Kriza uzrokovana koronavirusom teško je zahvatila gospodarstvo. Dobra stvar koju je ova kriza izrodila je formiranje grupe Glas poduzetnika na Facebooku, iz koje je proizašla i Udruga Glas poduzetnika.
Facebook grupa Glas poduzetnika već je u prvim aktivnostima pokazala da je upravo ono što je u Hrvatskoj nedostajalo – netko tko će zastupati mikro, male i srednje poduzetnike i biti njihov glas. Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora više djeluju kao institucije koje su produžena ruka vlasti, dok je Hrvatska udruga poslodavaca institucija koja u direktnim pregovorima s ministarstvima i drugim institucijama prvenstveno zastupa velike gospodarske subjekte. Glas poduzetnika u ovom trenutku postavio se kao institucija koja vrlo glasno i precizno iskazuje probleme i interese malih poduzetnika. Mjere koje je Vlada donijela i koje će u sljedećem razdoblju donositi, fokusirane su ponajprije na očuvanje radnih mjesta. To su vatrogasne mjere koje rješavaju trenutačnu situaciju dok su poduzetnici ti koji moraju razmišljati o bližoj i daljnjoj budućnosti i brinuti se o opstojnosti svog poslovanja. Recesija koja nas je pogodila prije desetak godina može nam biti određena škola kako se i na koji način ponašati, međutim ta recesija nije jednako pogodila poduzetnike čije je poslovanje bilo okrenuto izvozu kao poduzetnike koji su bili okrenuti domaćem tržištu.
Ova situacija sasvim je drugačija, jer je gospodarska kriza zahvatila cijeli svijet i nećemo se moći okrenuti izvozu i stranim tržištima. Zbog toga će jedan od bitnih faktora opstanka tvrtke biti stalna kontrola likvidnosti tvrtke ili obrta. Tijek novca bit će jedno od glavnih oruđa u donošenju poslovnih odluka. Jedna od mjera koja je Vlada namijenila poduzetništvu su i krediti za obrtna sredstva. Bez obzira na vrlo nisku stopu kamate na ova sredstva, pitanje je koliko će poduzetnika čija je poslovanje značajno ili potpuno stalo moći vraćati bilo kakve kredite. Zbog toga će biti iznimno važna brza reakcija Europske komisije, a nakon toga i hrvatske Vlade da se preostala sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira EU 2014–2020 prenamijene za očuvanje gospodarske aktivnosti i poduzetništva.
Trenutačno je otvoreno devet poziva za sufinanciranje projekata na koje se mogu javiti mali i srednji poduzetnici. Teme tih poziva su inovacije, zaštita okoliša, znakovi kvalitete i certifikacija, što je svakako korisno i dobro, ali u trenutku kad je u pitanju opstanak tvrtke ili obrta tada te teme nisu pri vrhu prioriteta kojima će se poduzetnici baviti. Central European Initiative (CEI) 27. ožujka raspisala je natječaj CEI Extraordinary Call for Proposals 2020 s tri teme: zdravstvo i telemedicina (MED); edukacija i e-learning/učenje na daljinu (EDU) i potpora mikro, malim i srednjim poduzetnicima (MSMEs). Tim koji je pripremao poziv vrlo je precizno identificirao tri teme koje su trenutačno najviše pogođene krizom i mjerama koje su uspostavljene radi sprečavanja širenja virusa – zdravstvo, edukacija i malo i srednje poduzetništvo. Prihvatljive aktivnosti u temi potpora malog i srednjeg poduzetništva bile su nabava opreme (računala i programskih alata), organizacija online seminara i ugovaranje konzultantskih usluga vezanih uz inovativnost prvenstveno u području digitalnog poslovanja. Natječaj je bio otvoren samo dva tjedna (do 9. travnja), ali je prijava bila toliko jednostavna da su dva tjedna bila dovoljna za ispuniti dokumentaciju. Prijava je sadržavala prijavni obrazac čija dužina nakon popunjavanja kompletnog obrasca nije prelazila 10 stranica i koji je sadržavao podatke prijavitelja, opis projekta, indikatore, ciljeve i rezultate, proračun, te većinu ostalih stavki koje se nalaze i u ostalim prijavama, ali puno kraće i jednostavnije, i službeni dokaz o registraciji (izvod iz trgovačkog suda, registra udruga…) prijavitelja. Maksimalni iznos potpore po prijavitelju iznosio je 40.000 eura. Dokumentaciju je bilo potrebno poslati na e-mail koji je otvoren za potrebe ovog poziva i e-mail kontakt točke u državi pošiljatelja. Jedini problem tog natječaja bio je visina fonda od 600.000 eura za taj poziv. Bez obzira na to, taj je poziv odličan pokazatelj u kojem smjeru bi trebali ići svi (ili većina) poziva za sufinanciranje projekata koji će pomoći malim i srednjim poduzetnicima u prevladavanju recesije. Ovo se posebno odnosi na jednostavnost dokumentacije i samog postupka prijave.
Što mogu, vezano uz korištenje sredstava iz fondova EU-a, učiniti mali i srednji poduzetnici dok čekaju raspisivanje poziva koji će odgovarati njihovim potrebama, i za koje se iskreno nadam da ćemo ih vidjeti vrlo brzo? Mogu redovno pratiti stranice koje objavljuju sve natječaje koji se raspisuju u Republici Hrvatskoj (www.strukturnifondovi.hr i efondovi.mrrfeu.hr) i povezati se s potpornim institucijama (poduzetničkim centrima, inkubatorima, tehnološkim parkovima) ili konzultantima koji će im javiti informacije o natječajima koji se raspisuju na nivou EU-a, ili u nekim regionalnim inicijativama. U međuvremenu moraju planirati i pripremati razne scenarije, jer trenutačno još ne znamo kada će i kako započeti normalno poslovanje i koliko će ovi događaji utjecati na određene djelatnosti i kompletno gospodarstvo u Hrvatskoj, Europi i u cijelom svijetu.