Zima je godišnje doba kada većina nas dobije na težini, a po svjetskim statistikama čak 75 % od svih neželjenih kilograma “slože” se od sredine studenoga do sredine siječnja. Istraživači koji se bave tim problemom krive vise uzročnika a kao početni i najvažniji izdvajaju vrijeme. Kraći dani i duže noći potiču osjećaje kao sto su depresivnost, iscrpljenost ili želja za slatkim i škrobnim namirnicama, a hladnije vrijeme znatno umanjuje aktivnosti i skraćuje boravak izvan zatvorenih prostora.
Dodatna otežavajuća okolnost je i to sto su ta dva mjeseca gotovo cijelo vrijeme ispunjena neprekinutim društvenim događanjima koji obiluju hranom. I pićem.
Za izbjegavanje zimskog prejedanja trebate obratiti pozornost na tri bitna elementa a to su kvalitetna i uravnotežena prehrana, dovoljno dnevne svjetlosti i sličan nivo aktivnosti kao i ljeti.
- Kako planirati prehranuu
Jedan od najjednostavnijih i najučinkovitijih načina za ‘izliječiti se’ od prekomjerne konzumacije ugljikohidrata u zimskim mjesecima je povećati unos proteina. Proteini u prehrani nam pomažu kontrolirati apetit, a to je najbolji način za izbjegavanje neželjenih kilograma. Umjereno aktivna žena bi zimi trebala konzumirati dvadesetak grama proteina vise nego inače tijekom godine. Izračunati dnevnu potrebu za proteinima nije problem jer to iznosi otprilike onoliko grama koliko imamo kilograma, pa za zimu dodajte još dvadeset. Ako imate sedamdeset kilograma, onda je vaša zimska potreba za proteinima 70+20=90 grama.
Drugi način na koji možete pokušati smanjiti želju za jednostavnim ugljikohidratima je napraviti zalihe zdravijih namirnica. Jednostavni i rafinirani ugljikohidrati (šećer, karbonizirani napitci, kolači, slatkiši) opskrbljuju nas skromnom količinom nutrijenata, a većina ima visoki sadržaj masti, šećera i soli. Te “prazne kalorije” vrlo kratkotrajno zadovoljavaju želju za hranom, pa bi hladnjak i ostava trebala obilovati kvalitetnijim složenim ugljikohidratima, koji obiluju nutrijentima i vlaknima, koja su osobito dobra jer ih organizam sporije koristi, pa smo duže siti i zadovoljni. Namirnice koje zadovoljavaju ove kriterije su voce, povrće, sušeno voce, kruh od cjelovitog zrna, žitne pahuljice, domaće juhe, smeđa riža.
Jesti vise juhe pri nižim temperaturama je prirodni i zdravi način kako možemo duže biti siti i manje pojesti tijekom obroka. Istraživanjima je dokazano da juha kao početak obroka za 100 kalorija smanjuje ukupan unos u tom obroku. Potencijalno objašnjenje ovog fenomena leži u tome da stomak tekućinu ukomponiranu u hranu prazni sporije nego kada je konzumiramo direktno.
Gotovo je nemoguće pretjerati s niskokaloričnom hranom poput kelja, brokule, prokulica i cvjetače a kako sadrže obilje vlakana, nećete imati prostora za pretjeravanje s energetski bogatim namirnicama pa će ukupna energetska vrijednost obroka biti uravnotežena.
2. Dnevna svjetlost
Kraći zimski dani umanjuju produkciju serotonina u mozgu, a time i povećavaju mogućnost pojačane želje za hranom i prekomjernog jedenja, jer nam serotonin pomaže u borbi sa zimskom depresivnošću.
Radnim danom možete razmaknuti zavjese i time povećati količinu svjetla, ali bi bilo važno vikendom nastojati što je moguće više boraviti na otvorenom. Ako radite u prostoriji bez prozora, stanku nastojte iskoristi za brzu šetnju na svježem zraku.
3. Aktivnosti
Smanjenje aktivnosti zimi može također dovesti do neželjenih kilograma, jer ako jedemo slično, a energetsku potrošnju osjetno smanjimo višak može završiti u suvišnom masnom tkivu.
Ono što možemo predvidjeti, možemo i kontrolirati. Zimi, u visokorizičnom godišnjem razdoblju za debljanje, trebamo maksimalno izbjegavati preobilne obroke i nastojati zadržati sličnu razinu aktivnosti.
A ako ste ‘sve probali’, a potreban vam je savjet, javite nam se. Napravit ćemo program koji će pomoći preokrenuti trend s debljanja na mršavljenje. Imamo više od 30 godina iskustva u rješavanju prekomjernih kilograma i smanjivanju zdravstvenih činioca rizika – pomoći ćemo i vama izgledati i osjećati se bolje.
Autor: Boris Močinić, Studio za njegu tijela Močinić, Više informacija na 01/3668-320 ili www.mocinic.hr.