U nekoliko navrata, u prethodnim analizama, istaknuli smo dobre rezultate poduzetništva u 2023., kao nadogradnja dobre prethodne 2022. Unatoč stagnaciji izvoza, ti su dobri rezultati proizašli, između ostaloga, i iz nekoliko pozitivnih okolnosti iz globalnog okruženja (dostupnost bespovratnih sredstava iz EU fondova, turizam gdje su nam kao auto-destinaciji geopolitička nesigurnost i nestabilnost iz globalnog okruženja išle u korist, zaustavljanje rasta cijena bazičnih sirovina i materijala i normalizacija lanaca dobave, …). Razumijevajući i uvažavajući okolnosti iz okruženja (prilike i prijetnje) u odnosu na mogućnosti poduzetništva (snage i slabosti), očekivanja su da se i u 2024. ostvare minimalno jednako dobri rezultati kao i u 2023.
No, neke informacije iz eksternog (Njemačka, kao naš najveći vanjskotrgovinski partner) i internog okruženja (rast blokada, veliki broj poduzeća s negativnom vrijednosti kapitala) tjeraju na oprez i potrebu da se dodatno analiziraju i pravovremeno lociraju slabije točke hrvatskog gospodarskog sustava, odnosno poduzetništva.
Prema podacima njemačkog zavoda za statistiku Destatis u 2023. stečaj je objavilo 17.814 poduzeća, za 22,1 % više nego u 2022. U prvom polugodištu 2024. zahtjeve za pokretanjem stečaja podnijela su 162 veća njemačka poduzeća (s prometom većim od 10 milijuna eura), što je za 41.0 % više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, i značajno više od očekivanih 30.0%. Najviše zahtjeva došlo je iz sektora nekretnina, prodaje automobila i proizvodnje strojeva, a kao razlozi za stečaj navode se pad potražnje, inflacija, poskupljenje energije i materijala. Njemačke gospodarske komore prognozirale su i daljnji nastavak uzlaznog trenda stečajeva, uz napomenu da je strukturni problem njemačkog gospodarstva nedostatak kvalificirane radne snage.
Prema podacima dostupnim s portala InfoBiz, krajem srpnja u Hrvatskoj je nešto više od 3 tisuće poduzeća u postupku stečaja, dok ih je 131 u predstečaju, u postupku likvidacije 2,6 tisuće, a nešto manje od 900 ih je najavilo brisanje. Sveukupno 6,6 tisuća poduzeća s potencijalnim prestankom rada, što u kraćem ili duljem razdoblju.

Nelagodu od potencijalnih prikrivenih „rupa u zidu“ koje iz raznoraznih razloga mogu erodirati povećava uvid u trendove broja poduzeća i obrta s blokiranim računima. Krajem srpnja broj je premašio granicu od 10 tisuća, u čemu je udio blokiranih poduzeća 60 % (6,3 tisuće), a obrta 40 % (4,1 tisuća).    

U ukupnom broju blokiranih poduzeća i obrta (10.339), s nešto više od 50 %  (5,5 tisuća) dominira skupina čiji je broj dana blokada dulji od 180 dana, što indicira trajni gubitak poslovne sposobnosti. Udio onih s kraćim brojem dana blokade  (do 60 dana) i većom mogućnošću za financijsko restrukturiranje i vraćanje  „u normalu“ je nešto manji do 30 %.

RASPON DANA BLOKADEBROJ BLOKIRANIH PODUZEĆA I OBRTAUDIO
do 30 dana1.88318,2%
od 31 do 60 dana1.10810,7%
od 61 do 90 dana7617,4%
od 91 do 180 dana1.10910,7%
od 181 do 365 dana2.15420,8%
više od 365 dana3.32432,2%

Prema udjelu u blokiranim, poduzeća i obrti iz sektora F građevinarstvo vodeći su sa 18 %, a prati ih G trgovina s 14 %, te I smještaj i ugostiteljstvo s 12 %. To su 3 gospodarska sektora s najvećim udjelima u blokiranim. Promatrano prema udjelu broja blokiranih poduzeća i obrta u ukupnom broju aktivnih poslovnih subjekata, s udjelom od 4,8 % vodeći je sektor smještaja i ugostiteljstva, ispred građevinarstva s 4,7 % i A poljoprivreda, šumarstvo i lov s 4,5 %. Tri su još sektora s udjelima blokiranih većim od 3,0 % u ukupnom broju aktivnih: H prijevoz i skladištenje 3,4 %, G trgovina 3,3 %, C prerađivačka industrija 3,2 %.   

Iz prethodno navedenih podataka i grafičkih pregleda može se postaviti pitanje kako je došlo do značajnog rasta broja blokiranih, kada su, bez obzira na prepoznate prijetnje iz okruženja, zbirni podaci i izvedeni pokazatelji za 2023.  za više od 156 tisuća obveznika poreza na dobit i javne objave financijskih izvještaja bili ocijenjeni dobrima, s trendom rasta i poboljšanja u odnosu na također dobru 2023.

Kada se dublje promotre zbirni podaci i izvedeni pokazatelji po dvije kategorije, prema pozitivnoj ili negativnoj vrijednosti „kapitala i rezervi“ (dalje u tekstu: „vlastiti kapital“), te prema veličini poduzeća, mogu se izvesti zaključci o segmentima gdje su aktualni i potencijalni problemi značajno veći i dugoročniji.

U 2020., godini korona krize, broj poduzeća s negativnim vlastitim kapitalom povećan je za 10-tak posto, s 39,3 tisuće za 2019. na 43 tisuće. Taj je broj u sljedećim godinama tek blago padao (2021. 42,7, 2022. 42,5), do 42,1 za 2023. Negativna vrijednost iskazana na toj poziciji indicira da poslovni subjekt nema dostatnu ukupnu imovinu da podmiri ukupne obveze, odnosno da je „insolventan“, i da je prema Zakonu o financijskom poslovanju obveza odgovornih osoba da o tome javno izvijeste i pokrene adekvatne postupke (operativno i financijsko restrukturiranje, stečaj, …) kojima bi se minimalizirale i izbjegle veće štete svih dionika eko-sustava insolventnog poslovnog subjekta.

Najveći broj i udio poduzeća s negativnim vlastitim kapitalom je iz segmenta mikro poduzeća (41.2 tisuća, 97,0 %), 860 malih, 71 srednje veliki i 12 velikih. Od ukupnog broja s negativnim vlastitim kapitalom na dan 31.12.2023., 32,2 tisuće ih je imalo i negativnu vrijednost godinu ranije (na 31.12.2022.), dok ih je 9 tisuća godinu ranije imalo pozitivnu vrijednost, a 5,8 tisuća s negativnim na dan 31.12.2022. na 31.12.2023. preokrenulo je tu negativnu u pozitivnu vrijednost. Udjeli broja poduzeća s negativnim vlastitim kapitalom za 2023. logično koreliraju s udjelima u blokadama: 7,2 tisuće trgovaca (udio 17,3 %), 6,0 građevinara (14,5%), 5,4 ugostitelja i pružatelja usluga smještaja (13,0 %).

Pregled zbirnih vrijednosti ključnih financijskih pozicija i izvedenih pokazatelja za poduzeća s negativnom vrijednosti vlastitog kapitala u razdoblju 2019. – 2023.

Naravno da se prema načelima i dobrim praksama poduzetništva (koje se temelji na intuiciji i hrabrosti) i strateškog menadžmenta poslovanje poduzeća i gospodarskih cjelina treba prvenstveno fokusirati na optimalno iskorištenje vlastitih snaga u odnosu na prilike iz okruženja. No, pri tome ne treba u potpunosti zanemariti potrebu da se određene vlastite slabosti razumno minimaliziraju, kao i da se i na isti način tretiraju neke od prijetnji iz okruženja.
Podaci iskazani u ovoj analizi ukazuju na probleme koje će u odnosu na velike i srednje velike koja su u aktualnoj globalnoj ekonomskoj situaciji bore koristeći svoju robusnost, materijalne resurse, pregovaračku moć, iskustvo i znanje, male kojima u prilog ide njihova fleksibilnost i brzina reakcije, imaju i imat će još i više poduzeća iz segmenta mikro poduzetništva. Imaju izuzetno malu pregovaračku moć prema kupcima i dobavljačima, od svih segmenata najviše im manjkaju informacije i menadžerske kompetencije, sve su im manje dostupni ekonomski razumni izvori financiranja, a na njih se naviše odražavaju negativni trendovi na tržištu rada (manjak radne snage i konkurentnost plaća), te nema adekvatne institucionalne potpore njihovom udruživanju i zajedničkom nastupu prema ostalim dionicima njihovog eko-sustava. Ako se želi zadržati stabilnost ukupne ekonomije, ne bi bilo dobro zanemariti taj segment, imajući u vidu da s 188 tisuća zaposlenih (udio u ukupnom broju 18,2 %) u ukupne prihode „realnog“ sektora (obveznici poreza na dobit i javne objave financijskih izvještaja) donosi 18.7 milijardi EUR prihoda (udio 11,66 %), 1,3 milijardu neto dobiti (udio 15,1 %). Nije za baciti, ali će trebati pojačati brigu i adekvatnu potporu.

Autor: Nikola Nikšić

Objavljeno 1. kolovoza 2024. Sva prava pridržana PoslovniFM.