EU fondovi postali su odgovor na većinu pitanja o razvoju i investicijama u javnom sektoru, ali dosta često i u privatnom sektoru.
Znam nekoliko tvrtki koje se bave razvojem tehnološki naprednih proizvoda i usluga, a svoj rast i razvoj planiraju prema dostupnim natječajima za sufinanciranje projekata iz EU fondova. S jedne strane dobro je imati fondove kojima se mogu bespovratno sufinancirati projekti za koje inače ne bi bilo sredstava, ali je to i opasnost, posebno u javnom sektoru, jer se s tim sredstvima, bez obzira na sve procedure i pravila provedbe projekata, raspolaže s manje pažnje u smislu održivosti financiranih projekata. Tako država, ali i jedinice lokalne samouprave provode projekte koji neće imati značajniji utjecaj na razvoj sektora u kojemu su projekt provodi, ali prevladava važnost trenutnog efekta projekta. I poduzetnici ponekad, upravo zbog bespovratnih sredstava, ulažu u opremu i sredstva koja im po svojim specifikacijama nisu potrebna, pa kasnije trošak održavanja poništi pozitivne učinke projekta.
U novom financijskom razdoblju 2021.-2027. čeka nas značajno više sredstava nego u prethodnom, jer su uz strukturne fondove i kohezijski fond u ovom periodu na raspolaganju i sredstva iz mehanizma za oporavak i otpornost. Obzirom na ograničene kapacitete institucija koje pripremaju operativne programe i pozive za prijavu projekata trenutno se pripremaju pozivi za sredstva iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Dostupne informacije nalaze se na web stranici https://planoporavka.gov.hr/ i uključuju Nacrt i prezentaciju Plana oporavka, komponente i potkomponente Plana oporavka dokumente koji su vezani za Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, kao i do sada otvorene natječaje. Za komponentu Gospodarstvo u Planu oporavka predviđeno je više od 17 milijardi kuna, ali ta su sredstva jednim dijelom predviđena i za subjekte javnog sektora. Komponenta je podijeljena u nekoliko potkomponenti od kojih su poduzetnicima zanimljive potkomponenta Otporno zeleno i digitalno gospodarstvo koja je podijeljena na Jačanje konkurentnosti i zelenu tranziciju gospodarstva i na Poticanje inovacija i digitalizaciju gospodarstva, potkomponenta Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo i potkomponenta Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma.
Za potporu poduzećima za tranziciju na energetsko i resorno učinkovito gospodarstvo predviđeno je 1.9 milijardi kuna, isto toliko predviđeno je za financijske instrumente za mikro, mala i srednja, te za srednje kapitalizirana poduzeća i velike subjekte, za transformaciju i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija predviđeno je 250.000.000 Kn, dok je za poticanje inovacija i digitalizaciju gospodarstva predviđeno 960.450.000 Kn. Za razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma predviđeno je 2.2 milijarde kuna. Trenutno su otvoreni natječaji kojima se sufinanciraju projekti iz javnog sektora, a u pripremi su pozivi za malo i srednje poduzetništvo Komercijalizacija inovacija i Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća. Nakon toga će se pripremati i ostali pozivi namijenjeni sufinanciranju projekata malog i srednjeg poduzetništva.
Operativni programi za financijsko razdoblje 2021.-2027. još su u pripremi, a tek nakon pripreme tih programa početi će priprema i objava poziva za prijavu projekata. Operativni programi biti će operativna razrada Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine čiji detalji su objavljeni na web stranici https://hrvatska2030.hr/ i uključuju prikaz razvojnih smjerova i strateških ciljeva strategije. Razvojni smjer 1. Održivo gospodarstvo i društvo podijeljen je na četiri strateška cilja od kojih je poduzetnicima najzanimljiviji prvi – Konkurentno i inovativno gospodarstvo, a koji ima pet prioritetnih područja – Razvoj globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije; Razvoj poduzetništva i obrta; Razvoj znanosti i tehnologije; Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma i Poticanje razvoja kulture i medija. Indikatori, tj .pokazatelji uspješnosti za ovaj strateški smjer postavljeni su vrlo ambiciozno i odnose se na povećanje BDP-a sa 65% (2019.) na 75% prosjeka EU, napredovanje na ljestvici indeksa globalne konkurentnosti sa 63. (2019.) na mjesto koje je više od 45., povećanje vrijednosti izvoza proizvoda i usluga sa 52,30% (2019.) na 70%, povećanje udjela izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u sa 0,97% (2018.) na 3% i napredovanje na europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju sa 25. (2020.) na mjesto koje je više od 18. Za ispunjavanje ovih pokazatelja potrebno je sva sredstva koja su na raspolaganju usmjeriti projektima koji će imati najkvalitetnije rezultate i stabilnu održivost iz koje će se kreirati novi razvoj i novi projekti. Ukoliko sredstva budu utrošena bez kvalitetne procijene rezultata i ciljeva koje svaki pojedini projekt donosi teško ćemo ostvariti i dio zadanih pokazatelja.
Što se tiče malih i srednjih poduzetnika u 2022. godini pozivi za prijavu projekta tek će se početi otvarati, a tek će iduća godina, a onda posebno godine iza, donositi onu količinu poziva koje smo imali u prethodnih nekoliko godina. Bitno je uočiti i da će glavni fokus biti na zelenoj i digitalnoj tranziciji i inovacijama (kako u razvoju proizvoda i usluga, tako i u inovativnom poslovanju). Iako ovi opisi nisu jako uski i otvaraju prostor mnogim projektima bilo bi dobro početi već sada pripremati projekte koji su kompatibilni sa ovim temama, ali koji prvenstveno donose kvalitetu i nove vrijednosti u poslovanju prijavitelja.
Autor: Jean-Pierre Maricic
Objavljeno 31. siječnja 2022. Sa prava pridržana PoslovnIFM