Zagreb, 18. listopada 2021. (GIA) – Građevinska industrija jedna je od rijetkih djelatnosti u Hrvatskoj koja nije osjetila značajnije posljedice pandemije koronavirusa. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojima gradilišta nisu zatvarana zbog pandemije. Osjetilo se to i na statističkim pokazateljima: obujam građevinskih radova u prvih sedam mjeseci ove godine kumulativno je bio je za 10,8 posto veći u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, broj izdanih građevinskih dozvola od siječnja do srpnja 2021. u usporedbi s istim razdobljem 2020. veći je za 19,7 posto, a broj zaposlenih u srpnju na godišnjoj razini bio je veći za 7,1 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
Predviđena vrijednost građevinskih radova na temelju izdanih građevinskih dozvola u prvih sedam mjeseci ove godine dosegnula je 17,95 milijardi kuna. Porast u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosi 26,2 posto, dok je predviđena vrijednost radove na razini 88,26 posto predviđene vrijednosti radova za dozvole izdane u prvih sedam mjeseci 2019.
Kada se ti podaci stave u kontekst Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kroz koji građevinska industrija kroz nekoliko komponenti može – ulaganja u aglomeracijske projekte, sanaciju odlagališta otpada, gradnju prometne infrastrukture te obnova zgrada – može računati na 11,92 milijarde kuna, čini se da je pred hrvatskom građevinskom industrijom svijetla budućnost.
No, stvarnost je sasvim drukčija. Uz probleme poput nedostatka rane snage s kojim je suočena već niz godina, hrvatska građevinska industrija sada je pod pritiskom i zbog rasta cijena građevinskog materijala. Naime, potražnja za građevinskim materijalom raste zbog pojačanih građevinskih aktivnosti, a posljedica je rast cijena, što uz epidemiološke mjere koje su još uvijek na snazi te nestašicu radnika – problem s kojim je građevinska industrija suočena još prije pandemije – ugrožava realizaciju brojnih građevinskih projekata.
“Bojim se da nismo spremni. Dobili smo veliku tortu koju nećemo stići pojesti”, rekao je Goran Knežević, direktor tvrtke Međimurje graditeljstvo iz Čakovca. “Dok se sve pripremi, dok se odluči koji projekti idu, dok se izdaju sve potrebne dozvole, bojim se da će ostati vrlo kratko vrijeme za realizaciju. Mi nemamo ljude u nekim skladištima da ih uzimamo koliko nam treba pa da ih vratimo kada nam trebaju.”
U djelatnosti građevinarstva je oko 126 tisuća osiguranih radnika, podaci su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Po podacima Ministarstva unutarnjih poslova, do 1. rujna u i za graditeljstvo izdano je 25.606 radnih dozvola, što znači da je svaki peti radnik stranac.
Aglomeracijski projekti, odnosno projekti razvoja javnog vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava unutar NPOO-a svakako su prilika, slaže se Ivan Kolarić, predsjednik Uprave čakovečke građevinske tvrtke Tegra koja posluje u sastavu slovenske Pomgrad grupe, a bavi se niskogradnjom i Hidrogradnjom. Tegra trenutno radi na četiri projekta takvog tipa, na dvije aglomeracije na varaždinskom te dvije na međimurskom području.
“Šanse postoje, ali postoje i prepreke za realizaciju. To su svakako sredstva koja će biti dobrodošla za hrvatske tvrtke koje su se održale i etablirale u segmentu niskogradnje, ali ono što nam je svima problem su nedostatak radne snage, kratki rokovi izvođenja i, najveći problem, nedostatak građevnih materijala”, razlaže Kolarić. “Nas su ove godine najviše pogodili nestašica PVC-a i ostalih sintetskih materijala za cijevi te visoki rast cijena.”
“Globalna Covid pandemija, zaustavljanje odnosno smanjivanje planirane proizvodnje gotovo svih materijala, posljedični rast cijena sirovina zbog manjka proizvodnje, rast cijena nafte za proizvodnju sirovine i prijevoz doveli su do nestašice gotovo svih materijala na globalnom pa tako i na hrvatskom tržištu, koje u stopu prati svjetska kretanja”, potvrđuju u Kamgradu, jednoj od vodećih hrvatskih građevinskih kompanija koja je orijentirana na visokogradnju.
Najveći problemi se očituju u dobavljivosti sirovina na tržištu, cijeni materijala, povećanju cijena usluga kooperanata te nedovoljnom broju stručnog kadra, kojeg je svakim danom sve manje. Sve gore navedeno utječe i ugrožava profitabilnost već ugovorenih i budućih projekata, ugrožava buduće nuđenje i realizaciju projekata, posebno onih s višegodišnjim rokom građenja.
U posljednjih šest mjeseci gotovo svi materijali su enormno poskupjeli, neki čak i više od 100 posto. Na primjer, armatura 70 posto, drvo 50 do 100 posto, plastika do 50 posto, izolacijski materijali 20 do 35 posto, fasadni sustavi 10 do 20 posto, beton 5 do 10 posto, ističu građevinari.
Lamelirana drvena građa, po podacima Hrvatske udruge poslodavaca, poskupila je 20 posto, GRP cijevi 70 posto, PVC i PEHD cijevi 60 posto, bakar 60 posto, XPS, EPS i mineralna vuna 30 posto, cement, beton i ljepila 5 do 10 posto.
Cijena cestograđevnog bitumena za proizvodnju asfalta porasla je 36 posto, polimerom modificiranog bitumena 38 posto, dizel goriva 35 posto, lož ulja za grijanje 85 posto.
Zbog stalnih promjena tržišnih uvjeta dobavljači ne mogu garantirati rokove isporuke niti konačne cijene osnovnih materijala. Zbog toga građevinske tvrtke ne mogu potvrditi konačnu cijenu svojih završenih radova i usluga.
“Danas niti jedan dobavljač ne jamči cijene tih materijala duže od pet do sedam dana. Kako onda napraviti kalkulaciju za projekt u kojem će rokovi izvođenja biti dvije ili više godina kao kod aglomeracija, a u pravilu se ugovara nepromjenjivost cijena? Izvođači onda po zakonu o obveznim odnosima moraju do deset posto troška ‘gutati’. Prosječna vrijednost aglomeracijskih projekata je oko 150 milijuna kuna pa vi računajte koliko je deset posto od toga. To su neke stvari iz prošlosti, kada su bili neki drugi uvjeti: cijene su bile stabilne, inflacije nije bilo i sve je to nekako držalo vodu. Ali danas su rizici drugačiji”, objašnjava Kolarić.
Hrvatska Vlada u međuvremenu Zaključkom o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda, pokušava ublažiti posljedice globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda. Vlada njime poziva sve naručitelje koji imaju ugovore sklopljene u postupcima javne nabave da s izvođačima građevinskih radova pristupe analizi ugovorenih jediničnih cijena građevinskih materijala i proizvoda za neizvršene ugovore o javnoj nabavi, kako bi utvrdili one stavke na koje je promjena cijena utjecala više od 10 posto.
Mirko Habijanec, direktor Radnika iz Križevaca, na Saboru hrvatskih graditelja u Vodicama, spomenuo je i druge probleme s kojima se godinama suočavaju hrvatski građevinari: od nepridržavanja kolektivnog ugovora do primopredaje završenih objekata.
“Kad završite posao, kad se u dnevnik upiše da je objekt gotov, može se ispostaviti okončana situacija. Znači valutira se naručitelju, koji u roku od 60 dana treba platiti radove. U tom razdoblju se obavlja tehnički pregled, izdaje uporabna dozvola i obavlja primopredaja. No, primopredaja ovisi o tehničkom pregledu. Tražili smo da tehnički pregled bude obavljen u roku od mjesec dana od završetka radova. Radnik ima nekoliko objekta s kojima čeka 3-4 mjeseca na tehnički pregled jer se komisija ne može sastati. A objekti vrijede 100 milijuna. Morate ga čuvati, osigurati, jamstveni rok ne teče… Jer administracija nije obavila svoj posao”, upozorava Habijanec na još jedan problem s kojim se u praksi suočavaju hrvatski građevinari.
“Nacionalni plan oporavka i otpornosti je prilika, ali mislim da će građevinskim tvrtkama najveći problem biti kako te rizike predvidjeti i ukalkulirati, kako doći do prave cijene. A onda za sve to skupa treba dati i jamstva banke. Pitanje je i kako se postaviti s rokovima s obzirom na nestašicu kadrova i mogući daljnji odljev kadrova iz naše struke ako se situacija oko pandemije normalizira. Već sada vidimo u sjeverozapadnim županijama da se Austrija otvorila i da ljudi ponovo odlaze”, zaključio je predsjednik Uprave Tegre Ivan Kolarić.
Autor: Tihomir Dokonal Foto: Pixabay
Objavljeno 18. listopada 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM