I tako sam došla do osme, i u ovom kontekstu, posljednje izreke koja mi je tijekom karijere u korporativnom svijetu pomogla da bolje razumijem različite aspekte ljudskog ponašanja i djelovanja ne samo u poslovnom okruženju, nego općenito.
Za osmu izreku poticaj mi je dao Malcolm S. Forbes, bivši američki senator, poznatiji kao izdavač megapopularnog ekonomskog magazina Forbes, koji je jednom rekao:
„Ljudi često precjenjuju ono što nisu, a podcjenjuju ono što jesu.“
Da, i meni se tako čini.
Slika koju imamo o sebi nije ona koju naša okolina ima o nama, a naš uspjeh i rezultati nisu nastali samo kao nusprodukt naše samouvjerenosti i nedodirljivosti koja proizlazi iz neke zaštićene pozicije. Svi mi s neke pozicije moramo ipak jednom zakoračiti u stvarni život, a naša sposobnost podliježe sudu javnosti i nekim mjerilima na koja mi u praksi nemamo presudan utjecaj. U virtualnom svijetu takve se priče o super-ljudima bez pokrića koji se precjenjuju bez kvalitetne provjere velikom brzinom šire dalje.
No u stvarnosti, Forbes ima pravo.
S jedne strane, ljudi često na temelju nekoga dobro odrađenog posla samouvjereno procjenjuju svoje sposobnosti te misle da su pametniji i sposobniji nego što stvarno jesu. Na temelju toga limitiranog iskustva donose odluke i uspoređuju se s drugima. S druge strane, ono što ne znaju, podcijene do te mjere da to ne spominju niti o tome razmišljaju.
Taj psihološki fenomen, poznat kao Dunning – Krugerov efekt zasnovan je na tezi da ljudi nesvjesno, zbog teškoća u prepoznavanju vlastite nesposobnosti, precjenjuju svoja postignuća. Ili još bolje rečeno, ono što znaju precijene do te mjere da na temelju tako ograničenog znanja donose buduće odluke što dovodi do pogrešnih i nelogičnih ishoda.
Razvojem interneta i društvenih mreža taj je fenomen eksplodirao u virtualnom svijetu u kojemu nema prepreka, kontrole niti sankcija pa ljudi precjenjuju i preuveličavaju ono što nisu i na tome grade svoju priču koju zatim jednostavno prodaju svijetu.
Moj je fokus ovdje na poslovnom svijetu, iako svi vi možete istu analogiju primijeniti na ostale dijelove društva.
Dobro nam je poznat poslovni obrazac po kojem neki ljudi na temelju malog projekta ili prilično jednostavnog posla koji su obavljali u nekoj lokalnoj sredini, ponekad čak i s dvojbenim iskustvom i uspjehom, preko noći postanu samouvjereni direktori velikih i složenih nacionalnih javnih sustava s nekoliko tisuća zaposlenika.
Nije samo problem u tome što je netko iskrivljenom slikom o sebi, potencirajući samo jednu kap u moru onoga što bi realno trebao imati, stvorio sliku sposobnog i poželjnog direktora velike firme.Još je veći problem to što je netko drugi s pozicije moći dozvolio da ta idealna slika bude dovoljna za preuzimanje bilo kojeg odgovornog i zahtjevnog posla. Zato je odgovornost za ovakav ishod dvostruka – na onome tko precjenjuje svoju sposobnost, ali jednako tako, ako ne i veća, na onome tko podcjenjuje tuđu nesposobnost.
U poslovnom svijetu postoji korelacija između uspjeha i sposobnosti upravljanja te rezultata koje pojedinac na nekoj poziciji ostvaruje. Dok je privatni poslovni sektor prilično egzaktan i ta se korelacija provjerava, mjeri, o njoj se izvještava te svatko odgovara za svoj rad, dotle u javnom sektoru idealna slika koju je netko stvorio i na temelju koje je dobio poziciju, ničim nije ugrožena. Čak ni lošim poslovnim rezultatima ili neetičnim ponašanjem.
To će se, sigurna sam, morati promijeniti s uvođenjem ESG (Environmental, Social, Governance) izvještavanja za većinu kompanija u cijeloj Europskoj uniji.
Kakvoća sustava upravljanja (Governance) jedan je od temelja održivog poslovanja i može se očekivati da će takav ozbiljan i sustavan pristup značajno smanjiti broj nesposobnih, a istodobno beskrajno samouvjerenih ljudi na izvršnim, pa i drugim pozicijama.
Ova mi je tema bila zanimljiva i s pozicije pojedinaca, ne samo s pozicije upravljačkih sustava. Što treba napraviti svatko od nas da i sam ili sama ne upadne u zamku vlastite idealizirane stvarnosti?
Koliko ste puta željeli ostaviti dobar dojam pa ste pomalo pretjerali u veličanju vlastitog doprinosa?
Jeste li možda donijeli odluku a da niste razmislili o svim rizicima ili onome što nije bilo dijelom vaše poslovne prakse? Je li vaša sposobnost time osnažena ili ste zapravo skrili vlastitu nesposobnost za sve ono što niste sami iskusili, pa ste to zanemarili kod odlučivanja?
Jeste li ikada zadržali osjećaj sigurnosti da ste donijeli ispravnu odluku jer ste je donijeli na temelju osobnog iskustva, iako su vaše tvrdnje nekim drugim ljudima bile pogrešne, nelogične pa čak i besmislene?
Razmišljajući o tim dilemama i mogućem djelovanju na vlastitu prosudbu, na način da bude što bliža stvarnim sposobnostima o čemu onda ovisi naš razvoj, te uviđajući da svaki čovjek treba korekciju, došla sam do univerzalnog savjeta koji sam pretočila u svoju osmu izreku:
„Upoznaj sebe – vlastite snage i vanjske prilike ključ su razvoja karijere.“
Upravo tako, Dunning – Krugerov psihološki fenomen je moguć kod ljudi koji precjenjuju ono što nisu, a podcjenjuju ono što jesu.
Treba dakle, razmišljati i djelovati u pravcu prepoznavanja svih onih područja i vlastitih sposobnosti koje možemo razvijati i usmjeravati kako bismo što više znali. Time bismo korigirali odnos prema vlastitim sposobnostima tako da ne precjenjujemo ono što nismo i ne podcjenjujemo ono što jesmo.
Kao i obično, za takav zaokret ne trebamo ići daleko – trebamo se okrenuti samima sebi. Na taj način možemo početi otključavati brojna vrata kroz koja ulazimo u prostore naših snaga i potencijala, razvijamo ih te tako osposobljeni koristimo prilike za razvoj vlastite karijere.
Nije to jednostavno.
Za takvu stratešku introspekciju važno je biti potpuno iskren, a to je, po mojem mišljenju, najteže.
Lako je s onim karakteristikama, vrijednostima i znanjima na koje možemo biti ponosni.
Međutim, kako sami sebi priznati neke ne tako pozitivne činjenice? Što raditi s našim ne tako blistavim referencama ili kompetencijama?
Kako sebi priznati da nismo stručnjaci za sve, da postoji puno više onoga što ne znamo u različitim područjima u odnosu na ono što smo naučili ili saznali?
Teško je priznati da su ponekad tuđe znanje i rad bili temelj nekoga velikog postignuća, a mi smo imali sreću što smo se našli u društvu takvih ljudi. Pritom smo čak i napredovali.
Naravno, ima primjera da neki ljudi radije pribjegavaju prečicama za svoj trenutak slave nego da se sami prime posla.
Nekoliko sam puta na konkretnim primjerima vidjela kako netko pokušava stvoriti vlastitu sliku temeljem rezultata drugih ljudi. Bilo je dovoljno da se u presudnom trenutku nađe na dvorištu koje je bilo mjesto fotografiranja tima koji je radio na velikom projektu u društvu važnog gosta. I onda se samo trebalo nekako ubaciti u kadar – za povijest je irelevantno što ta osoba nije znala ni naziv projekta u trenutku kada je vještim manevrom postala dio povijesti.
Šalu na stranu, takvi se manevri događaju svaki dan. Društvene mreže prepune su onih koji pokazuju da su važni time što se smješkaju u društvu poznatih ljudi. To je, pretpostavljam, puno lakše od rada na sebi i na svom poslu.
Osobno vjerujem da nitko drugi neće umjesto nas napraviti naš posao, posebno kada je riječ o velikim promjenama u ponašanju i razvoju. Taj korak moramo napraviti sami. Kada spoznamo i prihvatimo svoje ja, što uključuje objektiviziranu spoznaju vlastitih sposobnosti kao i odgovornost za vlastiti razvoj, bit će puno lakše. Tada ćemo se svjesno i odlučno, uz podršku nekoga kome vjerujemo, a mentor ili mentorica mi se ovdje nameću kao dobro rješenje, kvalitetno pripremiti za sve prilike u našem okruženju o čemu sam više puta pisala u svojim BizBlogovima.
Bez obzira na instant-dojam koji vlada virtualnim svemirom i brojne zvijezde repatice koje zabljesnu, a odmah zatim nestanu u bespuću Interneta, čvrsto vjerujem da pravi sjaj dolazi iznutra i da njegova trajnost ovisi ponajprije o nama samima, našem radu, uloženom vremenu, trudu i znanju.
Autorica: Snježana Bahtijari Sadržaj BizBlogova pod nazivom Mentorica bit će sastavnim dijelom autoričine knjige čiji je izlazak planiran za 2024. godinu.
Objavljeno 4. rujna 2023. Sva prava pridržana PoslovniFM.