Piše: Marijana Matković, novinarka-urednica i voditeljica ciklusa tekstova i emisija koje poslovni FM priprema i provodi o mirovinskom sustavu
Priča o mirovinama ostvarenima samo iz prvog stupa ne može biti potpuna bez dviju kategorija koje se obično pribrajaju ‘radničkim’ umirovljenicima – poljoprivrednim mirovinama i mirovinama obrtnika – ali ni bez svih onih kategorija na koje se najčešće usmjerava ljutnja: umirovljenike koji su to pravo ostvarili po posebnim propisima. Među njima su bivši borci NOB-a (i članovi obitelji koji danas koriste njihove mirovine), radnici u saveznim tijelima bivše države, rudari iz Tupljaka, umirovljeni službenici MUP-a i Hrvatske vojske, vatrogasci, kao i umirovljeni hrvatski branitelji i Hrvatski ratni vojni invalidi te umirovljeni saborski zastupnici i vladini dužnosnici od 1990. naovamo.
U nekim je slučajevima riječ o mirovinama koje su za relativno mali staž bitno više od prosjeka, jer je posebnim zakonima drugačije uređen način na koji se računaju njihove mirovine. ‘Beneficija’ koju ostvaruju poljoprivrednici vezana je uz činjenicu da im država sufinancira dio doprinosa, pa – iako se te mirovine računaju kao i one po općim propisima – iznosi jesu viši u odnosu na iznos doprinosa koje su uplatili.
Na evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem kolovoza ove godine, bio je 34.261 umirovljenih obrtnika, čija je prosječna mirovina iznosila 2.340 kuna. Relativno nizak prosjek tih mirovina u velikoj mjeri treba pripisati činjenici da je većina obrtnika prijavljena na najniže plaće, kako bi obaveze prema državi bile manje, te kako bi u vrijeme kada posao ‘škripi’ bili sigurniji da im obveze poreza i doprinosa neće ugroziti poslovanje. To se, naravno, kasnije odražava na visinu mirovine, iako većina ima puni radni staž.
U isto vrijeme, mirovinu su primala i 52.504 poljoprivredna umirovljenika, čije su mirovine u prosjeku iznosile 1.473 kune.
U oba slučaja, valja reći, relativno je visok udio invalidskih i obiteljskih umirovljenika (u prvom slučaju to je oko 10.000, a u drugom oko 7.000 od ukupnog broja umirovljenika), koje se računaju uz manji koeficijent od starosne, pa i to utječe na prosjek.
Evo i brojki koje govore o ostalim kategorijama umirovljenika koji mirovine primaju na temelju posebnih propisa, koje često zovemo i ‘povlašteni umirovljenici’ – u tablici možete vidjeti njihov broj, prosječnu mirovinu i staž koji stoji iza tih mirovina.
Iz tablice je razvidno da mirovine zastupnika u Hrvatskom saboru, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavni državni revizor imaju uvjerljivo najviše mirovine, koje prosječno iznosi 10.073 kune, iako je prosječan staž nešto veći od 33 godine. Slijede redoviti članovi HAZU s mirovinom od 9.155 kuna, a potom s nekoliko tisuća kuna manjih mirovina slijede mirovine temeljem ostalih kategorija.
Projekt Moja mirovina financijski podržava Agencija za elektroničke medije. Moja mirovina:kako žive obrtnici i poljoprivrednici te ‘povlašteni’ umirovljenici #4
Izvor podataka: HZMO
Objavljeno 13. listopada 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM