Nacrt Nacionalnog plana razvoja otoka za razdoblje 2021.-2027, strateški dokument kroz koji će se usmjeriti oko 7,9 milijardi kuna ulaganja, kroz iduća će dva tjedna biti objavljen na eSavjetovanju, doznaje PoslovniFM u resornom Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU.
Registar otoka i Nacionalni plan razvoja otoka, predstavljeni su prvih dana rujna na otoku Ugljanu u Općini Preko i na otoku Prviću, pri čemu je istaknuto kako Plan sveobuhvatno i multifondovski, iz svih različitih izvora financiranja, objedinjuje ciljeve, prioritete, mjere i projekte za razvoj otoka u razdoblju od 2021.-2027. Istodobno je naglašeno kako nije riječ o konačnom iznosu mogućih ulaganja, jer se očekuje doprinos ostalih ministarstava za dodatna ulaganja, prvenstveno u vezi sa sredstvima koja Hrvatska ima na raspolaganju u europskim fondovima do 2027. godine.
Državni tajnik Ministarstva Šime Erlić tada je kao ključne probleme istaknuo prometnu povezanost otoka s kopnom, bolju dostupnost zdravstvene zaštite, vodoopskrbu i odvodnju, energetsku učinkovitost, zaštitu i očuvanje kulturne i prirodne baštine te razvoj otočnog gospodarstva. Plan podrazumijeva financiranje za projekte gospodarenja otpadom, gradnje i obnove vrtića, škola, domova zdravlja, bolje brodske povezanosti, stambeno zbrinjavanje, ali i pomoći socijali, poticanje poduzetništva i civilnog društva”, kazala je na predstavljanju pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Tajana Huzak. Nacionalni plan razvoja otoka temeljni dokument za pregovore s Europskom komisijom o novoj financijskoj omotnici i prioritetima ulaganja u kojem su iskazane stvarne potrebe ljudi na otocima, dometnuo je Erlić.
Zamoljen za komentar Plana, Nedo Pinezić, poduzetnik s Krka i jedan od vodećih hrvatskih turističkih stručnjaka, u razgovoru za PoslovniFM posebno naglašava kako je jedan od ključnih preduvjeta za razvoj i opstanak otoka, kvalitetna veza s kopnom koja se mora danas-sutra unaprijediti s helikopterskom službom. Pokušaja je, prisjeća se, bilo, ali nikad nisu zaživjeli.
– Otoci bez brze i kvalitetne veze s kopnenim centrima ne mogu opstati, jer će mlađa populacija odlaziti zbog toga što su im određeni sadržaji na otocima nedostupni, a starija će se, kad dođe u određenu, ranjivu životnu dob, također seliti na kopno, bliže kliničkim bolničkim centrima, mišljenja je Pinezić. Opetuje kako će otoci biti interesantni onda i samo onda ako budu imali kvalitetnu brzu vezu s većim centrima na obali. To bi u nekoj perspektivi revitalizacije trebalo biti prvo i osnovno, jer iluzorno je očekivati da će se na svakom otoku graditi svi sadržaji potrebni ljudima za život i koji su uobičajeni za urbane sredine, kaže i nudi rješenje.
– Predlagali smo uspostavu helikopterskih servisa po uzoru na alpske zemlje – za prijevoz putnika, za taksi službu, za hitnu pomoć i ostale potrebe. To je jako važno za osjećaj sigurnosti i dostupnost sadržaja koji su potrebni bilo otočanima koji tamo žive, bilo onima koji će se vratiti živjeti na otok, bilo turistima, bilo digitalnim nomadima, ocijenio je Pinezić. Digitalnu ekonomiju i dislocirani rad, Pinezić vidi kao mogućunost revitalizacije otoka, posebno u dijelu povratka mladih. Kako se predviđa da će do 2035. milijarda ljudi na svijetu živjeti kao digitalni nomadi te seliti iz destinacije u destinaciju, Pinezić i tu vidi mogućnost razvoja otoka.
Problem povezanosti otoka i kopna za PoslovniFM komentirala je i gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević.
– Bez obzira što mi na koordinacijama i sastancima opetovano tražimo, i tijekom ove sezone se prema Visu smo imali linije kakve smo imali prije deset godina. Nama kao sezonu odrede srpanj i kolovoz, a gosti koji dođu u lipnju i rujnu ne mogu se ukrcati, a u sezoni kartu možete kupiti tek tri dana prije. O međuotočnoj povezanosti nema smisla ni govoriti, ističe Ivčević.
Kao posebno problematična područja, ističe stanogradnju i vodoopskrbu.
– Na otoku ne možete graditi po cijeni koju POS garantira. Tražila sam da se rješenje tog problema uvrsti u Nacionalni program kroz gradnju stanova za najam po povoljnim uvjetima, a ne isključivo kroz POS. Za Vis je aktualan i problem vodoopskrbe jer je riječ o jedinom otoku koji ima isključivo svoju vodu. Voda s kopna još uvijek nije došla premda smo plaćali samodoprinos za regionalni sustav, a tražili smo da se u Nacionalni plan razvoja otoka kao prioritet uvrsti spajanje otoka Visa na vodoopskrbni sustav s Bračom, Hvarom i Šoltom, rekla je Ivčević.
Pametan razvoj otoka korištenjem digitalne tehnologije i upravljanje resursima za proizvodnju hrane jedan su od ključnih elemenata razvoja i opstanka otoka.
– Otoci su mali ekološki očuvani rezervati i uz pametno upravljanje osnovnim resursima mogli bi se na njima proizvoditi visokokvalitetni prehrambeni proizvodi koji mogu biti dodatna vrijednost ostalim djelatnostima. Ako se netko bavi nekom drugom djelatnošću, uz pametnu poljoprivredu imao bi dodatni izvor prihoda koji se može jako dobro monetizirati kroz turizam. Dodamo li tomu održivi razvoj kroz korištenje obnovljivih izvora energije, prije svega energije sunca, time bi više otoka postalo energetski neovisno i samodostatno, predlaže Pinezić.
I Ivčević i Pinezić ističu kako je dobro da je Nacionalni plan razvoja otoka napisan. Pinezić još ne vidi sustavno rješenje.
– Nekadašnja uprava za otoke trebala bi biti tijelo koje će provoditi strategiju. Kroz korištenje fondova i državne poticaje, ono što se stavi na papir treba provesti. Onaj tko to radi zato treba paziti što piše, jer će biti odgovoran za provedbu onoga što je napisao. Ne bih volio da sve ostane samo na lijepom okviru. Nadam se da će se u političkom smislu promijeniti pristup i da ćemo imati snažno provedbeno tijelo na nacionalnoj razini za provedbu Nacionalnog plana razvitka otoka, zaključio je Pinezić razgovor za poslovniFM.
Autor: Tihomir Dokonal Foto: PoslovniFM/MRRFEU
Objavljeno 6. rujna 2021. Sva prava pridržana PoslovniFM