos pa smo tu nešto uštedjeli. Ali ti su uvjeti isti za sve investitore. No, nismo dobili nikakve poticaje, nismo se mogli javiti za natječaje niti u industriji, niti u turizmu. Za turizam, koliko znam, nema odgovarajućih poticaja, a industrija nismo: mi smo skladište plovila”, objašnjava Salopek.
Ono što vidi kao, kako kaže, veliku nebulozu, te dodaje kako nije jedini jer se u sličnoj situaciji našla jedna marina u Vodicama – jest takozvani turistički pojas.
“I mi i oni smo u takozvanom turističkom pojasu koji obuhvaća prostor udaljen do tri kilometra od obale. U tom pojasu su doprinosi skuplji u usporedbi s nekim drugim područjem. Paradoks je da smo mi u industrijskoj zoni, gdje bismo trebali imati povoljnije uvjete za investiciju, ali ta linija od tri kilometra presijeca industrijsku zonu i gotovo cijela naša nova hala nalazi se u turističkom pojasu. To nije do grada, nego je to jednostavno tako. Ispada da ćemo plaćati skupe doprinose zato što se nalazimo u tom području, kao da gradimo turističke apartmane, a ne skladišni prostor za brodove u kojem ćemo otvoriti nova radna mjesta”, upozorava na nelogičnost Salopek.
Što se tiče same industrijske zone, ističe kako je ove godine uređena nova kanalizacijska i odvodna infrastrukturu. “Još se nismo počeli spajati na nju, ali vjerujem da će i to uskoro početi”, dodao je direktor Mitan marine.
U okviru nekih Poduzetničkih zona djeluju i poduzetnički inkubatori. Sadašnji osječki pročelnik za gospodarstvo Igor Medić, bivši je direktor osječkog inkubatora.
“Naš inkubator je jedan od najboljih na razini Hrvatska. Trenutno ima oko 4500 četvornih metara prostora za iznajmljivanje stanarima i u potpunosti je iznajmljen. Imamo listu od dvadesetak tvrtki koje čekaju na ulazak u inkubator i zbog toga planiramo proširenje”, kaže Medić.
Osobitost osječkog poduzetničkog inkubatora je izuzetno kvalitetan laboratorij za prototipove. Sada poznata tvrtka Orqa došla je u inkubator upravo zbog toga što je tamo na raspolaganju imala vrlo sofisticiranu tehnologiju za izradu prototipa svojih naočala. Da to nisu imali, vjerojatno bi puno sporije napredovali, smatra Medić. “Osječki poduzetnički inkubator je s aspekta inovacija i malog poduzetništva perjanica grada Osijeka.”
Uspješnost i utjecaj na razvoj JLS
Ekonomsku uspješnost pojedine poduzetničke zone treba se promatrati kroz njen ukupni društveno-gospodarski utjecaj na jedinicu lokalne samouprave u kojoj se zona odnosno zone nalaze.
Prije otprilike dvije godine predstavljena je analiza učinaka politike razvoja poduzetničke infrastrukture bespovratnim državnim potporama koju je za Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta proveo tim stručnjaka Ekonomskog instituta Zagreb na čelu s Dubravkom Jurlina Alibegović. Analiza je obuhvatila desetgodišnje razdoblje do ulaska u EU, otkada se više ne provodi takav model poticanja razvoja zona. Naime, sada se razvoj poduzetničke infrastrukture, uključujući poduzetničke zone, potiče kroz fondove EU.
Pokazalo se da su lokalne jedinice na jednu kunu koju je u zone uložila država pridodale tri kune.
U analizi je istaknuto kako je za uspjeh poduzetničke zone važno dobro, partnersko okruženje za investitore koje različitim programima i angažmanom kreira lokalna uprava. Gradovima i općinama koje su u tome uspješni to se vraća kroz uspješnije punjenje proračuna: od 2008. do 2016. prihodi lokalnih jedinica koje su uspješno razvile poduzetničke zone bili su u prosjeku 60 posto veći od prihoda lokalnih jedinica bez ili s neuspješnim poduzetničkim zonama. Pri tome je rast uspješnih jedinica lokalne uprave u navedenom razdoblju višestruko povećan.
Analiza je pokazala da mjesta s poduzetničkim zonama imaju za jedan postotni bod nižu stopu nezaposlenosti u usporedbi s mjestima bez poduzetničkih zona, dok je broj zaposlenih u gospodarstvu dvostruko veći naprema mjestima koja nemaju zone.
Prosječni dohodak po stanovniku u jedinicama lokalne uprave s poduzetničkim zonama bio je za sedam posto veći, a prihodi poduzetnika su dvostruko veći jer se rezultati razvoja zona prelijevaju i na poslovne aktivnosti izvan njih.
Najveći učinak ostvaren je kroz izvoz: tvrtke koje posluju unutar zona imaju i do dva puta veće prihode sa stranih tržišta u usporedbi s tvrtkama koje posluju izvan zona.
U razdoblju od 2004. do 2013. iz državnog proračuna je sufinancirana izgradnja infrastrukture u 347 poduzetničkih zona u iznosu od 701,89 milijuna kuna. Nakon 2013. razvoj poduzetničkih zona sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj te je kroz javni poziv “Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona” iz 2017. sufinancirano 46 projekata izgradnje infrastrukture u poduzetničkim zonama u ukupnoj vrijednosti 268,6 milijuna kuna.
Autor: Tihomir Dokonal
Objavljeno 8. studenoga 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM