Zagreb, 11. listopada 2021. (GIA) – U Republici Hrvatskoj u 2020. godini ukupno je nastalo 1.692.966 tona komunalnog otpada, što predstavlja smanjenje od 6,5% u odnosu na ukupnu količinu iz 2019. godine. Pritom je godišnja količina komunalnog otpada iznosila 418 kg, navodi se u Izvješću o komunalnom otpadu za 2020. koje je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Smanjenje količina u Ministarstvu tumače posljedicama pandemije koronavirusa uslijed koje je u 2020. došlo do smanjenja rada uslužnog sektora, kao i da je značajni čimbenik smanjenja kontinuirano provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti usmjerenih ka podizanju svijesti građana o njihovoj ulozi u stvaranju i sprječavanju nastanka otpada. Jedna od bitnih stavki su, kažu, provedena ulaganja u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, poput spremnika za odvojeno prikupljanje s kućnog praga, izgradnja reciklažnih dvorišta, postavljanje spremnika za odvojeno prikupljanje na javnim površinama, nabava vozila za odvojeno prikupljanje, opremanje sortirnica i dr. Uz sve navedeno, uslijed kontinuiranog uvođenja vaga na odlagališta otpada, prijavljeni podaci su sve kvalitetniji, odnosno u sve manjoj mjeri se količine otpada procjenjuju.
U Izvješću se navodi i da je ostvaren porast odvojenog sakupljanja komunalnog otpada za 4 postotna boda u odnosu na godinu prije i iznosi 41%.
Stopa recikliranja iznosi 34%, što predstavlja porast također od 4 postotna boda u odnosu na 2019. godinu.
Upravo gospodarenje otpadom, posebno u svjetlu novog Zakona o gospodarenju otpadom i problematika gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne uprave i samouprave, te kružno gospodarstvo, bile su i teme triju stručnih konferencija održanih krajem rujna (Waste Expo, koju organizira Poslovni dnevnik, Komunalov Otpad 2021. te najposjećenija, Tehnoekoova u Tuhelju, u organizaciji Business Media Croatia).
Do 2035. godine moramo imati 65% odvojenog prikupljanja i 10 posto odlaganja. To je Hrvatska preuzela u sklopu europskog zelenog plana kao svoj cilj. Sukus poruka s konferencija se pak može staviti pod nekoliko osnovnih teza – Hrvatska mora i može bolje, imperativ nam mora biti kružno gospodarstvo, nedostaje nam cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, potrebna nam je strategija gospodarenja otpadom dulja od jednog političkog izbornog mandata, nedostaju nam energane na otpad i zatvaranje lokalnog kruga, ez oporabe ostatka otpada nema rješenja, potrebna je izgradnja nove infrastrukture, najniža cijena ne smije biti jedino mjerilo kod javne nabave za JLS. Istodobno, moramo biti odgovorni prema okolišu, reciklirati, točnije pretvarati u sirovinu ili proizvod.
Količina sakupljenog ambalažnog otpada iznosila je 238.034 tone, odnosno 34% ukupne količine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. U ambalažnom otpadu oko 51% činila je ambalaža od papira i kartona, 23% plastična ambalaža dok je staklena ambalaža sudjelovala s udjelom od 18%. U ukupnim količinama odvojeno sakupljenog komunalnog otpadu u 2020. godini najviše je bilo otpada od papira i kartona (29%), glomaznog otpada (19%) i biootpada (17%)
Graf: Odvojeno sakupljeni komunalni otpad u 2020., po vrstama, postotno i u tonama
Vratimo se na Izvješće. U Hrvatskoj je, bilježi Ministarstvo, izgrađeno 145 reciklažnih dvorišta koja su sufinancirana bespovratnim sredstvima te doprinose dostizanju ciljeva odvojenog prikupljanja otpada i smanjenju odlaganja otpada.
Za sanaciju 32 lokacije onečišćene odlaganjem otpada, odnosno za sanaciju zatvorenih odlagališta otpada, osigurano je 490 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava. Trenutni ključni rezultat dva poziva i jedne izravne dodjele je da u ovom trenutku 21 sanirana lokacija ima uporabnu dozvolu i da je 31,85 ha onečišćenog tla sanirano. Gradu Zagrebu dodijeljeno je preko 75 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava za interventnu mjeru za smanjenje odlaganja komunalnog otpada nastalog u Gradu Zagrebu kako bi se unaprijedio sustava gospodarenja otpadom, navodi se u Izvješću.
Istodobno je za nabavu komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada za 118 korisnika osigurano je gotovo 140 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava.
Za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, na osnovi iskaza interesa jedinica lokalne samouprave, osigurano je 315 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, i tako je isporučeno 1.230.695 spremnika za 407 jedinica lokalne samouprave.
U Izvješću se nalazi mnoštvo podataka i tablica. Izdvojit ćemo neke koji zorno prikazuju stanje ukupno nastalog otpada po županijama. U tri županije, Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj, ukupno nastaje više od 100.000 tona komunalnog otpada, odnosno na području grada Zagreba 283 tisuće, Splitsko-dalmatinske županije 193 tisuće, a na području Primorsko-goranske županije 136 tisuća tona.
Tablica: Procijenjene ukupne količine nastalog komunalnog otpada, miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta sakupljenog komunalnog otpada u 2020., po županijama
Stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u organizaciji JLS iznosila je 25%. Na oporabu je upućeno 243.025 tona komunalnog otpada sakupljenog u organizaciji JLS odnosno 19%. Na odlaganje je upućeno 905.838 tona odnosno 70% komunalnog otpada.
Kad govorimo o reciklažnim dvorišta, u 2020. godini ta su dvorišta prijavila ukupno 60.146 tona komunalnog otpada. Riječ je o povećanju od oko 25% u odnosu na količinu komunalnog otpada preuzetog putem gradskih/općinskih reciklažnih dvorišta u 2019. godini. U gradskim/općinskim reciklažnim dvorištima sakupljeno je ukupno 39 vrsta komunalnog otpada, a najviše je sakupljeno glomaznog otpada (42 %), otpadnog drva (22%) i biootpada (8%).
Podaci su prijavljeni za 186 reciklažnih dvorišta (stacionarnih i mobilnih). Broj reciklažnih dvorišta koja su prijavila podatke o količinama sakupljenog otpada značajno je manji od broja reciklažnih dvorišta koja su upisana u Očevidnik reciklažnih dvorišta. Naime, tamo je prijavljeno odnosno bilo upisano 207 stacionarnih i 117 mobilnih reciklažnih dvorišta, odnosno ukupno 324 reciklažnih dvorišta. Upravitelji reciklažnih dvorišta, navodi se u Izvješću, kao najčešći razlog navode nezainteresiranost građana zbog čega nisu prikupljene količine odvojeno sakupljenog otpada, reciklažno dvorište još uvijek nije započelo s radom iako je upisano u Očevidnik, a u 2020. godini, zbog sprječavanja širenja zaraze pandemije, rad reciklažnih dvorišta dio godine je bio obustavljen i drugačiji od uobičajenog.
Odlagališta na koja se odlagao komunalni otpad prijavila su da su odložila ukupno 1.407.055 tona (348 kg/stanovnik) otpada, od čega 941.081 tona otpada iz grupe 20 i podgrupe 15 01, koji jednim dijelom sadrži i proizvodni ambalažni otpad i 465.974 tona ostalog otpada. Miješanog komunalnog otpada (KBO 20 03 01) na prostoru Republike Hrvatske odloženo je 839.070 t. Najveće količine komunalnog otpada odložene su u Zadarskoj županiji (24%) i u Gradu Zagrebu (14%).
Tablica: Količine odloženog otpada na odlagališta na koja se odlagao komunalni otpad u 2020. godini, po županijama
Što se pak tiče podataka o nastalom biorazgradivom komunalnom otpadu temelje se na prijavama davatelja javne
usluge, reciklažnih dvorišta, trgovaca na malo i obrađivača otpada i izvoznika otpada. Prema prijavljenim podacima u 2020. godini proizvedeno je 1.058.703 tona biorazgradivog komunalnog otpada što je smanjenje za 6,5% u odnosu na 2019. godinu kada je količina nastalog biorazgradivog komunalnog otpada iznosila 1.132.614 tona. Najveće količine
nastalog biorazgradivog komunalnog otpada bilježe se u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Primorsko – goranskoj županiji.
Na oporabu je upućeno 348.528 tona odnosno 33% nastalog biorazgradivog komunalnog otpada, što je povećanje od 5 postonih bodova u usporedbi s podacima za 2019. godinu.
Ministar gospodarstva i zaštite okoliša Tomislav Ćorić, predstavljajući Izvješće, istaknuo je kako očekuje u narednom razdoblju, kada govorimo o odvojenom sakupljanju otpada i recikliranju, dostizanje zacrtanih ciljeva i prelazak na kružno gospodarstvo. Podsjetio je da je u prošlom financijskom razdoblju za projekte iz područja gospodarenja otpadom ukupno ugovoreno više od 3,8 milijardi kuna.
Istodobno su, naglašavaju u Ministarstvu, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti planirana ulaganja u sustav gospodarenja otpadom u iznosu od 1,25 milijardi kuna, što će doprinijeti smanjenju otpada te njegovom ponovnom korištenju i recikliranju. Sredstva se očekuju i kroz Višegodišnji financijski okvir čije programiranje je u tijeku.
Novi je zakon tu. No, hoće li ga i kako slijediti podzankonski akti, što je s javno-privatnim partnerstvom, što je sa snažnijom edukacijom države u stvaranju pretpostavki za projekte energana. Poslužit ću se jednom mantrom, koju svi koji se bave tim poslom, slijede. Ona je jednostavna i govori o redu prvenstva gospodarenja otpadom, a i novi Zakon to tako definira kroz 5 točaka:
1. sprječavanje nastanka otpada
2. priprema za ponovnu uporabu
3. recikliranje
4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i
5. zbrinjavanje.
I sam zakonodavac je dakle naveo kako se mora dati prednost varijanti koja daje najbolji ukupni ishod za okoliš, koja može uključivati i odstupanje od reda prvenstva gospodarenja otpadom za određeni tok otpada ako je to opravdano rezultatima analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja tom vrstom otpada.
Pred Hrvatskom su i izazovi rješavanja sivog tržišta koje postoji u gospodarenju otpadom. U ilegalnim tokovima, po nekim procjenama, trguje se otpadom u vrijednosti oko milijarde kuna, a nadležne institucije propuštaju nadzirati sivo tržište.
Pa ipak, mnoge stvari ostaju i dalje deklaratorne, neke čak i neprimjenjive. Uzet ću kao primjer odlagališta. Hrvatska je jedna od rijetkih država članica koje još uvijek ne oporezuje odlagališta, čime se podupire i produžuje neprihvatljiva praksa odlaganja. Gospodarenje otpadom vrlo je složena djelatnost koja zapravo zahvaća sve pore društva, sve grane gospodarstva, proizvodnje i potrošnje. Živimo u vremenu u kojem se, srećom, sve više o tome govori, razmišlja, primjenjuje niz novih postupaka i tehnologija koji imaju za cilj uspostavu sustava kružnog gospodarstva. No, možemo li biti zadovoljni – ne možemo.
Ili kako je Pitagora rekao: „Brige bi trebale voditi u akciju, a ne u depresiju“.
Autor: Darko Buković Foto: CIOS
Objavljeno 11. listopada 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM