Trebamo li trošiti bespovratna sredstva samo da ih potrošimo ili za ostvarenje nekih dugoročnih ciljeva?
Kroz ovih 20 godina program inkubacije kroz BIOS završilo je više od 200 poduzetnika, od kojih je 87% preživjelo više od 5 godina,
Iako su prijedlozi za prevladavanje izazova donekle općeniti, što nije čudno jer je u pitanju testna verzija ChatGPT modela, s ograničenim pristupom informacijama, interesantno je kako je taj model prilično točno detektirao probleme poduzetnika u Hrvatskoj.
Razvoj poduzetništva i gospodarstva u nekom području (državi, regiji, gradu) značajno ovisi o poduzetničkom ekosustavu tog područja.
Često nam se događa da EU sredstva ne koristimo za strateški razvoj i za jačanje onih grana koje će onda brzim razvojem utjecati na ukupni razvoj neke regije, tj. projekti se provode samo kako bi se provodili
Kada bi se strateški dokumenti radili prema metodologiji zbog koje se i rade i kada bi operativni programi pratili te strategije tada bi se i „najbrži prst“ ponovo preselio u kvizove i društvene igre.
Svima je zajednički odgovor na pitanje „može li se živjeti od zemlje?“, tj. od proizvodnje i prerade grožđa i maslina. Svi su, bez previše razmišljanja, odgovarali MOŽE.
Prvo što moramo napraviti, kako bi ostvarili ove ciljeve, je prestati koristiti modele koje smo koristili do sada i koji nisu pokazali rezultat.
EU fondovi postali su odgovor na većinu pitanja o razvoju i investicijama u javnom sektoru, ali dosta često i u privatnom sektoru.
Uz sličnosti koje postoje i pri izgradnji poduzetničkih ekosustava u Europi postoje i razlike koje poduzetnicima u Americi pomažu u kvalitetnijem i bržem razvoju poduzetništva i poduzetničkih ekosustava.
EU fondovi i financiranje iz tih fondova Hrvatskoj je potrebno
Potpuno je ispravno očekivati da država, ako je ograničila određenu djelatnost u radu, isplati poduzetnicima iz te djelatnosti obeštećenje. Ne potporu.
U istočnoj Hrvatskoj nalazi se 40 posto svih inkubatora, dok je u Dalmaciji taj broj nešto veći od 14 posto
Najveći dio potpora poduzetnicima dodjeljivao se na natječajima koji su prozvani „najbrži prst“
Tvrtke koje najbrže rastu u ICT djelatnosti su tvrtke koje veliku većinu (90% i više) prometa ostvaruju na stranom tržištu
Koliko će biti koristi za male i srednje poduzetnike od ovog prikupljanja podataka, – nikakva
Mladi poduzetnici nalaze na puno prepreka u poslovanju zbog svojih godina
Lista prioriteta često se formira na način da se odmah počinje rješavati problem koji se zadnji pojavio
BIOS je u 17 godina rada inkubirao 147 stanara, od kojih je 102 poduzetnika ili 70% još uvijek aktivno
Kriza nikada nije, niti će biti, vrijeme kada se u poduzetništvo ulazi iz nužde
Upitamo li 98,58% mikro i malih vodi li zakonodavac brigu o njima kada donosi akte koji se odnose na poduzetništvo vjerujem da će velika većina odgovoriti negativno.
Nadam da će novoosnovana udruga Glas poduzetnika biti upravo glas tih brojnih – malih, tihih, vrijednih i poštenih poduzetnika.
Odnos prema klijentima nećete moći promijeniti preko noći
Kriza uzrokovana koronavirusom teško je zahvatila gospodarstvo. Dobra stvar koju je ova kriza izrodila je formiranje grupe Glas poduzetnika na Facebooku, iz koje je proizašla i Udruga Glas poduzetnika.
Prije nekoliko dana mi je jedan poduzetnik ispričao negativno iskustvo s jednim komitentom/klijentom, a posebno ga je iznenadilo što je suradnja počela vrlo ugodno i prijateljski, a završila neplaćanjem posla koji je obavio.
Ako ja nešto mogu napraviti ili riješiti relativno brzo, znači li to da to može napraviti bilo tko? Ako je odgovor na to pitanje negativan, onda znači da vaš radni sat ipak nešto vrijedi. Koliko?
Kraj godine je vrijeme za rekapitulaciju učinjenog u toj godini, kao i pripremu planova za nadolazeću, kako na privatnom, tako i na poslovnom planu. Analize ostvarenih rezultata i ciljeva neke tvrtke rade vrlo ozbiljno, po unaprijed zadanim procedurama, neke ih čine kao sastavni dio godišnjih izvješća, a neke samo usput, na sastancima, bez pisanoga traga. Isto je i s planovima za sljedeću godinu. Od onih vrlo preciznih i detaljno razrađenih, do onih koji su izgovoreni usmeno, čisto da se spomenu.
U Hrvatskoj imamo čitav niz organizacija/institucija/udruga koje se prezentiraju kao predstavnici malog i srednjeg poduzetništva.…
Nedavno sam posjetio Maker Fair u Rimu. Maker Fair je sajam na kojemu se okupljaju ponuditelji opreme i materijala za izradu tehnoloških i drugih inovativnih proizvoda (elektronika, robotika, automatizacija, umjetna inteligencija…) i sami izrađivači takvih proizvoda. Namjerno sam ovdje napisao izrađivači a ne proizvođači, jer su to pojedinci ili timovi koji ne razmišljaju jedino o tržištu i zaradi, već prvenstveno o inovaciji – unapređenju postojećeg ili stvaranju novog proizvoda.
Početkom rujna zatvoren je natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa PoC za sufinanciranje istraživačko-razvojnih projekata. Program je idealan za mala i srednja poduzeća, jer je prijava relativno jednostavna, bespovratna sredstva su do 500.000 kuna i sufinanciranje projekata je u iznosu 70 posto za mala i 60 posto za srednja poduzeća. To je osmi takav program koji se raspisuje u Hrvatskoj.
Promatrajući štandove sa šarenom ponudom robe, hrane, pića i svega što se na takvim štandovima može naći, na šetnici uz more u jednom našem dalmatinskom mjestu, sjetio sam se rasprave koju sam nedavno čitao na jednoj grupi namijenjenoj poduzetnicima. Pitanje koje je pokrenulo raspravu bilo je na koji se način može unajmiti štand u mjestima na moru za vrijeme turističke sezone.