Piše: Marijana Matković, novinarka-urednica i voditeljica ciklusa tekstova i emisija koje poslovni FM priprema i provodi o mirovinskom sustavu
Uzmemo li u obzir da prosječna mirovina danas iznosi oko 40 posto prosječne plaće, lako je procijeniti da nam to neće biti dovoljno kad dođemo u godine. To bi mladi ljudi, koji se tek zapošljavaju, trebali shvatiti što prije, kako bi što ranije započeli sa štednjom za mirovinu – kaže Marta Meštrov, direktorica prodaje i marketinga Erste Plavi dobrovoljnih mirovinskih fondova. Dodaje kako su u Erste Plavi fondovima već primijetili kako mlađe generacije štednju najčešće ugovaraju putem on-line kanala, pa vrijedi naglasiti: Da biste otvorili račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu danas ne morate odlaziti u poslovnicu banke koja ga je osnovala i gubiti vrijeme, jer na internetskim stranicama mirovinskih fondo va možete pronaći sve potrebne informacije.
Dobro je potražiti Statut i Prospekt fonda, u okviru kojih se mogu pronaći sve informacije o pravima i obvezama članova. Tu se može vidjeti i povijesni pregled prinosa fonda, informirato i investicijskim ciljevima i ulagačkoj poliitici, provjeriti troškove i naknade kod učlanjenja u fond i drugo. Svi oni koji se žele učlaniti u fond zahtjev za učlanjenjenjem mogu predati i putem on-line lanala, nakon čega vam sve spomenute informacije stižu na adresu elektroničke pošte, dodaje Marta Meštrov.
Osim toga, dodaje, pristupi li član fondu, a da nije pročitao sve dokumente, nije ih shvatio i u konačnici zaključi da ne želi ostati u fondu, u roku od 15 dana ako se učlanio u poslovnici, odnosno u roku od 30 dana ako je riječ o učlanjenju on-line, može odustati.
– U Erste Plavi razvili smo alat koji može pomoći budućim članovima oko odluke o štednji i izboru fonda. Kroz šest pitanja o vašim stavovima o riziku, dobit ćete preporuku o tome koji je fond primjeren za vas. Pritom članovi mogu besplatno prelaziti iz fondova koji su izloženiji riziku u onaj s manje rizika, naravno ako je riječ o fondovima kojima upravlja isto društvo. Ako prelazite u neki od fondova kojim upravlja konkurentsko društvo, plaća se 2,5 posto izlazne naknade – pojašnjava.
Kad se uzmu u obzir poticaji države i prinosi koje su dobrovoljni mirovinski fondovi do sada ostvarili, na tržištu ne postoji proizvod u kojem je povrat na uplate tako dobar, kaže Marta Meštrov. Kad je riječ o prinosima, iz godine u godinu postoje oscilacije, dodaje, no kad imate na umu da ne možete izaći iz fonda do 55. godine, prosjek prinosa na kraju štednje zapravo može biti vrlo dobar, a rezultat štednje odličan.
– Pogotovo ako se izborite kod poslodavca da vam uplaćuje poticaje na dobrovoljnu štednju, umjesto da vam taj novac isplati kroz plaću. Naime, da biste vi sami uplatili 500 kuna u mirovinski fond, poslodavac vam treba isplatiti bruto 1039 kuna. Međutim, ako vam poslodavac uplati u fond 500 kuna, njegov je trošak ‘samo’ 500 kuna, jer su uplate za račun radnika do 6000 kuna godišnje neoporezivi trošak za poslodavca – pojašnjava sugovornica. Još plastičnije: Kad bi vam poslodavac isplatio 6000 kuna kroz plaću, zapravo ćete dobiti tek 3440 kuna. Ako vam taj isti iznos uplati u fond, na račun će sjesti točno 6000 kuna.
I na uplate poslodavca ostvaruje se državni poticaj, pa ako vam poslodavac mjesečno uplaćuje 500 kuna, a sami ne uplatite ništa, na kraju godine imat ćete pravo na 750 kuna državnih poticaja. Uplaćejete li i sami neki iznos u fond, na to više nećete ostvariti poticaje, no to u konačnici znači višu mirovinu, naravno. Važno je imati na umu i to da poticaje možete ostvariti samo na štednju u jednom fondu, što znači da uplate treba koncentrirati u jedan fond barem do godišnje uplate od 5000 kuna.
Dobrovoljna mirovinska štednja može se ‘povući’ već sa 55 godina. Dakle, možete ugovoriti isplatu još dok ste zaposleni i primate plaću. Naravno, isplatu možete ugovoriti i kasnije, primjerice nakon 65. godine. Moguće je do 30 posto ušteđenih sredstava podići odjednom, dok ostalo mora biti isplaćeno kroz mirovinu, najkraće na rok od 5 godina.
U slučaju smrti osiguranika u vrijeme štednje, sav novac isplaćuje se jednokratno nasljednicima, prema Zakonu o nasljeđivanju, ili tome koga je osiguranik imenovao za nasljednika.
Mnogim je ljudima kod donošenja odluke o tome hoće li se učlaniti u fond važno znati to da nakon potpisivanja ugovora o članstvu, u kojem će naznačiti plan vezano uz dinamiku i iznos uplate, zapravo nema nikakvih obaveza, niti penala ako se tog plana ne držite. Naravno, dobro je držati se plana, jer o tome ovisi i vaša buduća mirovina, no ako se promijene životne okolnosti, štednju u potpunosti možete prilagoditi mogućnostima.
– S jedne strane, to je jako dobro, ali i loše, ako niste svjesni da o tome ovisi i rezultat štednje. Kod ugovaranja štednje navodimo željeni iznos uplate, no taj iznos može oscilirati. Jedne godine možete uplatiti sve to ste zacrtali, druge godine prestati s uplatama, odnosno povećati ih ili smanjiti kad god vam odgovara, ili u međuvremenu uvesti i dodatne uplate poslodavca. Ta fleksibilnost može dovesti do toga da se opustimo i ulijenimo, odnosno zaboravimo na uplate, pa osiguranicima zapravo preporučujemo da ugovore trajni nalog barem s minimalnom uplatom – kaže Marta Meštrov.
Mnogi ne znaju da dobrovoljnu štednju mogu uplaćivati i nezaposlene osobe, pogotovo ljudi koji rade povremeno, na projektima, pa nemaju redovnih uplata za mirovinsko osiguranje i kontinuirani staž. Tu štednju, na primjer, može uplaćivati i suprug, za svoju nezaposlenu suprugu, ili roditelji, kao i djedovi i bake, za malodobno dijete.
Kakav god plan i ideju o toj vrsti štednje imali na početku, zapravo je najvažnije imati na umu dvije stvari: Da je bolje započeti sa štednjom što ranije, jer ćete tako i uz relativno mali iznos uplate nakon 20 ili 30 godina postići dobar rezultat i – važno je biti uporan, zaključuje sugovornica.
Projekt Moja mirovina financijski podržava Agencija za elektroničke medije.
Objavljeno 31. prosinca 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM