Sektor proizvodnje hrane i pića, jedan od najvažnijih industrijskih sektora u Hrvatskoj, u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije, i dalje ostvaruje najveći udio u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP-u) i ukupnoj zaposlenosti. Tako je udio industrije hrane i pića u hrvatskom BDP-u u 2018. iznosio 2,8 posto (od čega je udio proizvodnje hrane iznosio 2,2 posto, a proizvodnje pića 0,6 posto). Istovremeno je udio proizvodnje hrane i pića u BDP-u prerađivačke industrije iznosio 23 posto, od kojih se 17,9 posto odnosi na proizvodnju hrane, a 5,1 posto na proizvodnju pića. Udio industrije hrane i pića u ukupnoj zaposlenosti u 2020. godini iznosio je 3,5 posto (od čega je udio proizvodnje hrane iznosio 3,1 posto, a proizvodnje pića 0,4 posto).
Ekonomski institut Zagreb objavio je novo izdanje publikacije Sektorske analize u kojem donosi analizu stanja i kretanja u industriji hrane i pića. Uz analizu glavnih sektorskih pokazatelja i pregled poslovanja vodećih poduzeća koja se bave proizvodnjom hrane i pića u Hrvatskoj, autorica Petra Palić u ovom izdanju analizira i najnovije trendove u Europskoj uniji.
Sektor proizvodnje hrane i pića sudjelovao je u ukupnoj zaposlenosti prerađivačke industrije u siječnju ove godine s udjelom od 20,6 posto, dok je u istom razdoblju prošle godine taj udio iznosio 20,9 posto. Pritom je udio industrije hrane iznosio 18,4 posto, a industrije pića 2,2 posto ukupne zaposlenosti prerađivačke industrije.
Nakon rasta proizvodne aktivnosti ove industrije u 2019. godini, u 2020. godini ona bilježi međugodišnji pad od 1,5 posto. Ipak, desezonirani podaci pokazuju kako je proizvodna aktivnost industrije hrane u četvrtom tromjesečju 2020. godine povećana za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Usporedno s padom ukupne aktivnosti industrije hrane, smanjio se i broj zaposlenih. To se odrazilo na pad aktivnosti sektora, kao i na blagi pad plaća. U prosincu 2020. godine, industrija hrane zapošljavala je 41.443 radnika, što u odnosu na isti mjesec 2019. godine predstavlja za 2,7 posto manju zaposlenost.
Mjesečne bruto plaće u prosincu 2020. godine u industriji hrane na međugodišnjoj razini nominalno su smanjene za 0,4 posto. Pritom je prosječna bruto plaća isplaćena u prosincu 2020. godine iznosila 7.196 kuna.
Nakon što je proizvodna aktivnost industrije pića na razini 2017. godine i 2018. godine zabilježila međugodišnji rast, u 2019. godini zabilježen je pad od 1,2 posto. Međugodišnji pad je nastavljen i u 2020. godini i bilježi 18,8 posto. Ipak, najnoviji desezonirani podaci ukazuju na ubrzavanje rasta proizvodne aktivnosti ove industrije. U četvrtom tromjesečju 2020. godine proizvodna aktivnost industrije pića povećana je za 13,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Usporedno sa smanjenjem aktivnosti tijekom 2020. godine, industriju pića obilježava i smanjenje broja zaposlenih. Tako je u prosincu 2020. godine ova industrija zapošljavala 4.951 radnika, što je za 3,0 posto manje nego u istom mjesecu 2019. godine. Također, u prosincu 2020. prosječna je bruto plaća u ovoj industriji bila nominalno manja za 12,8 posto u usporedbi s prosincem 2019. godine. Prosječna nominalna bruto plaća isplaćena u prosincu 2020. godine u industriji pića iznosila je 9.186 kuna, što je bilo za 2,3 posto ispod prosjeka gospodarstva te za 14,7 posto iznad prosjeka cjelokupne prerađivačke industrije.
Uz cijene proizvođača na razini prerađivačke industrije i cijene proizvođača pića bilježe međugodišnji rast, dok cijene proizvođača hrane bilježe pad. Tako su u ožujku 2021. u usporedbi s ožujkom 2020. godine proizvođačke cijene u proizvodnji hrane pale za 0,7 posto, dok su cijene proizvođača pića zabilježile međugodišnji rast od 1,7 posto. Istovremeno su cijene proizvođača na razini prerađivačke industrije zabilježile rast od 1,9 posto.
Prehrambena industrija u razdoblju od siječnja do prosinca 2020. godine bilježi međugodišnji rast proizvodnosti rada po stopi od 2,1 posto. Istovremeno proizvodnost rada industrije pića bilježi međugodišnji pad od 16,5 posto. Industrija hrane i pića sudjelovala je u 2020. godini s 10,8 posto u ukupnom robnom izvozu prerađivačke industrije (9,8 posto industrija hrane i 1,1 posto industrija pića).
U ukupnom uvozu prerađivačke industrije, industrija hrane i pića 2020. godine sudjelovala je s 11,5 posto (10,4 posto prehrambena industrija i 1,1 posto industrija pića). Bitno je napomenuti da obje industrijske grane, i industrija hrane i industrija pića, ostvaruju vanjskotrgovinski deficit. Izvoz prehrambene industrije tijekom 2020. godine povećan je za 3,4 posto u odnosu na 2019. godinu, dok je uvoz smanjen za 5,8 posto. S druge strane, industrija pića u 2020. godini bilježi međugodišnji pad izvoza od 7,1 posto, a uvoza od 7,8 posto.
Uvid u posljednje financijske pokazatelje za deset vodećih trgovačkih društava u industriji hrane također upućuje na smanjenje njihove aktivnosti tijekom 2019. godine. Na smanjenje aktivnosti upućuje kretanje ukupnih prihoda koji su u 2019. godini bili manji za 0,9 posto u odnosu na 2018. godinu. Iako je uz smanjenje prihoda zabilježena i smanjena zaposlenost, proizvodnost rada povećala se za 4,2 posto u 2019. godini. U 2019. godini zabilježeno je smanjenje dobiti prije oporezivanja za deset najvećih trgovačkih društava prehrambene industrije (496 milijuna kuna).
U analizi se ističe da je svih deset najvećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane u stopostotnom domaćem i privatnom vlasništvu. Također, u 2019. godini u deset najvećih trgovačkih društava ulazi Mlinar d.d., a iz skupine vodećih ispalo je Belje d.d.
Iz financijskih podataka vodećih trgovačkih društava u prehrambenoj industriji može se zaključiti da i dalje imaju poteškoća u održavanju likvidnosti, ali u manjoj mjeri u odnosu na prethodne dvije godine. Štoviše, koeficijent tekuće likvidnosti povećao se u odnosu na 2018. godinu, te u 2019. godini iznosi 1,4.
Naime, koeficijent tekuće likvidnosti u pravilu ne bi smio biti manji od 2, odnosno poduzeće bi trebalo raspolagati s minimalno dvostruko većom imovinom od iznosa obveza. Autorica analize ističe kako najveći koeficijent tekuće likvidnosti u skupini deset vodećih trgovačkih društava u prehrambenoj industriji ima PPK d.d. Koeficijent ukupne zaduženosti u 2019. godini iznosio je 0,5 te je viši u odnosu na 2016., 2017. i 2018. godinu kada je iznosio 0,4.
Prema financijskim pokazateljima za deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje pića može se zaključiti da je tijekom 2019. godine aktivnost sektora smanjena. Nakon pada aktivnosti u 2018. godini, deset vodećih društava industrije pića u 2019. godini također bilježe međugodišnji pad ukupnih prihoda od 4,4 posto. Međutim, međugodišnje smanjenje prihoda uz istovremeno smanjenje zaposlenosti (broj zaposlenih smanjen je za 5,8 posto) za posljedicu nije imalo smanjenje proizvodnosti rada. Štoviše, proizvodnost rada se povećala za 1,5 posto u odnosu na 2018. godinu.
Vodeća trgovačka društva iz djelatnosti proizvodnje pića obilježava veća likvidnost tijekom 2019. godine. Koeficijent tekuće likvidnosti, koji mjeri sposobnost podmirivanja kratkoročnih obveza, za deset vodećih proizvođača pića iznosio je 1,2 u 2018. godini te 1,6 u 2019. godini. Pritom najveću likvidnost u 2019. godini ima Agrolaguna d.d., a slijede Badel 1862 d.d., Slavonija slad d.d. i Jamnica plus d.o.o.
Na razini Europske unije industrija hrane i pića u četvrtom tromjesečju 2020. ostvarila je pad od 1,8 posto u odnosu na treće tromjesečje 2020. godine. Također, na godišnjoj razini je u 2020. zabilježen pad proizvodnje u industriji hrane i pića za 3,1 posto, dok je ukupna industrijska proizvodnja na međugodišnjoj razini ostvarila pad od 3,0 posto
Izvoz industrije hrane i izvoz industrije pića na razini EU-28 u četvrtom tromjesečju 2020. godine bilježe međugodišnji rast od 2,4 i 2,4 posto. Istovremeno, uvoz industrije hrane smanjio se za 2,4 posto, dok se uvoz pića smanjio za 5,5 posto. Pozitivne međugodišnje stope rasta izvoza u četvrtom tromjesečju 2020. godine bilježe ulja i masti (13,0 posto), vino (4,0 posto) te čokolada i slatkiši (2,1 posto).
S druge strane, pozitivne i visoke međugodišnje stope rasta uvoza bilježe pivo (19,3 posto), ulja i masti (5,2 posto) te mlinarski i škrobni proizvodi (5,2 posto).
Autor: Tihomir Dokonal
Objavljeno 7. lipnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM