Razina dvostruke krize (zdravstvene i ekonomske) mogla bi biti dvostruko negativnija u odnosu na onu iz 2008. pri čemu bi kumulativni pad poslovnih prihoda za 2020. mogao biti i do 30% u odnosu na 2019.
Danas, kada smo izloženi toj „krizi na kvadrat“ ključni cilj je da gospodarstvo preživi u optimalnom formatu. Hrvatski Marshallov plan. Bitno da se za svakog sudionika iz tog sektora osigura sve što je potrebno kako bi onda i svi drugi mogli solidarno preživjeti. Bez prometa roba i usluga, prihoda, rentabilnosti i likvidnosti poduzetništva nema kuna za plaće javnog sektora, mirovine i druga opravdana socijalna primanja.
Za vrijeme zadnje ekonomske krize započete krajem 2007. poslovni prihodi tada nešto manje od 100 tisuća poslovnih subjekata koji kao obveznici poreza na dobit javno objavljuju financijska izvješća, u 2010. su u odnosu na 2008. pali za 15% odnosno 100 milijardi kuna (sa 670 u 2008. na 570 milijardi kuna u 2010.). Izvoz se 2010. zadržao na istoj razini (90 milijardi), a bruto investicije u dugotrajnu imovinu su značajno smanjene za 34.4% ili 21 milijardu (2008. 58.4 a 2010. 38.3 milijarde). EBITDA kao brzi pokazatelj likvidnosti pala je gotovo 10 milijardi ili 16%, s 59 na 49 milijardi.
I takav se sličan rezultat ponavljao više godina. Kao i trošak kamata na kredite (15 milijardi) čija je ukupna vrijednost (dugoročnih i kratkoročnih) kao obveza porasla s 200 za 2008. na 209 za 2009., te do 234 za 2014. da bi za 2018. iznosila 224 milijarde. Blaga poboljšanja tijekom duljeg vremenskog razdoblja u najvećoj su mjeri bili posljedica kontinuiranog blagog povećanja prihoda iz inozemstva (izvoza roba i usluga, pogotovo SME sektora). 2014. izvoz je dosegao 106 milijardi, a u zadnjoj godini za koje su dostupni podaci, 2018., iznosio je nešto manje od 150 milijardi.
Svaka kuna prometa roba i usluga je bitna, sve što se može proizvesti i prodati, a da je u skladu s „pravilima igre“ koja proizlaze iz koncepta rješavanja koronavirus krize. Da roba ili usluga dođe do potrošača (iz tvornice, skladišta, polja, …), i da se pretvori u novac. Svaki kamion kojim se nešto izvozi ili je neophodno uvesti mora doći do svojih destinacija. Važno je da svako održivo radno mjesto ostaje popunjeno kao i da se popuni i svako novo radno mjesto koje je moguće brzo otvoriti u nekim djelatnostima u kojima pod utjecajem koronavirusa ima mogućnosti za intenziviranje aktivnosti. Milom ili silom. Sve što se mora naučiti da bi se moglo djelovati u ovakvim uvjetima, omogućiti da se nauči brzo i besplatno. Razumna rentabilnost je poželjna, no likvidnosti mora biti, rasterećene od troškova financiranja dok se okolnosti ne promjene. Od financijskog sektora, a u konačnici u njihovom interesu, očekuju se značajne promjene, uvođenje novih poslovnih modela, kompetencija i načina rada. Potrebni su novi financijski proizvodi koji se temelje na evaluaciji budućnosti, između ostalih i oni kojima se troškovi rada tretiraju kao investicije i tako dugoročno financiraju.
Priča o održavanju potrošnje kroz zadržavanje istih navika građana kao potrošača, u uvjetima kada trebamo razvijati osjećaj smjernosti, skromnosti i odricanja je promašena priča.
Gospodarska diplomacija, kakva bila da bila, ne 100 nego sad mora funkcionirati 200 na sat. Osigurati informaciju i podršku tako da se svaki posao koji je negdje na ovoj kugli zemaljskoj na vidiku, bliže ili dalje, tamo gdje se nešto radi i traži, nudi i pokuša dobiti. Vodimo računa da će se u 2021. velika konkurentska bitka voditi u za Hrvatsku izuzetno važnoj gospodarskoj grani, turizmu. I to na razini jakih država konkurenata, u privlačenju značajno manjeg raspoloživog broja opreznih potencijalnih posjetitelja s značajno manjim financijskim potencijalom potrošnje. Optimizacija poslovanja u gospodarstvu mora uključiti značajna smanjenja svih oblika tereta i davanja, a shodno tom cilju prilagoditi sve što je potrebno u javnom sektoru, sustavu mirovina i socijalne skrbi. Tu ima velikih mogućnosti brzog djelovanja i efekata (smanjenje mase plaća i drugih troškova rada bez da se na prvu, dok se ne uvedu sustavi za mjerenje učinaka, kroz otpuštanja ugrožava nečija životna egzistencija; optimizacija poslovanja i povećanje efikasnosti rada; odustajanje od nabava nepotrebne imovine i usluga; ukidanje povlastica i povlaštenih primanja; brzo ciljano zaduživanje i reprogramiranje), naravno, nikako ne na teret socijalno osjetljivih skupina, kao i onih koji sada podnose silne napore u obuzdavanju koronavirus krize. Priča o održavanju potrošnje kroz zadržavanje istih navika građana kao potrošača, u uvjetima kada trebamo razvijati osjećaj smjernosti, skromnosti i odricanja je promašena priča.
Da bi bolje razumjeli do koje će mjere i koliko snažno trebati podržati realno gospodarstvo dokle god se ne obuzda koronavirus kriza, dati ćemo pregled ključnih podataka i pokazatelja o kumulativnom poslovanju obveznika javne objave financijskih izvješća za 2018. (trenutno zadnje dostupni), na temelju njih izvedenu projekciju rezultata poslovanja za 2019., te predikciju rezultata poslovanja za 2020. koji indiciraju da bi razina ove krize mogla biti dvostruko negativnija u odnosu na onu iz 2008. (kumulativni pad poslovnih prihoda za 2020. za 30% u odnosu na 2019.).
Za projekciju kumulativnih rezultata poslovanja po gospodarskim granama za 2019. korišten je uvid u indekse promjena 2018. / 2017. te uvid u već objavljena financijska izvještaja za 2019. trgovačkih društava čije vrijednosnice kotiraju na Zagrebačkoj burzi.
Za predikciju kumulativnih rezultata poslovanja po gospodarskim granama za 2020. korišten je uvid u trendove rezultata poslovanja u razdoblju 2007. – 2008. – 2009. – 2010. te procjena broja mjeseci zastajanja gospodarskih aktivnosti u 2020. ovisno o gospodarskoj grani, u rasponu od 3 do 6 mjeseci (na primjer za izvedene rezultate poslovanja u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva korištena je procjena 6 mjeseci zastajanja, a za trgovinu 3 mjeseca). Za predikciju troškova po grupama promatrana je osobina pojedine grupe, radi li se o varijabilnim, fiksnim ili djelomično fiksnim i varijabilnim troškovima. Da bi se dobila što jasnija slika potencijalnih odstupanja, pri kalkulaciji troškova nisu uključeni potencijalni prihodi od jednokratnih potpora, trajni otpisi troškova davanja iz i na plaće, umanjenja troškova financiranja (smanjenje kamatnih stopa, naknada), te mogućnosti da se korištenjem zakonski dozvoljenih postupaka iz područja kreativnog računovodstva neki troškovi administrativno umanje ili odgode (stope amortizacije, rezerviranja i vrijednosna usklađenja), ili uvećaju.
Kumulativni RDG 2018. za „realni“ sektor, projekcija za 2019. i predikcija za 2020.
Rashodi s osnova kamata 2018. 7.748.720.875 kuna
Kada govorimo o intervencijama koje mogu poboljšati predikciju RDG-a 2020., a odnose se određena umanjenja troškova (davanja iz i na plaće, kamate, trošarine i drugi nameti ukalkulirani u troškove energenata, …), subvencije i zaduživanja, važno je znati o kakvim se udjelima i potencijalima radi:
Struktura troškova osoblja 2018:
Odnos EBITDA i neto financijskog duga za 2018.
Ovaj pokazatelj je važan bankama prema postojećim modelima evaluacije potencijalnih kreditnih aranžmana i novog zaduživanja. Neto financijski dug odnosno neto poluga pokazuje sposobnost poduzeća da pokrije svoju ukupnu zaduženost bruto prihodima iz redovnog poslovanja. Okvirno, poželjno je da je manji od 3.0, a nikako veći od 5.0. Za 2018., još uvijek visok, bio je značajno bolji u odnosu na nekoliko prethodnih godina kada su svi financijski pokazatelji bili pod negativnim utjecajem slučaja Agrokor (2016. 5.26, 2017. 5.66), odnosno značajno viših troškova vrijednosnih usklađenja i rezerviranja.
Da bi se moglo procijeniti gdje kriza može ostaviti veće negativne posljedice, a gdje bi u skladu s potencijalima hrvatskog gospodarstva i okolnostima iz okruženja trebalo više poduprijeti slijedi pregled poslovnih prihoda i EBITDA 2018. po gospodarskim granama, sa projekcijom za 2019. i predikcijom za 2020. Gospodarske su grane rangirane prema iznosu poslovnih prihoda za 2018.
Loš scenarij, vjerujmo u bolje, ali znajmo da može i gore. Bitno je za svaki od njih, prema pravilima strateškog menadžmenta, definiramo strategiju s više scenarija koji svi uravnoteženo obuhvaćaju interese i potencijale svih dionika Lijepe naše, i ekonomski opravdano kombiniraju kratkoročne probitke i dugoročnu stabilnost i sigurnost. Budućnosti se nikada ne događaju same, njih stvaraju ljudi!!!